ZATAŠKALI UTAJU POLA MILIONA KM: Tužilaštvo otvorilo istragu protiv Džakule i bivšeg šefa unutrašnje kontrole UIO

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otvorilo je istragu u predmetu polumilionske poreske utaje i trgovine uticajem po krivičnoj prijavi čelnika Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH protiv bivšeg dugogodišnjeg direktora Mire Džakule i bivšeg načelnika unutrašnje kontrole UIO Frane Dogana, saznaje Valter.

Prijavu su u junu ove godine podnijeli bivši i sadašnji predsjednici Sindikata UIO BiH Mehmedalija Osmić i Predrag Jelača (što joj daje posebnu težinu), a Džakula i Dogan se terete za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, nesavjestan rad u službi i trgovinu uticajem, odnosno primanje mita.

REKORDER PO KRIVIČNIM PRIJAVAMA

Saznajemo da postupajući tužilac u ovom predmetu uveliko istražuje, odnosno provjerava navoda iz prijave koji ovaj dvojac teško inkriminišu, no nije poznato u kojoj je fazi cijeli postupak jer iz Tužilaštva BiH do zaključenje ovog teksta nisu odgovorili na pitanja Valtera.

Svakako je indikativno da do danas nije procesuirana niti jedna od mnoštva krivičnih prijava protiv Mire Džakule, koji je punih 11 i po godina (od februara 2012. do avgusta 2023.) obnašao dužnost direktora UIO BiH i za to vrijeme stekao enormno bogatstvo, ali je isto tako vremenom stekao pravosudnu zaštitu u ovoj najvišoj tužilačkoj instanci u državi, o čemu je Valter ranije pisao.

Posljednja krivična prijava ukupno je treća koju su protiv Džakule podnijeli čelnici Sindikata UIO BiH, što uz više krivičnih prijava SIPA-e ranijih godina ovog bivšeg direktora UIO čini svojevrsnim rekorderom po ovom pitanju. Rekli bismo do danas nedodirljivim rekorderom, koji je prije nekoliko mjeseci tužio Valter, našeg glavnog urednika i našeg novinara u klasičnom SLAPP postupku kako bi pokušao da spriječi naše dalje bavljenje njegovim aferama i koruptivnim djelima tokom 11 i po godina mandata.

Kada je, pak, riječ o posljednjoj podnesenoj krivičnoj prijavi, Džakula i Dogan se terete da su sakrili i potpomogli poresku utaju u visini 499.149 KM, a što je, prema navodima iz prijave, utvrdila i Unutrašnja kontrola UIO u svom Izvještaju broj: 01/2-1-09-2-674-8-14, od 22. aprila 2015. godine.

„U kontroli PDV prijava kod poreskog obveznika ‘IMPRO’ AD Prijedor, za period 1.12.2010. – 30.04.2011. poreski inspektor Eset Delić nije postupio po članu 36, stav 2 i 3, Zakona o PDV-u, i članom 76. stav 1, 2 i 6, Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost, čime je propustio da izvrši razrez dodatne poreske obaveze u poreskom periodu 01.12.-31.12.2010. godine i nije naložio kontrolisanom PDV obvezniku plaćanje dodatne poreske obaveze u iznosu 499.149,81 KM, za koliko je oštećen budžet BiH. To je utvrđeno na osnovu dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta ‘IMPRO’ AD Prijedor u stečaju, a koja je dostavljena kontrolnom timu Unutrašnje kontrole i koja se nalazi u prilogu izvještaja, te se na osnovu naprijed nabrojane dokumentacije neosporno može zaključiti da su sve navedene činjenice bila na raspolaganju u kontroli koju nije izvršio inspektor Eset Delić, te je poreski inspektor trebao izvršiti ispravku odbitka ulaznog poreza i naložiti plaćanje PDV-a u iznosu 499.149,81 KM kontrolisanom poreskom obvezniku“, piše u krivičnoj prijavi.

UMJESTO SUSPENZIJE I KRIVIČNOG POSTUPKA – NAGRADA I BOLJE RADNO MJESTO

Dalje je navedeno kako je izvještajem Unutrašnje kontrole konstatovano da je „zbog navedenog propusta inspektor Eset Delić počinio težu povredu službene dužnosti“ te da je istim Izvještajem predloženo pokretanje disciplinskog postupka protiv Ismeta Hamulića, šefa Grupe za kontrolu i reviziju, Tihomira Kremenovića, šefa Grupe za kontrolu velikih poreskih obveznika, i Duška Srdića, šefa Odsjeka za poreze RC Banja Luka.

„Tadašnji načelnik Unutrašnje kontrole Frano Dogan u toku 2014. sačinjava ‘privremeni izvještaj’ bez broja i bez datuma, koji apsolutno nema veze sa činjeničnim stanjem u vezi kontrola PDV-a, što je potvrdio i zvanični Izvještaj Unutrašnje kontrole broj: 01/2-1-09-2-674-8/14, od 22.4.2015. godine, koji je profesionalno sačinio stručni savjetnik za poslove unutrašnje kontrole Đurađ Krpić, rukovodeći se stvarim činjenicama, poslovnim događajima i neoborivim dokazima, za razliku od Frane Dogana, kod koga je to moglo po potrebi, od slučaja do slučaja i po nalogu direktora Džakule“, piše dalje u prijavi.

Dalje se navodi kako Džakula i Dogan „nikada nisu podnijeli krivične prijave protiv Eseta Delića, Ismeta Hamulića, Tihomira Kremenovića i Duška Srdića, niti su pokrenuti disciplinski postupci protiv njih“, čime su tadašnji direktor UIO i tadašnji načelnik Unutrašnje kontrole i sami počinili krivična djela „zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, nesavjestan rad u službi i trgovina uticajem“, jer su dozvolili oštećenje državnog budžeta u iznosu oko pola miliona maraka.

Povrh svega, tadašnji ovlašteni poreski inspektor UIO BiH Predraga Jelača podnio je Džakuli disciplinske prijave protiv Delića i Hamulića, no umjesto suspenzije i postupka Džakula je Delića nagradio premještajem i novom boljom pozicijom šefa Grupe za reviziju i kontrolu RC Banja Luka, dok je Hamulić ubrzo s navršenih 65 godina života otišao u penziju.

Pojednostavljeno, ova krivična prijava s opisom inkriminirajućih djela i radnji unutar struktura UIO BiH preslik je gotovo svega što se unazad dvije decenije događa u ovoj najvećoj institucionalnoj „zlatnoj koki“, i što se, nakon odlaska Džakule a dolaska Zorana Tegeltije za direktora, u jednakoj ili sličnoj mjeri nastavilo.

A nastavljeno je zapošljavanje rodbine, prijatelja, članova političkih stranaka, pa i članova obitelji istaknutih predstavnika pravosuđa, o čemu je Valter također napisao serijal priča.

Nastavljena je trgovina uticajem, nastavljen je klijentalizam, dok su s godinama razgranate mreže korupcije u koje su (bili) umreženi ne samo centri moći iz UIO, već i pojedinci iz SIPA-e i Tužilaštva BiH.

Unazad dvije decenije i više, države carine potresale su razne afere, pronevjereno je – i možemo slobodno reći pokradeno – desetine i stotine miliona maraka, a do danas, uprkos mnoštvu dokaza koje je objavilo najviše nezavisno istraživačko novinarstvo, odgovarao je samo nekadašnji direktor Kemal Čaušević u aferi Pandora.

———————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Više od autora: 

TAJNA BENJAMINE KARIĆ: Kako se gradonačelnica domogla stana u centru Sarajeva za 230.000 KM

ALMEDIN ŠIŠIĆ: Respiratori, Sebija i Fadil

———————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

———————————————————————————————————————————————————————————————————————–