Piše: Ibro Čavčić (CIN)
Osuđeni narkodiler, trgovac glasovima i krivotvorilac uskoro će imati priliku davati sud o radu Brčanskog tužilaštva koje je dokazalo njihova krivična djela. Oni su članovi novoizabrane Skupštine Brčko distrikta pred kojom glavni tužilac Zekerija Mujkanović ima obavezu podnositi godišnji izvještaj o radu institucije.
Abdulah Iljazović iz Naše stranke, Pejo Mendeš iz Hrvatske seljačke stranke, te Damir Bulčević iz Naroda i pravde pravosnažno su osuđeni, dok nezavisni zastupnik Alija Denjagić ima jednu presudu zbog ovjeravanja neistinitog sadržaja i jednu potvrđenu optužnicu zbog zloupotrebe grantova. Sada je osumnjičen za kupovinu glasova na izborima.
Na pitanje kako se osjeća zbog toga što će svoj rad morati „pravdati“ pred političarima koje je do jučer istraživao, tužilac Mujkanović odgovara: „Ta situacija nije normalna!“
Međutim, počinioci krivičnih djela koji su izabrani u Skupštinu svoje funkcije mogu obnašati bez smetnji. Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine (BiH), Centralna izborna komisija BiH (CIK) bi im mogla oduzeti mandat jedino da su za vrijeme njegovog trajanja osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili duže.
„Mi smo predstavnici naroda tako da vjerujem da ima ljudi koji su osuđivani i glasali su, tako da i njihov glas je jednako bitan kao i onih ljudi koji nisu osuđivani“, rekao je Iljazović.
Predstavnici građana u Skupštini Brčko distrikta su polovinom novembra 2024. godine položili zakletvu da će savjesno obavljati dužnosti koje su im povjerene na izborima. Njih 31 će tokom mandata odlučivati o podjeli najmanje milijardu KM koliko iznosi prosječni četverogodišnji budžet Brčko distrikta.
Na izborima za Skupštinu Brčko distrikta prošao je i Zoran Kokanović, osuđen za nasilje u porodici, ali je karijeru nastavio u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Početak mandata u pritvorskom miru
Novi saziv Skupštine Brčko distrikta službeno je počeo sa radom u novembru 2024. godine, ali ne u punom kapacitetu. Zastupnik Alija Denjagić dočekao je buran početak mandata u pritvorskom miru zbog sumnje na kupovinu glasova na Lokalnim izborima 2024. Iz pritvora je pušten nakon što su ispitani svjedoci.
Iako je za izbor na zastupničke pozicije u Skupštini Brčko distrikta bilo potrebno u prosjeku osvojiti oko 1.400 glasova, do dviju pozicija rezervisanih za nacionalne manjine bilo je mnogo lakše doći. Denjagić je kao pripadnik turske nacionalne manjine izabran sa samo 276 glasova, treći put uzastopno.
Tužilaštvo Brčko distrikta ga sumnjiči da je organizovao grupu kako bi podmićivanjem birača sebi osigurao dovoljan broj glasova za zastupničku poziciju. Osnovni sud u Brčkom mu je odredio pritvor, zajedno sa drugim članovima grupe.
Tužioci sumnjaju da su članovi grupe prikupljali lične podatke birača i dostavljali ih Denjagiću. On im je potom davao novac kojim su isplaćivali odabrane birače.
Tužilaštvo ga je i ranije istraživalo zbog zloupotrebe brčanskih grantova. U proljeće 2023. optužen je da je sa predsjednicom lokalnog udruženja građana Enidom Osmanović-Stevanović zloupotrijebio položaj kako bi putem grantova sebi i drugima osigurali imovinsku korist.
U optužnici piše da je Denjagić od 2018. do 2021. godine oštetio Udruženje građana „Sjedinjene nacionalne manjine“ i Brčko distrikt za više od 32 hiljade KM. Osmanović-Stevanović je iskoristila svoj položaj kako bi Denjagiću omogućila da dio novca dodijeljenog udruženju koristi za lične potrebe.
Optužnica je podignuta nakon što su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrili da je zastupnik Denjagić amandmanima na budžet za dvije godine podijelio udruženjima više od 620 hiljada maraka, a potom od njih tražio da mu vrate dio novca.
Udruženje „Sjedinjene nacionalne manjine“ koje su osnovali njegovi bliski prijatelji i u kojem je radila i njegova bivša supruga tako je dobilo 151 hiljadu maraka.
Novinari CIN-a su tada otkrili i da su skupštinski zastupnici u Brčkom koristili novac grantova za kupovinu glasova na izborima, a njihovi prijatelji iz raznih udruženja trošili novac bez kontrole.
Osnovni sud Brčko distrikta osudio je Denjagića pravosnažno i 2016. godine zbog ovjeravanja neistinitog sadržaja. Dobio je uvjetnu zatvorsku kaznu od tri mjeseca koja se neće izvršiti ako u roku od dvije godine ne učini novo krivično djelo. Osuđen je jer je u svojstvu vlasnika i direktora preduzeća za usluge i trgovinu „Poskok“ osam godina ranije predao Vladi Brčko distrikta krivotvorenu ispravu.
On se prijavio na tender za usluge obezbjeđenja Vlade i predao lažno uvjerenje Republičkog fonda o uplaćenim doprinosima za penziono i invalidsko osiguranje.
Prema Izbornom zakonu BiH, Denjagić bi bez zastupničke pozicije mogao ostati jedino ukoliko bi bio pravosnažno osuđen na više od šest mjeseci zatvora.
„Kako će rezultirati na Sudu, ne prejudiciram uopšte, ali postoji teoretska mogućnost da glavni tužilac Brčko distrikta ili lice koje ga mijenja sutra u Skupštini podnese izvještaj, između ostalih poslanika, i njemu (Denjagiću, op. a.)“, kaže Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.
Glasovi iz susjedstva za Mendeša i HSS
Brčak Pejo Mendeš iz Hrvatske seljačke stranke (HSS) je na Lokalnim izborima 2016. prvi put izabran na poziciju zastupnika u Skupštini Distrikta. Želio je osvojiti još jedan mandat, ali je izbore 2020. dočekao iza rešetaka zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi i pripremanje krivičnog djela.
Mendeš je zloupotrijebio poziciju zastupnika, obećavši svom sugrađaninu Jasminu Ravkiću da će mu umjesto služenja tromjesečne kazne zatvora na koju je sredinom 2020. osuđen zbog krađe drva kao zamjenu osigurati društvenokorisni rad. Tako je ranije pomogao njegovom rođaku Raifu Ravkiću.
Zauzvrat, dogovorili su da mu Jasmin Ravkić za lokalne izbore koji su se održavali te godine nabavi podatke iz ličnih karata svojih komšija i članova uže porodice kako bi ih Mendeš na izborima zloupotrijebio za glasanje van BiH.
Plan je bio da političke stranke lažne glasače prijave za glasanje putem pošte iz Srbije i Hrvatske kako bi dobili glasačke listiće. Međutim, listići ne bi ni stigli na prijavljene adrese u inostranstvu, već u sjedišta stranaka.
„Lično sam bio s njim i Pejom Mendešom kad su pričali. On je rekao Peji: ‘Probaj pomoći, a ja ću ti 50 ličnih karti sabrati za glasanje.’ Razumijete?“, ispričao je Raif Ravkić prije četiri godine novinarima CIN-a.
Jasmin Ravkić je na prevaru dobio brojeve ličnih karata najmanje 20 svojih komšija, uključujući i njegove roditelje. Rekao im je da mu trebaju jer skuplja potpise za peticiju kojom bi mu zatvorska kazna bila preinačena u društvenokorisni rad. U želji da pomognu rado su mu ustupili svoje podatke, ne znajući da će tako završiti na biračkim spiskovima za glasanje iz Hrvatske i Srbije.
Mendeš je 2022. godine osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci tako da je na Lokalnim izborima 2024. mogao učestvovati kao da se prethodno ništa nije desilo. Izabran je sa 955 glasova.
Odbio je detaljnije razgovarati sa novinarima CIN-a pred Skupštinom, odgovorivši samo kratko: „Građani Brčko distrikta su odredili. Ja sam dobio mandat. Taj mandat je priznat i ja sam sad u Skupštini Distrikta.“
Tužilac Mujkanović upozorava kako je potrebno da svi podignu kriterije kada je riječ o integritetu nosilaca javnih funkcija.
„Očekivano bi bilo da političke stranke, prije svega kao faktor, pomiču moralne vrijednosti u pozitivnom smjeru. To je sigurno bolji put nego da kažete jeste da je on osuđivan na šest mjeseci zatvora za zloupotrebu službenog položaja, ali njega je narod ponovno izabrao.“
Političke stranke interesuju samo glasovi
Brčak Abdulah Iljazović je osuđen 2019. godine na četiri mjeseca zatvora zbog trgovanja drogom. Kako je navedeno u obrazloženju presude, nabavljao je marihuanu i u količinama od po 100 grama dalje je prodavao.
Do sada je promijenio tri stranke: bio je član Naroda i pravde pa Stranke za BiH da bi se, na koncu, skrasio u Našoj stranci. Presuda za trgovanje drogom mu nije predstavljala probleme ni u jednoj od stranaka.
„Stranke gledaju broj glasova koji se donosi. (…) Presuda jest spominjana u smislu da svi znaju za to, svi su svjesni toga (…) i da, jednostavno, nisam sklon tim navikama ponovo“, naveo je Iljazović.
Na proteklim lokalnim izborima izabran je za zastupnika u Skupštini Brčko distrikta sa 1.733 glasa.
Tužilaštvo Brčko distrikta dostavilo je u maju ove godine Skupštini Izvještaj o radu za 2023. U izvještaju je navedeno da je te godine pravosnažno osuđeno ukupno 235 osoba. Dio te tužilačke statistike je i presuda protiv aktuelnog predsjednika Skupštine Brčko distrikta Damira Bulčevića iz Naroda i pravde, nekada člana Stranke demokratske akcije (SDA).
Na Lokalnim izborima 2024. je sa 1.552 glasa treći put zaredom izabran u Skupštinu.
Godinu ranije pravosnažno je osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu od mjesec dana koja neće biti izvršena ako u roku od jedne godine ne učini novo krivično djelo. Oglašen je krivim zbog falsifikovanja isprave 2018. godine jer je u postupku imenovanja za šefa Inspektorata pri Uredu gradonačelnika Brčkog nadležnima predao lažnu izjavu. Naveo je da nije član organa političkih stranaka iako je u to vrijeme obavljao funkciju unutar SDA.
Bulčević nije bio voljan sa novinarima razgovarati o okolnostima zbog kojih je osuđen, ali je rekao da je nakon presude podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Upitan da li je, prema njegovom mišljenju, uredu da ljudi koji imaju presude obnašaju javne funkcije u Skupštini, Bulčević je odgovorio: „Izborni zakon BiH je takav i dok je sve u skladu sa Zakonom, dok se mogu obnašati te pozicije, trebamo poštovati Zakon.“
Jedino je Zoran Kokanović iz Socijalističke partije odbio ući u Skupštinu Brčko distrikta. On je na proteklim lokalnim izborima osvojio 2.020 glasova, a danas je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. On je 2012. godine osuđen na novčanu kaznu od 700 KM zbog nasilja u porodici. U presudi je navedeno da je u novembru 2011. godine u dva navrata fizički i verbalno napao suprugu.
Novinari CIN-a mjesecima pokušavaju dogovoriti intervju sa Kokanovićem radi izrade njegovog profila u bazi „Imovina političara“. U više navrata je izbjegavao susret sa novinarima. Ova baza sadrži podatke o: karijerama, prihodima, imovini, presudama i drugim podacima o osobama koje obavljaju političke funkcije i nalaze se na pozicijama od interesa za javnost.
Esad Bajtal, sociolog i filozof, smatra da su političke stranke grupe koje slijede logiku svog interesa, a ne logiku zdravog razuma, morala i moderne demokratije.
„Njih ne zanimaju kakvi su kadrovi, izuzev u jednom − da su poslušni i da će biti doslovni izvršitelji onoga što im stranka, partija ili šef ili vrh partije diktira“, kaže on.
Izvor: CIN
