Krajnji rok za produženje sektorskih sankcija je 31. juli i ovaj dogovor mjesec dana prije roka prilično je iznenađenje, čime je izbjegnuta nova drama s Mađarskom, koja konstantno prijeti da će uskratiti saglasnost bez koje nema produženja sankcija.
Sankcije EU-a moraju se obnavljati svakih šest mjeseci. Postoje dvije grupe sankcija, sektorskih poput zabrane izvoza raznih proizvoda u Rusiju te popis osoba i preduzeća kojima je zabranjen ulazak i zamrznuta imovina.
Sektorske sankcije se obnavljaju u januaru i julu, a popis osoba i preduzeća u martu i septembru.
S druge strane, još nema dogovora oko najnovijeg, 18. prijedloga sankcija protiv Rusije, kojemu se opiru Slovačka i Mađarska. Te dvije zemlje traže da im se omogući da i dalje kupuju ruski plin i naftu.
Komisija je nedavno predložila da se EU definitivno riješi ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do kraja 2027.
Taj paket bio bi fokusiran na energetski i bankarski sektor, s ciljem daljnjeg smanjenja prihoda Moskve i otežavanja zaobilaženja postojećih mjera.
„Predlažemo novi, oštar paket sankcija s fokusom na ruski energetski sektor i banke. Proširujemo zabrane izvoza i dodatno se borimo protiv pokušaja zaobilaženja sankcija“, poručila je predsjednica EK Ursula von der Leyen.
EK je tada predložila i zabranu transakcija preko gasovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Također je bilo predviđeno snižavanje maksimalne cijene za rusku naftu sa 60 na 45 dolara po barelu što je inicijativa koju će razmatrati i G7 lideri na predstojećem samitu u Kanadi.
Prijedlog Evropske komisije obuhvatio je dodatnih 77 brodova koji pripadaju tzv. ruskoj “floti u sjeni”, plovilima pod zastavama trećih zemalja koja Rusija koristi za zaobilaženje sankcija. S njima broj sankcionisanih brodova raste na 342.
Izvor: vijesti.ba
