Niko ne zna šta nas čeka sa druge strane ovog života, odnosno nakon smrti, ali mnogi umjetnici probali su da daju svoje pretpostavke i viđenje zagrobnog života. Jedan od njih je i Giljem Mark, španski strip umjetnik najpoznatiji po radu na „Betmenu“, koji je u grafičkom romanu „Karmen” donio jednu nesvakidašnju priču na ovu temu.
Ovaj strip, koji imamo prilike da čitamo na srpskom jeziku zahvaljujući izdanju Veselog četvrtka, upečatljiv je već na prvi pogled, odnosno listanje.
Tu zatičemo predivan i specifičan crtež, sa punim kolorom koji je namjerno naglašen i koji sam za sebe predstavlja jedno malo remek-djelo.
Srećemo Karmen, neku vrstu anđela, a u stvari jedno od bića koja su zaduženo da ljudske duše prevede na drugu stranu nakon smrti.
Samo što, umjesto rijke Stiks i zakukuljene nagnute figure, ovdje imamo ženski lik čija je glava jedino normalna, a ostatak tijela je tamne boje, ali tako da joj se vidi skelet.
Karmen dolazi do Katarine, ili Kate, koja se upravo ubila u kadi, zbog čega imamo jednu vrlo neobičnu situaciju, a to je da je Kata gola do kraja ovog stripa, jer svi ljudi svoj put nastavljaju onakvi kakvi su napustili život.
U tom činu nema ničeg seksualnog, već predstavlja vrlo očiglednu simboliku ranjivosti i ogoljavanja pred novonastalom situacijom, koja s vremenom postaje osnova za višestruko oslobađanje.
Za razliku od svojih kolega koji vrlo brzo završe čin primopredaje duša, Karmen se sa svojim „klijentima” upozna, istražujući njihovu prošlost i dajući im više vremena u svojevrsnom čistilištu.
„Karmen” se bavi raznim važnim temama
Baš zato, Kata ima sreće što je naletila na Karmen, jer joj to daje priliku da preispita svoju motivaciju, zažali zbog ponašanja koje nije bilo fer prema drugima i konačno stavi druge ispred sebe.
Cijela radnja pokreće se na više zanimljivih načina – kroz suptilno nagovještavanje značaja koncepta deža vija, odnosno snova kojih se ponekad sjećamo i na javi, kao i otkrivanje snage uma.
Pravu moć svog uma Kata otkriva tek nakon smrti, a tada nju i nas Mark vodi na put tokom koga pokazuje koliko je važna perspektiva, a i koliko je njemu lako da je mijenja u svom crtežu.
Čak i ako vam perspektiva mlade djevojke koja je razočarana u ljubav nije poznata, Mark se opasno poigrava emocijama i do kraja ovog stripa vjerovatno ćete je mnogo bolje razumjeti.
Porodica, prijateljstvo, usamljenost i ljubav su glavne teme, ali se postavlja i pitanje šta sve možemo učiniti dok smo na ovoj sferi postojanja i kakav to efekat ima na ljude oko nas.
Oni malo srećniji ranije će shvatiti sve to, a oni koji se više fokusiraju na sebe, kao Kata, možda neće dobiti priliku da sve to isprave.
Osim toga što je u pitanju jedno vrlo kreativno djelo, „Karmen” je strip koji treba da služi kao opomena, kao upozorenje da ništa oko sebe ne uzimate zdravo za gotovo i da ne živite u snovima.
To ne znači da na snove ne treba obraćati pažnju, naprotiv, oni mogu i treba da budu inspiracija, baš kao i umjetnička dela.
Izvor: City magazin
