New York Times objavio je popis 100 najboljih knjiga 21. stoljeća. Popis je nastao na temelju glasova 503 romanopisca, pjesnika i brojnih ljubitelja knjige. U izboru najboljih knjiga sudjelovao je, između ostalih, Stephen King, najuspješniji autor horor romana današnjice.
Tu su i Bonnie Garmus, Claudia Rankine, James Patterson, Sarah Jessica Parker, Karl Ove Knausgaard, Elin Hilderbrand, Thomas Chatterton Williams, Roxane Gay, Marlon James, Sarah MacLean, Min Jin Lee, Jonathan Lethem i Jenna Bush Hager…
Izdvojili smo prvih 10 naslova.
10. Gilead – Marilynne Robinson, 2004.
Gilead je roman Marilynne Robinson objavljen 2004. Osvojio je Pulitzerovu nagradu za fikciju 2005. i nagradu National Book Critics Circle. Radnja romana smještena je u 1956. godinu u gradić Gilead u američkoj državi Iowi u trenutku kada 76-godišnji pastor John Ames saznaje da mu srčana bolest ne ostavlja vremena da se posveti svojoj mladoj obitelji.
Stoga odlučuje napisati pismo svom sedmogodišnjem sinu kako bi mu umjesto materijalnih dobara ostavio svoju spoznaju o čudesnoj ljepoti postojanja opisujući povijest obitelji posvećene duhovnom pozivu.
9. Nikad me ne ostavljaj – Kazuo Ishiguro, 2005.
Kathy, Ruth i Tommy borave u elitnoj engleskoj školi Hailsham. Prijatelji zajedno slušaju glazbu i pričaju o svemu dok odrastaju. No stvari odjednom postaju zlokobne i naposljetku tragične. Nemaju roditelje koji bi ih posjećivali, a njihove učitelje nazivaju “starateljima”. Priča ih prati od njihovih ranih dana do kraja života. Više ili manje, ostaju iste osobe kao i 12-godišnjaci.
8. Austerlitz – W. G. Sebald, 2001.
Austerlitz je roman njemačkog pisca W. G. Sebalda iz 2001. godine. Bio je to Sebaldov posljednji roman. Knjiga je dobila nagradu National Book Critics Circle. “Knjiga je opsjednuta sjećanjima i gestama”, piše New York Times.
7. Podzemna željeznica – Colson Whitehead, 2016.
Podzemna željeznica nevjerojatna je priča o očajničkom putu prema slobodi jedne ropkinje i o povijesti koju dijeli cijeli ljudski rod, ključna za razumijevanje američke prošlosti, sadašnjosti te, posljedično, budućnosti.
6. 2666 – Roberto Bolaño, 2004.
2666 posljednji je roman Roberta Bolaña. Objavljen je 2004. kao posthumni roman, godinu dana nakon Bolañove smrti. Ima preko 1100 stranica u izvornom španjolskom formatu. Podijeljen je na pet dijelova.
Bolañov roman je dubok, misteriozan i vrtoglav. Čitajući ga, prelazite iz osjećaja kao da ste promatrač tornada u osjećaj da ste poneseni u vrtlog i na kraju posumnjate da ste možda i sami tornado.
5. Korekcije – Jonathan Franzen, 2001.
Radnja romana vrti se se oko nevolja starijeg para sa srednjeg zapada i njihovo troje odrasle djece, prateći njihove živote od sredine 20. stoljeća do “jednog posljednjeg Božića”.
4. Poznati svijet – Edward P. Jones, 2003.
Roman, koji je nominiran za nekoliko nagrada, priča je o crncima robovlasnicima iz rane američke povijesti. Knjiga još nema prijevod na naše jezike.
3. Vučja jazbina – Hilary Mantel, 2009.
Prošlost vidimo na način na koji vidimo zvijezde – mutno. No Mantel je vidjela povijest hladnom, tvrdom i apsolutnom jasnoćom. U Vučjoj jazbini ispričala je biografiju engleskog državnika Thomasa Cromwella opisujući ga kao živopisno, neumoljivo, slijepo, sjećanjem progonjeno, veličanstveno ljudsko biće.
Zatim je prikazala doba u kojem je živio kao ogromnu, zamršenu paukovu mrežu moći, novca, ljubavi i potrebe – sve do trenutka kada ga je pauk uhvatio.
2. The Warmth of Other Suns – Isabel Wilkerson, 2010.
Intimna, potresna knjiga Isabel Wilkerson, koja razbija mitove, detaljno opisuje Veliku migraciju crnaca u Americi s juga na sjever i zapad od 1915. do 1970. godine, najčitanije je djelo u novijoj povijesti. Ova je migracija, piše ona, “postala možda najveća neispričana priča 20. stoljeća”. Wilkerson spaja priče muškaraca i žena s razumijevanjem u širu sliku s velikom dozom književne finese.
Knjiga još nema prijevod na naše jezike.
1. Moja genijalna prijateljica – Elena Ferrante, 2011.
Roman upoznaje čitatelje s dvjema djevojkama koje odrastaju u siromašnoj četvrti u Napulju u Italiji – marljivom i poslušnom Elenom te njezinom prijateljicom Lilom. Moja genijalna prijateljica je prvo poglavlje priče o Eleni i Lili, prvi dio tetralogije o nezaboravnim junakinjama koje nastoje stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Radnja pomno prati život autorice – Ferrante piše pod pseudonimom, ali bez obzira na to, Moja genijalna prijateljica jedan je od vrhunskih primjera takozvane autofikcije, kategorije koja je dominirala književnošću 21. stoljeća.
