PRANJE NOVCA U BIH: Novcem od kokaina kupovali nekretnine i otvarali fiktivne firme

Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) još prije dvije godine procijenila da pranje novca u našoj zemlji doseže od 400 miliona do milijardi eura. Ovaj podatak naveden je u izvještaju iz 2022. godine, koji je i javno dostupan na stranici GI-TOC. 

Podaci Agencije za istrage i zaštitu SIPA za prošlu godinu kažu da je istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačeno 13,63 miliona maraka nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila 5,43 miliona maraka.

Prema ranijem izvještaju, u legalne novčane tokove BiH u 2022. ubačeno je 35,19 miliona maraka nelegalno stečenog novca, a pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila je 14 miliona maraka.

Ovo su zvanični podaci SIPA, mada izvori Žurnala bliski ovoj policijskoj agenciji kažu da je broj sumnjivih transakcija znatno veći, ali da ti podaci nisu obrađeni.

BiH POGODNO TLO ZA PRANJE NOVCA

Globalna inicijativa već nekoliko godina realizira istraživanja o nelegalnim finansijskim tokovima o čemu se objavili i nekoliko izvještaja s fokusom na Bosnu i Hercegovinu. Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative za BiH, pojašnjava da nelegalni finansijski tokovi djeluju kroz finansijske sisteme, trgovinu i neformalne mreže i bitno su povezani u pranju novca, posebno u ekonomijama u razvoju.

„Ovi tokovi iscrpljuju resurse, sav onaj novac koji je mogao biti investiran u razvoj zajednice i društva generalno, odlazi u profit kriminalnih mreža. Osim toga, upravo ti nelegalno stečeni prilivi podstiču pranje novca i korupciju“, kaže Agović.

Zapadni Balkan, pa i BiH, posebno su ranjivi zbog geografske lokacije, široko rasprostranjene korupcije, neformalne ekonomije, slabog političkog nadzora i ograničenog broja nezavisnih medija i civilnog društva.

„Akcenat bih stavila i na dio civilnog društva koje je nedavno i samom akcijom Black Tie i tim kriminalnim akterima stavljeno na raspolaganje za pranje novca koji potiče od prodaje i krijumčarenja kokaina. Moramo poći od razumijevanja da je sam organizovani kriminal usredsređen na sticanje nezakonite dobiti, koju je potrebno dodatno legitimisati kroz nekoliko faza pranja novca. Same faze pranje novca od integrisanja ilegalno stečenog novca u legalne tokove mogu biti povezane, ovise svakako i od onih koji omogućavaju to isto i kojim se metodama koriste“, kaže Agović.

Trgovina drogom je jedan od izvora ilegalnih finansijskih tokova. Balkanska ruta koristi se za krijumčarenje heroina, kanabisa, kokaina i sintetičkih droga u Evropu. U posljednje vrijeme bilo je nekoliko međunarodnih policijskih akcija koje su za cilj imale razbijanje narko kartela. U jednoj od takvih akcija uhapšen je i Edin Gačanin, osoba koja je na američkoj “crnoj listi” zbog trgovine narkoticima. Osumnjičen je da je u Evropu uvozio kokain i sirovine za proizvodnju amfetamina.

Gačanin je postigao sa sporazum sa tužilaštvom u Holandiji 2023. i osuđen je na sedam godina zatvora zbog krijumčarenje 2,4 tone kokaina. On je za saradnike uzimao uglavnom bh. državljane, a dio njih je uhapšen u aprilu ove godine u akciji kodnog naziva „Black Tie“, o čemu je Žurnal također ranije pisao.

Podsjetimo, u sklopu akcije “Black Tie”, uhapšeno je bilo još 20 osoba. Pritvor je određen samo za tri osobe Adnana Smajlovića, Sančez Jukića i Aidu Halać. Pored njih policija je hapsila još Gordana Memiju, Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Emira Sarića, Mirsada Skopaka, Maka Šemšića, Smaila Šikalu, Vahidina Munjića, Mustafu Selmanovića, SenadaKadića, Emira Druškića, Adina Ćatića, Sedada Preljevića, Adnu Helić, Edina Kačara i Davora Curla.

„Ono što je bitno za ovu kriminalnu mrežu jeste da su građani BiH, bivši i sadašnji policajci, zaposlenici obavještajne agencije, političari i političarke, vlasnici i vlasnice privatnih kompanija bili aktivan dio, te novac koji je dolazio od krijumčarenja kokaina direktno integrisali u legalne tokove, kroz kupovinu i prodaju nekretnina, skupocjenih auta i same biznise koji raspolažu gotovinom na dnevnom nivou, poput kozmetičkih salona i restorana i slično“, dodala je Agović.

KRIMINALCI KORAK ISPRED

Metode pranja novca uključuju različite tipologije, kako one tradicionalne koje se koriste godinama, tako i one modernije, koje su olakšane napretkom tehonologije, poput upotrebe kripto valuta. Iako postoje policijski izvještaji o samim tipologijama pranja novca, navodi Agović, potrebno je naglasiti da postoji i raširenost tipologija, koje se međusobno nadopunjavaju. Trendovi se moraju pratiti i onemogućavati da kriminalci budu nekoliko koraka ispred.

„Uzećemo za primjer, tzv. „shell kompanije“, koje predstavljaju fiktivne trgovačke kompanije osnovane u zemljama, poput BiH, sa slabim propisima o sprečavanju pranja novca i identifikaciji stvarnog vlasnika. Ove kompanije služe kao pokriće za pranje novca, dok se lažne kompanije bave legitimnim poslovnim aktivnostima kako bi prikrile nezakonita sredstva. Ova metoda se obično koristi tokom faze prikrivanja, a sam proces pranja može obuhvatiti više zemalja“, dodala je Agović.

Za operacije pranja novca u BiH se često koriste poslovi koji zahtijevaju gotovinu, kao što su kozmetički saloni i fitness centri. U ovim poslovima se koristi veliki obim gotovinskih transakcija za spajanje nezakonitih sredstava sa legitimnom zaradom.

Kako se osnivaju i po kojem principu rade fiktivne kompanije, ali i na koji način ilegalni novac od preprodaje droge staviti u legalne finansijske tokove, najbolje ilustruje slučaj Edina Gačanina.

Tako je Gačanin u Dubaiju osnovao kompaniju kako bi zaposlio ključne članove svoje organizacije. Prema pisanju Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), Gačanin je u Dubaiju registrovao firmu Edin Group DMCC, a ista firma ima registrovana i na Britanskim Djevičanskim otocima, još jednoj državi poznatoj po slabom nadzoru.

„U podacima koji su procurili, Gačanin je identificiran kao predsjednik, direktor i vlasnik Edin Group Ltd., dok je izvršna direktorica OMC-a, Sandra Vasquez, navedena kao registrirani agent tvrtke“, stoji u tekstu ICIJ-a objavljenom 20. augusta.

Uposlenik Edin Group DMCC bio je i vlasnik “Trattoria Dvor” u Sarajevu Adnan Smajlović i to kao računovodstveni referent. Tužitelji Tužilaštva BiH ga sumnjiče da je u ime Edina Gačanina u augustu 2020. primio oko 500 hiljada KM koji je dalje podijelio saradnicima u BiH.

U istom tekstu stoji i da je Sančez Jukić putem ugovora sarađivao sa “Edin Group DMCC” u sektoru prodaje. On je u BiH osumnjičen da je nabavljao velike količine kokaina za Gačanina, a na ročištu za pritvor je sve negirao. U kompaniji Edina Gačanina bio je zaposlen i bivši policajac FUP-a Dženis Kadrić. U Dubaji je otišao kako bi bio Gačaninov tjelohranitelj, a u njegovoj kompaniji se vodio kao arhivski službenik na neodređeno vrijeme. 

KAKO JE NOVAC IZ DUBAIJA ZAVRŠAVAO U BiH

Gačanin je, otkriveno je tokom istrage i zahvaljujući šifriranju poruka iz Sky aplikacije, imao osobe koje su za njegov kartel iz Dubaija prenosile novac u BiH. Dalje su taj novac koristili za različite „projekte“ ili su ga kroz svoje firme filtrirali u legalne finansijske tokove. Kao jednu od osoba koja je iz Dubaija u BiH prenijela 200.000 eura postupajući tužitelji Tužilaštva BiH su identifikovali kao Adnu Helić, koja je također jedna od hapšenih tokom akcije „Black Tie“, ali je nakon ispitivanja puštena na slobodu. Nisu joj izrečene ni mjere zabrane.

Na ročištu za pritvor tužitelji su spomenuli da je novac koji je primala od Gačanina investirala u poslove u Sarajevu putem svojih firmi AH Beauty group-grupa ljepote d.o.o. Sarajevo, Adna Caffe i Salon ljepote Adna.

Sagovornici Žurnala pojašnjavaju da osim tipologija pranja novca postoje i sektori koji su posebno ranjivi na ovu pojavu, a to su građevinarstvo i nekretnine. Navodno je i dio novca koji potiče od Gačaninovog kartela infiltriran i u određene nekretnine novije gradnje na području Kantona Sarajevo, ali zvaničnu potvrdu ove informacije nismo dobili.

Izvor: zurnal.info