Novo otkriće dosad nepoznate vrste pauka u pećinskom kompleksu Mokra Megara na planini Ozren stavilo je ovo područje u središte međunarodne naučne zajednice. Ovaj endemski pauk dobiće naučno ime po planini Ozren, čime se dodatno učvršćuje značaj ovog regiona kao područja sa jedinstvenim prirodnim bogatstvom. To će biti samo jedna od mnogobrojnih tema i značajnih rezultata istraživanja biološke raznolikosti provedenih u proteklih godinu dana, koji će u naredni petak biti predstavljeni na VI. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini.
Pored Ozrenskog pauka, na konferenciji, koja će se održati 8. i 9. novembra u Doboju, biće prezentovani i drugi značajni nalazi istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.
Prikupljeni podaci o biološkoj raznolikosti Ozrena podstiču napore za proglašenje ove planine nacionalnim parkom prema Prostornom planu Republike Srpske. Paralelno, u Federaciji BiH pećinski kompleks Mokra Megara već je u proceduri proglašenja zaštićenim područjem. Trenutno je samo vrh Gostilj zaštićen kao stanište trave ive, nakon što je tradicionalno branje ovog ljekovitog bilja 2018. godine dobilo UNESCO-vu zaštitu kao nematerijalno kulturno nasleđe.
Međutim, dok naučna zajednica apeluje na zaštitu, lokalno stanovništvo je zabrinuto zbog sve prisutnijih geoloških istraživanja usmerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Stanovnici strahuju da bi rudarske aktivnosti mogle imati katastrofalne posledice po životnu sredinu i kvalitet vode na Ozrenu. Zbog toga će konferencija obuhvatiti dva panela koja će istražiti naučne i građanske perspektive očuvanja prirodnih resursa. Među naučnicima učesnicima su i renomirani stručnjaci: prof. dr. Ljiljana Tomović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivan Dragičević sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Na konferenciji će se obratiti i građani, predstavnici lokalnih udruženja, koji su suočeni s pritiscima zbog ekološkog aktivizma. Brojne priče o represiji, medijskom linču i pokušajima podmićivanja ukazuju na složenost problema sa kojim se suočavaju. Dodatnu zabrinutost izaziva i izveštaj visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji je u izvještaju Savjetu sigurnosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno uticati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.
Ova konferencija, koju zajednički organizuju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH, predstavlja značajan korak ka očuvanju prirodne i kulturne baštine Ozrena, kao i ka očuvanju prava lokalnih zajednica koje žive u skladu s prirodom ovog jedinstvenog regiona.
Izvor: Gerila/Dejan Rakita
