Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci otvorilo je zvaničnu istragu povodom sumnji da je zemljište u krugu Poslovne zone Incel zagađeno toksičnom hemikalijom piralen, koja je kasnije ilegalno deponovana u okolini Banjaluke.
Dokazi i inspektori
Afera Piralen izbila je u ljeto 2019. godine, kada je nakon požara na tri lokacije u krugu Incela utvrđena visoka koncentracija kancerogenog ulja piralen. Vrijednost piralena u zemljištu na pojedinim mjestima u krugu Incela iznosila je čak 33.000 puta više od dozvoljene. Tada je formiran ekspertski tim za rješavanje ovog problema koji je sačinio i Plan interventnog djelovanja i uređenja cijele zone.
Podaci istraživanja češke kompanije Dekonta pokazuju da je na pojedinim dijelovima zemljišta u Incelu pronađeno 2.800 miligrama piralena. O razmjerama ekološke katastrofe govori podatak da je dozvoljena količina svega 0,02 miligrama, dok se na jedan miligram radi remedijacija zemljišta.
O ovoj potencijalnoj ekološkoj katastrofi prvi su upozoravali iz Centra za životnu sredinu, kada su i obavijestili javnost da su podnijeli krivičnu prijavu zbog zagađivanja životne sredine otpadnim materijama. Iz Centra navode da se dokazi do kojih su došli nisu poklapali sa izjavama koje su nadležni inspektori Grada Banja Luka davali za medije.
– Slučaj piralena se, kao i mnogi drugi ekološki incidenti, razvukao do te mjere da prijeti da potpuno padne u zaborav. I dok smo početkom godine napokon dobili nove informacije o planiranom uređenju zemljišta, koje će jednim dijelom biti plaćeno od naših institucija, svi smo imali priliku vidjeti veoma ubjedljive dokaze da se ta kontaminirana zemlja najobičnijim kamionima, bez ikakvih mjera zaštite, razvozi po naseljima u okolini Banje Luke, kazao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
I dok istraga traje, dodaje on, Centar za životnu sredinu ponovo apeluje na Gradsku upravu Grada Banja Luka da uloži napor, da se zbrinjavanje toksične supstance piralen izvrši na legalan, efikasan način, koji je prije svega bezbjedan po građane ovog grada.
– Piralen je poliklorirani ugljikovodik (PCU) koji se koristi kao industrijski hemijski spoj, najčešće u proizvodnji pesticida, herbicida i fungicida, gdje djeluje kao sredstvo za zaštitu usjeva. Takođe se koristi u formulacijama raznih industrijskih proizvoda, uključujući boje, lakove i sredstva za čišćenje zbog svojih svojstava rastvarača. To je toksična supstanca koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući oštećenje jetre, bubrega i imunološkog sistema, a izlaganje piralenu može dovesti do raznih oboljenja, uključujući rak, reproduktivne smetnje i neurološke poremećaje, istakao je Kalaba.
Firme Kemeko iz Banje Luke i Kemeko-BH iz Lukavca prošle su na tenderu vrijednom 490.000 KM i radiće remedijaciju zagađenog zemljišta. Tender je raspisala Poslovna zona Banja Luka, u čijem vlasništvu je zagađeno zemljište, a odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača objavljena je na sajtu ovog javnog preduzeća.
Posao remedijacije zemljišta treba da se završi u roku od godinu i obuhvata tri faze. Prva se odnosi na pripremu, izradu plana bezbjednosti i zdravlja na radu, plan sanacije lokacije i pribavljanje potrebnih dozvola od resornog ministarstva. Rok za ove poslove je šest mjeseci od zaključenja ugovora.
Nesavjestan rad
U drugoj fazi će se izvoditi radovi, odnosno iskopavati i odlagati zemlja i građevinski otpad, a sve bi po procjenama trebalo trajati pet mjeseci. U završnoj fazi će se raditi na zatrpavanju. Vrijednost raspisanog tendera bila je 418.350 KM bez PDV-a, a Kemeko i Kemeko-BH dostavili su ponudu vrijednu tačno 418.000 KM koja sa PDV-om iznosi 490.000 KM.
– Kada smo došli u posjed dokaza koji očigledno ukazuju na suprotno od onoga što smo primili od nadležne inspekcije kao zvaničan odgovor, odlučili smo da podnesemo i krivičnu prijavu. Službeno lice nadležno za inspekcijski nadzor ne može sebi dozvoliti da se poziva na “izjave direktora” ako pred sobom ima dokaze da takve izjave očigledno nisu istinite. Takvo ponašanje se u najmanju ruku karakteriše kao nesavjesno vršenje službene dužnosti, izjavila je pravnica Centra za životnu sredinu Sonja Kosanović.
Izvor: Oslobođenje
