Krajem decembra prošle godine deponiji Uborak ponovo je poništena okolišna dozvola za rad, čime je svaka daljnja aktivnost ove deponije postala protuzakonita i nelegalna.
Vijest o poništavanju dozvole Valteru je potvrđena iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ovome je prethodilo alarmantno upozorenje aktivista Građanske inicijative Jer nas se tiče da je Uborak uzrok povećanog broja oboljelih od karcinoma za čak 200% u odnosu na godinu prije.
DEPONIJA KILOMETAR OD NERETVE
Polovinom decembra prošle godine uslijedilo je i okupljanje građana kako bi se obilježila godišnjica višednevne blokade deponije Uborak, koju su pokrenuli ovi aktivisti u nadi da će gradske vlasti Mostara pronaći rješenje i zatvoriti deponiju.
Podsjećamo da su tada lokalne vlasti na građane koji su se borili za zdravlje ljudi i životinja poslali kantonalnu policiju.
Inače, deponija je locirana na samo kilometar od obale Neretve, a prekoputa su najveći vinogradi koje dijeli samo cesta. Također, u neposrednoj blizini su i prve kuće. Studija uticaja na okolinu, koja je napravljena 2020., dokazala je da je prostor oko deponije prezagađen teškim metalima, prije svega arsenom, koji je čak 500 puta više prisutan od dozvoljene količine. To znači da deponija nije sigurna za zdravlje ljudi, ali ni za biljni i životinjski svijet.
Građani okupljeni oko inicijative Jer nas se tiče godinama upozoravaju na nelegalan rad deponije Uborak. Kao što vidite na fotografiji, mjesto je zasuto otpadom čiji se nepodnošljivi smrad iz spalionice otpada osjeti kilometrima okolo.
Mijenjale su se administracije, ministri i inspekcije, ali niko od njih godinama nije znao ili želio da riješi pitanje zatvaranja Uborka. Prije ovog decembarskog poništavanja okolišne dozvole, deponiji Uborak je još 2019. istekla prethodna okolišna dozvola, tako da je godinama radila praktično ilegalno, bez ijednog validnog dokumenta.
TUŽBA PROTIV NADLEŽNIH
Od te 2019. godine, Uborak, kojim gazduje JP „Deponija d.o.o. Mostar“, posluje pod nerazrješenim i „misterioznim“ okolnostima, o čemu svjedoči i plan prilagodbe kojim je planirano čak proširenje deponije i sanacija postojećih kaseta jer su postale prekapacitirane. Podsjećanja radi, te kasete prethodno su zatvorene prije deceniju i inače ne pripadaju Uborku.
Aktivisti upozoravaju da je primjećeno i curenje iscjedaka koji odlaze u podzemne vode čime dolazi do zagađenja pitke vode. Zbog svega su članovi Udruženja Jer nas se tiče podnijeli tužbu protiv JP Deponija d.o.o, Mostar i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i protiv čelnika Grada Mostara.
Prije desetak dana (22. januara), aktivisti su poslali i zahtjev za inspekcijski nadzor Federalnom inspektoratu, kojim traže da se utvrdi činjenično stanje da deponija više nema dozvolu za rad te da zbog toga treba da bude zatvorena.
„Očekujemo da ministrica Pozder da podršku inspektoratu da prekine nelegalan rad deponije i zatvori je. Time bi ministrica pokazala da ona i Naša stranka rade u interesu naroda Hercegovine, a ne u interesu lokalne politike, tačnije Marija Kordića i Salema Marića. Ukoliko se to ne desi, smatrat ćemo ministricu, kao i stranku ispred koje je imenovana, odgovornima i saučesnicima u masakru koji se čini nad narodom u doline Neretve“, stoji na Facebook stranici ove građanske inicijative.
Iz Federalnog ministarstva okoliša su, pak, potvrdili da se postupak izdavanja okolišne dozvole vraća se na početak.
„Slijedi priprema dokumentacije koju investitor mora dostaviti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, uvažavajući stručno mišljenje interresorne radne grupe, koja je upravo sastavljena od stručnjaka, ali i konstruktivne primjedbe inicijative ‘Jer nas se tiče’ koje su bile dio njihove tužbe u sudskom procesu u kojem je poništena okolišna dozvola. Također, javnost će u novom upravnom postupku biti uključena. Nadležnost Ministarstva je da provede upravni postupak poštujući zakon i vodeći računa da okolišna dozvola sadrži sve mjere zasnovane na važećim propisima, od čega je najvažnije smanjenje štetnog utjecaja na okoliš uz rokove realizacije tih mjera, što u konačnici omogućava i inspekciji lakše praćenje na terenu. Sva ostala pitanja koja se odnose na samo upravljanje deponijom zadužena je njena uprava i Grad Mostar“, naveli su iz Ministarstva.
DEPONIJA UBORAK RADI(LA) BEZ DOZVOLE
Prethodno su na aktiviste vršeni veliki pritisci i prijetnje, a građani su u više navrata tuženi od Grada.
No, strpljenje, upornost i grčevita borba su se ipak isplatili – a zahjevi građana se pokazali opravdanima – jer je Kantonalni sud u Sarajevu krajem 2023. donio rješenje u korist ovog Udrženja i njihovih članova u oba upravna spora sa resornim ministarstvom.
Od svega sada najviše čudi to što se, iako je poništena okolišna dozvola za Uborak, postupak njenog izdavanja vraća na početak. Predsjednik inicijative Jer nas se tiče Fuad Hujdur podsjeća da okolišna dozvola faktički ne postoji već nekoliko godina te da svo vrijeme Uborak radi bez dozvole.
„Mi smo to milion puta rekli i ukazali i gradu Mostaru i Federalnom ministarstvu, međutim, bezuspješno. Takođe, u više navrata smo ukazivali na loše ophodjenje prema otpadu, prema prirodi i prema okolnom stanovništvu, ali niko nikad nije čuo nasa upozorenja. Posljednjih godina je Federalno ministarstvo svaki zahtjev za okolišnu dozvolu JP Deponija odbila zbog raznih stvari, što znači da i danas odlaganje otpada na Uborku nije u skladu ni sa zakonom ni sa zaštitom prirode, a ni sa zaštitom zdravlja stanovika oko deponije. Napominjem da je odlaganje otpada na ovom mjestu krajem osamdesetih godina službeno zaustavljeno i deponija je bila izbačena iz gradskog plana i premještena na drugo mjesto. Međutim, rat je to bacio u zaborav i poslije rata se jednostavno nastavilo sa odlaganjem otpada na ovo isto mjesto“, naglašava Hujdur.
Podsjećamo da je deponija Uborak već godinama izvor spora sa gradskim vlastima, pri čemu građani Mostara ali i cijele regije izražavaju sve veću zabrinutost zbog opasnosti od potencijalnih zdravstvenih rizika koji se mogu javiti zbog toksičnog otpada. Uprkos brojnim apelima, građani smatraju da gradske vlasti nisu na adekvatan način postavile prioritete za njihovu sigurnost i dobrobit.
„Tlo na Uborku je prezasićeno raznim otrovima, ali niko od odgovornih nije ni prst pomjerio da se to zaustavi i Uborak premjesti na neko kompatibilnije mjesto. Novca za takav poduhvat ima, što iz gradskog budžeta, što od stranih ulaganja. Svima nam je poznato da se procjedne vode koje sadrze razne otrove, čak i arsen, jednostavno ispuštaju u tlo oko deponije, a svi znamo da se na kratkoj udaljenosti od deponije nalazi vodena pumpa koja crpi vodu iz dubina i gura je u vodovod grada Mostara. Onda pogledamo zdrastvene kartone Hercegovačko-neretvanskog kantona i vidimo da kancera u našom kantonu ima do 200% više nego u drugim kantonima. Pitam se, da li samo mi to vidimo?! Nikad nije urađena kontrola te vode iz dubina, i to kontrola na teške metale i otrove“, upozorava Hujdur.
Aktivisti insistiraju na tome da se djelovanje vlasti mora uskladiti s interesima građana kojima bi vlast trebala da služi. Iz ove incijative su odlučni u svojoj borbi za zdraviji okoliš te se nadaju da će se dugogodišnji urgentni problemi s odlaganjem otpada u Mostaru konačno početi rješavati korak po korak, jer je zdravlje građana Mostara ali i cijele regije ozbiljno ugroženo.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————
Vezani tekstovi:
—————————————————————————————————————————————————————————————————————Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
