U Bruxellesu je jučer održan radni ručak lidera Zapadnog Balkana sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen. Na sastanku su sagledani odnosi i saradnja Evropske unije i Zapadnog Balkana u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.
Dvije mjere
Sastanku su prisustvovali predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore Edi Rama, Hristijan Mickoski i Milojko Spajić, te premijer Kosova Albin Kurti.
Von der Leyen je istakla da svih šest partnera iz regiona pripada Evropi i da se na tome radi u EU. Istovremeno, dodala je Von der Leyen, radi se na približavanju Uniji ekonomija i tržišta iz regiona uz pomoć Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura.
– Danas sam primila lidere šest partnera sa Zapadnog Balkana. Svih šest zemalja pripada Evropi. To je ono na čemu radimo. Uporedo s tim, približavamo njihove ekonomije i tržišta našim Planom rasta od šest milijardi eura za region, navela je Von der Leyen na društvenoj mreži X, gdje je objavila i snimak sa liderima Zapadnog Balkana.
Iz kabineta predsjedavajuće Krišto saopšteno je da se “na susretu visokih političkih dužnosnika iz regije i Europske komisije razgovaralo o nastavku svih aktivnosti i prioritetima nakon ljetne stanke i procesa uspostavljanja novih dužnosnika na razini EU”.
– Uz aktualne teme, ključni segmenti radnog susreta odnosili su se na Plan rasta i nastavak dinamike njegove implementacije. Predsjedateljica Krišto upoznala je predsjednicu Von der Leyen o upućenoj informaciji Europskoj komisiji o razini usuglašenosti Reformske agende, gdje dvije preostale mjere ostaju obaveza za Bosnu i Hercegovinu. Predsjedateljica Krišto obavijestila je i o pripremama domaćinstva za sljedeći summit WB6, predviđen koncem ove jeseni, naveli su iz kabineta.
Međutim, Radio Slobodna Evropa je jučer javio, pozivajući se na dobro obaviještene izvore u Bruxellesu, da dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Bruxellesu ne ispunjava kriterije da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju.
Prema ovim izvorima, BiH je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Evropske komisije.
– U ovom trenutku, osim zvanične potvrde da je BiH dostavila nacrt Reformske agende i da taj nacrt odražava dogovoreno i nedogovoreno u samoj BiH, mi nemamo zvaničnu potvrdu Europske komisije o tome da li je i u kojoj mjeri to zadovoljavajuće. Za očekivati je, prije svega, da će Europska komisija u direktnoj komunikaciji sa predsjedateljicom Vijeća ministara iznijeti konačno mišljenje. Signali koji su dolazili prije dostavljanja, uključujući i one početkom ove sedmice, govore da je preferenca Europske komisije bila da se uvaže sve ranije sugestije. Međutim, ostalo je nejasno da li neuvažavanje svih komentara znači i odbijanje čitavog dokumenta. Napominjem i da liste reformi moraju potvrditi i zemlje članice, te da o svemu ne odlučuje sama Komisija, kazao je za Oslobođenje Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Bosna i Hercegovina je propustila rok da blagovremeno pošalje Reformsku agendu koja je neophodna za dobijanje finansijskih sredstava iz Plana rasta za region. U utorak je naša zemlja uputila Evropskoj komisiji dokument, koji ne predstavlja Reformsku agendu.
Ovaj dokument, prema riječima Krišto, dokazuje našu trenutnu usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta.
Sprečavanje korupcije
– Informirala sam Europsku komisiju o razini usuglašenosti Reformske agende, uz naglasak na sporni dio koji je uveliko već poznat i javnosti. Radni tim nastavlja s radom i usuglašavanjem uz svakodnevne konzultacije s EK-om, navela je Krišto u utorak.
Podsjetimo, da bi dobila finansijska sredstva i Plana rast, svaka država Zapadnog Balkana je bila obavezana da preda Reformsku agendu.
Radi se o reformama koje se odnose, između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se uskoro, u oktobru ili novembru, može očekivati isplata prve tranše po planu rasta za Zapadni Balkan od 112 miliona eura, a da je ukupno planirano da Srbija dobije 1,58 milijardi eura.
Izvor: Oslobođenje
