Koliko je vjerojatno da bi Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske i prvi čovjek Narodne skupštine RS, na predstojećim lokalnim izborima bio spreman postojeću funkciju zamijeniti odborničkim klupama u skupštini Grada Banjaluka?
Ili, da li bi Staša Košarac (SNSD) napustio ministarsku poziciju u Vijeću ministara BiH i zamijenio je, također, odborničkom pozicijom u skupštini Istočnog Sarajeva?
Koliko birači moraju biti lakovjerni pa da povjeruju da bi i Branislav Borenović (lider PDP-a) zastupničke klupe u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zamijenio također onim odborničkim u banjalučkoj skupštini?
PITANJE (NE)MORALA
Na kandidatskim listama za prestojeće lokalne izbore za odbornike nalazi se i direktor UKC-a Banjaluka i poslanik u Narodnoj skupštini RS Vlado Đajić, tu je i aktuelni državni ministar finansija BiH Srđan Amidžić.
Ovo su samo neka od „zvučnih“ imena s političke scene, no kada Centralna izborna komisija (CIK) BiH ozvaniči sve kandidatske liste za oktobarske lokalne izbore, spisak onih u cijeloj BiH koji su široj javnosti zbog funkcija koje obavljaju i te kako poznati bit će znatno veći.
Formalno-pravno, u ovom nema ničeg nezakonitog. Svaki građanin u Bosni i Hercegovini ima pravo da se kandiduje za bilo koju funkciju bez ikakvih ograničenja, što u izjavi za naš portal navodi i Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla i bivši član CIK-a BiH
„Sve takve kandidature su u skladu sa Izbornim Zakonom BiH, ali druga strana medalje pitanje morala takvih kandidata. Cilj takvih kandidatura je privući što više birača, a govoriti o moralu političara u BiH je iluzorno. Ono što glasači treba da prepoznaju jeste da takvim kandidatima ne daju preferenciju“, poručuje Šehić.
Kada kampanja i zvanično otpočne, sa bilborda i izbornih plakata smiješit će se i pozivati građane da za njih glasaju najprepoznatljivija stranačka lica. Koja uz to, upravo zbog funkcija koje obnašaju, imaju na raspolaganju i najviše resursa, javnih istina koje će obilato (zlo)upotrebljavati. No, i dosadašnja praksa ukazuje da takve vidove zloupotreba, unatoč brojnim prigovorima i prijavama organizacija civilnog društva koje monitorišu predizborne kampanje, CIK BiH ili ignoriše ili izriče simbolične kazne pa se na njih niko i ne obazire.
Najsvježiji primjer je preuranjena kampanja poslanika u Parlamentu FBiH i nekadašnjeg člana Naše stranke Dennisa Gratza (sada DF), koji kao federalni poslanik već danima obilazi mjesne zajednice u Općini Centar Sarajevo i naprasno nakon troliko godina „registruje“ rđu i korov „u općini važnijoj od deset drugih“, gdje će kao kandidat izaći na megdan vjerovatno Srđanu Mandiću (Naša stranka)
BEZ PROGRAMA, FOKUS NA KRITICI OPONENATA
Milica Pralica, predsjednica Udruženja građana Oštra nula, koje godinama radi javne kampanje s građanima „Kada jedan dan vrijedi četiri godine“, naglašava da je, “što se tiče svijesti građana o manipulacijama, situacija vrlo složena iz različitih faktora”.
„U pitanju je apatičnost, jer neki građani mogu osjećati da njihov glas neće napraviti razliku, što može dovesti do izostanka reakcije i to je problem koji je posljednjih godina dosta izražen. Iako su svjesni manipulacija, možda nemaju dovoljno informacija o alternativama ili ne znaju kako da se aktivno uključe u promjene, što nas dovodi do zaključka da imamo i politički neobrazovane građane“, kaže Pralica.
Kada se tome doda dugotrajno nepovjerenje u politički sistem, to može dovesti do osjećaja nemoći i uvjerenja da se ništa neće promijeniti bez obzira na njihove akcije, i da samo kao pripadnici određene političke partije „možemo mijenjati stvari“, što nije karakteristika za demokratski razvijena društva. U konačnici je i strah od posljedica, pa u nekim slučajevima građani mogu izbjegavati reakcije, bilo na ličnom ili profesionalnom planu.
No, u našem društvu i dalje je problem što nemali broj građana glasa za „svoju stanku“, bez da vodi računa o programu koji im nudi. Otuda već godinama stanke na izbore i opšte i lokalne izlaze bez ikakvih programskih ciljeva i uglavnom se fokusiraju na kritiku rada političkih oponenata, umjesto da nude rješenja kako probleme rješavati.
Iskustva, kada govorimo o kampanjama za lokalne izbore, potvrđuju da se većina kandidata bavi uglavnom opštim pitanjima, da se posebno u bh. entitetu Republika Srpska borba za naklonost glasača vodi na „velikim“ nacionalnim pričama, dokazivanju ko je veći patriota a ko izdajnik, diskreditaciji protukandidata, uvredama, a najmanje o onim pitanjima koja su od interesa ili životnog značaja za same građane u sredinama u kojima žive.
VARANJE BIRAČA
Ako i postoje oni kandidati koji su spremni u direktnim susretima s građanima govoriti o urbanizmu, lokalnoj infrastrukturi, potrebi za više vrtića, ekologiji… oni u pravilu ostaju skrajnuti čak i u vlastitim stranačkim redovima.
Ili, pak, i kada se među građanima etabliraju upravo na tim pitanjima, a najeklatantniji primjer je aktuelni gradonačelnik Banjaluke, vrlo brzo nakon izborne pobjede i zauzimanje fotelje zaborave na dana obećanja i lako se uklope u interese krupnog kapitala, potpuno zanemarujući interese građana.
Šehić smatra da bi po okončanju izbora bilo nužno napraviti analizu koliko je od takvih kandidata preuzelo odborničke mandate i objaviti ih kako bi građani imali jasnu sliku kako su obmanuti. Potpuno je, naime, jasno da se ni Stevandić, ni Borenović, ni Košarac ili Džajić, neće odreći ni pozicija moći ni primanja koja uz to idu da bi otišli na nižu funkciju.
Ako je za „utjehu“, to nije nemoralna i politički neetična pojava samo u BiH, već i u susjedstvu. Slična praksa dešava se i u Hrvatskoj ali i u Srbiji, gdje su na posljednjim lokalnim izborima izborne liste najveće stranke nosile ime predsjednika države.
Sve te pojave potvrđuju da stranke time pokazuju vlastite slabosti jer nemaju dovoljno kvalitetnih kadrova. U državama regije, za razliku od razvijenih zemalja gdje postoji politička odgovornost, to je sasvim normalna pojava jer političari gledaju isključivo vlastite interese i tako se i odnose prema građanima.
Inače, lokalni izbori (u oktobru) za stranke su svojevrstan lakmus papir kakav rejting imaju među građanima i pokazatelj kako se pripremati za opšte izbore, mada će oni uslijediti za dvije godine. Stoga ponovo ulazimo u period gdje će se koristiti sva sredstva da se dobije naklonost birača.
————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Pročitajte još:
SKANDAL NA GRANICI SA CG: Izrezana i teško osrnavljena zastava BiH dignuta na jarbol
IAKO BISER MEDITERANA: Hrvatsko more zvanično skuplje od Španije, Grčke, Turske i Portugala
———————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
