Da li je izvjesnije da će vlast u Bosni i Hercegovini postići dogovor o spornim pitanjima na reformskoj listi ili će sredstva iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu biti preusmjerena za razvoj ekonomija drugih zemalja Zapadnog Balkana?
Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti milijardu eura od šest, koliko je osigurano za zemlje Zapadnog Balkana. Od novca nas dijeli lista reformi koju moramo dostaviti Evropskoj komisiji. Razlog – po ko zna koji put – rascjepkanost sistema i različiti politički interesi koji dogovor čine nemogućim. Novcem bi raspolagali svi nivoi vlasti u državi, za različite oblasti. Među njima i cestovna infrastruktura, koja je našoj zemlji neophodna za regionalno povezivanje i privredni rast. Hoće li volja za novcem biti jača od interesa – moglo bi biti poznato možda i ovog ponedjeljka, navodi FTV.
Rok za dostavljanje liste reformi od kojih zavisi povlačenje milijardu eura predviđenih Planom rasta Evropske komisije našoj zemlji je istekao. Kao i do sada bh. vlasti se nadaju kupovini vremena i da nije sve izgubljeno.
“Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni da kada samo jedan ne sudjeluje, koči nas kad je u pitanju implementacija plana Bosne i Hercegovine”, upozorila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (HDZBiH).
A razjedinjenost vlasti o ovom pitanju najviše prijeti padom standarda bh. građana i tranzitnom izolovanosti jer je, prema projekcijama, najviše sredstava potrebno uložiti u putnu infrastrukturu.
“EU zahtjev i standard – koridori, transportni i energetski, jesu oni koji zahtijevaju najviše sredstava te je vjerovatno da će ih povlačiti iz Plana rasta”, navodi Adnan Tatar, pomoćnik direktora Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za evropske integracije.
Osim bolje evropske povezanosti, ekonomski značaj izgradnje Koridora Vc je ogroman, jer više od polovine bh. stanovništa živi u blizini trase. Do sada je EU odobrila blizu 600 miliona eura grantova za njegovu izgradnju. Najveća prepreka je i najzahtjevniji projekat na Koridoru.
“Veći dio je ugovoren, osim tunela Prenj i dionice koja je vezana za tunel Prenj. Tu je potrebno napraviti strategiju koju Federacija mora uraditi. To je, manje-više, to što se tiče koridora autoceste”, istakao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (NS).
“Planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova za tunel Prenj je treće tromjesečje 2024. godine. Rok za završetak tunela Prenj je, prema dinamici, planiran za august 2030. godine. Završetak izgradnje Koridora Vc prioritetni je infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu, pa tako i za Evropsku uniju, kao dio plana ekonomskih investicija za Zapadni Balkan”, navode iz Autocesta FBiH.
Sredstva za unapređenje putne i transportne infrastrukture dostupna su zemljama Zapadnog Balkana, a do njih dolaze oni koji osim ciljeva imaju definisane projekte.
“Možemo dobiti oko 16 milijardi za unapređenje transporta na području Zapadnog Balkana, tj., zemalja koje čine tu transportnu zajednicu. Bosna i Hercegovina u ovoj grupaciji šest zemalja povlači najmanje sredstava jer nemamo spremne projekte”, ističe Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.
“Nakon 2004. Slovenija je ušla u EU. Tada smo imali pripremljene skoro sve glavne planove, a isto kao kod vas, detaljniji projekti još nisu bili svi napravljeni. Evropski fondovi su jedna bitna injekcija za razvoj infrastrukture”, poručuje Drago Sever, profesor na Fakultetu za građevinarstvo, prometno inžinjerstvo i arhitekturu u Mariboru.
Nemogućnost dogovora i neprovođenja reformi prijetnja je da će novac namijenjen Bosni i Hercegovini biti preusmjeren drugima, koji su ispunili zadatke i svjesni prilike koja se nudi.
“Kad je u pitanju usvajanje reformskih zakona koje traži Evropska komisija, dođemo u situaciju da se ta sredstva preraspodjeljuju i da budu dodijeljena onim državama na prostoru Zapadnog Balkana koje svakako ostvaruju određene napretke – koje zahtijeva Evropska komisija”, kaže Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini.
Da li je izvjesnije da će vlast u Bosni i Hercegovini postići dogovor o spornim pitanjima na reformskoj listi ili će sredstva iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu biti preusmjerena za razvoj ekonomija drugih zemalja Zapadnog Balkana?
Izvor: FTV, fokus.ba
