FZO RS od 1. avgusta prošle godine finansira zdravstvenu zaštitu samo za građane koji su na jedan od zakonom predviđenih osnova prijavljeni na osiguranje i za koje se redovno uplaćuju doprinosi – bez izuzetka.
U avgustu ove godine oko 36.000 radnika u Republici Srpskoj nije imalo redovno uplaćene doprinose za zdravstveno osiguranje, ali to nije precizna brojka radnika koji nemaju zdravstvenu zaštitu.
“Budući da Fond zdravstvenog osiguranja, radnicima kojima poslodavci redovno uplaćuju doprinose, odobrava pravo na osiguranje dva mjeseca od posljednje uplate (npr. ukoliko se uplati doprinos za avgust, radnik je zdravstveno osiguran do kraja oktobra), prema podacima FZO RS, u avgustu mjesecu oko 36.000 radnika nije imalo redovno uplaćene doprinose. Međutim, podaci se svakodnevno mijenjaju”, rekli su Žurnalu iz FZO RS.
U odnosu na juni prošle godine, kada za oko 46.000 radnika nisu bili uplaćeni doprinosi, taj broj je smanjen za oko deset hiljada. Ukupan broj zaposlenih u RS u ovoj godini iznosi oko 290.000 i u odnosu na prošlu godinu manji je za hiljadu, podaci su Zavoda za statistiku RS. Tačne i precizne podatke o tome koliko je radnika u RS bez zdravstvene zaštite, te koji poslodavci ne uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje ima Poreska uprava RS, pojasnili su iz FZO RS.
“Fond nema mehanizme prinudne naplate doprinosa, nego je to, kao i kontrola uplate doprinosa, isključiva nadležnost Poreske uprave RS”, dodali su.
PORESKA UPRAVA NE DAJE ODGOVORE
U Poreskoj upravi RS Žurnal je naišao na zid šutnje. Tako nismo dobili odgovor na pitanja:
– Da li je Poreska uprava RS koristila ili će koristiti mehanizme prinudne naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i koja preduzeća, javne ustanove, institucije ili ostali pravni subjekti su najveći dužnici po ovom osnovu?
– Da li je Poreska uprava RS pokrenula krivične procese protiv pravnih subjekata koji ne uplaćuju doprinose za zdravstvenu zaštitu, s ozbirom na to da je utaja poreza i doprinosa krivično djelo prema Krivičnom zakoniku RS, te predviđa zatvorske kazne od dvije do 20 godina?
– Ako su krivični procesi pokrenuti, na koje se pravne subjekte odnose?
Nijedno od tužilaštava u RS nikada nije po ovom osnovu podiglo nijednu optužnicu, niti je bilo koji sud u ovom bh. entitetu presudio odgovorne za neplaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.
FZO RS od 1. avgusta prošle godine finansira zdravstvenu zaštitu samo za građane koji su na jedan od zakonom predviđenih osnova prijavljeni na osiguranje i za koje se redovno uplaćuju doprinosi – bez izuzetka. Tada je zapravo prestala da važi odluka Vlade RS, prema kojoj su svi građani imali zdravstveno osiguranje, bez obzira na uplatu doprinosa, jer je do tada trajala vanredna situacija proglašena zbog pandemije Covid-19.
Ovih 36.000 radnika, kojima trenutno nije uplaćeno zdravstveno osiguranje, iz svog džepa moraju da finansiraju bilo koji vid zdravstvene zaštite, što je veliki problem s obzirom na cijene ljekarskih pregleda, intervencija, bolničkog liječenja, lijekova…
Od 2020. godine besplatno zdravstveno osiguranje nemaju ni nezaposlene osobe, koje su bile prijavljene na Biro za zapošljavanje, a njih je trenutno oko 55 hiljada.
Iz FZO RS su napomenuli da je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju predvidio brojne osnove osiguranja, kako bi osiguranjem bile obuhvaćene najosjetljivije kategorije osiguranika, poput djece do 18 godina, lica bez prihoda, trudnica i porodilja, lica koja boluju od malignih i drugih teških oboljenja…
“Međutim, po ovim osnovama lica mogu da se prijave samo ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja. Primjera radi, trudnica po osnovu svog stanja može da se prijavi na osiguranje samo ako je nezaposlena, jer za zaposlene su poslodavci dužni da plaćaju doprinose i oni ne mogu da se prijave po nekom drugom osnovu. Isto tako, djeca koja nemaju nijedan drugi osnov, ukoliko su roditelji nezaposleni, takođe mogu po osnovu godina da imaju osiguranje. Na ovaj način je osigurano više od 61.000 djece i njihova zdravstvena zaštita se finansira iz Budžeta Republike”, pojasnili su iz FZO RS.
Dakle, trudnice i porodilje koje su zaposlene, a čiji poslodavci ne uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje, moraju da snose sve troškove pregleda, porođaja i ležanja… Ista situacija je sa djecom čiji su roditelji zaposleni, ali im nisu uplaćeni doprinosi za zdravstvenu zaštitu.
“Kada je riječ o zdravstvenim radnicima, svi zaposleni u javnim zdravstvenima ustanovama, odnosno bolnicama i domovima zdravlja imaju pravo na osiguranje, osim radnika Doma zdravlja Bileća koji ima neizmirene obaveze za doprinose za tekuću 2024. godinu”, naveli su iz FZO RS.
Prije nešto više od godinu dana, među onima iz javnog sektora koji ne uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje bilo je najviše zdravstvenih ustanova, pa su pacijente liječili ljekari i medicinsko osoblje koji ni sami nisu bili zdravstveno osigurani. U martu prošle godine Poreska uprava RS je objavila podatak da je sedam javnih bolnica dugovalo je 215,7 miliona KM po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Najveći dužnik bila je i najveća zdravstvena ustanova u RS – Univerzitetski klinički centar u Banjaluci, sa dugom od 50,3 miliona KM, Bolnica Istočno Sarajevo dugovala je 43,8 miliona KM, Bolnica Doboj 29,3 miliona KM i Univerzitetska bolnica Foča 16,4 miliona KM.
DUGOVI NISU PLAĆENI NEGO ODGOĐENI
Podatak FZO RS da sada svi zaposleni u bolnicama i domovima zdravlja, osim radnika Doma zdravlja Bileća, imaju pravo na osiguranje, rezultat je prošlogodišnje odluke entitetske vlade da zdravstvene ustanove mogu da pokrenu postupak kod Ministarstva finansija i Poreske uprave RS za odgađanje plaćanje poreskog duga, jednokratno na period od 12 mjeseci. Tom odlukom bilo je predviđeno da, kada dobiju rješenje o odgodi plaćanja poreskog duga, to rješenje dostave nadležnoj poslovnici FZO RS, nakon čega će radnici tih zdravstvenih ustanova imati pravo na zdravstveno osiguranje.
De facto, javne zdravstvene ustanove nisu izmirile sva dugovanja prema FZO RS, već su ih odložile na period od godinu dana. Iz Poreske uprave RS nismo dobili odgovore na pitanja:
– Da li su zdravstvene ustanove u RS iskoristile ovu mogućnost i, ako jesu, o kojim zdravstvenim ustanovama je riječ i da li su ta dugovanja izmirena u cjelosti ili djelimično?
– Koje su zdravstvene ustanove najveći dužnici po osnovu neplaćenih doprinosa?
Ma koliko iz Poreske uprave RS izbjegavali odgovore, situacija je poprilično jasna. Republika Srpska, kao i sve njene javne institucije i ustanove imaju ogromne probleme zbog nedostatka novca, a glavni krivac je politički vrh ovog bh. entiteta, s Miloradom Dodikom na čelu, koji je svojom secesionističkom retorikom i antiustavnim političkim djelovanjem gotovo u cjelosti međunarodno izolovao RS.
Vlast sve teže krpi ogromne rupe u javnom sektoru, a FZO RS je jedna od entitetskih institucija koja takođe bilježi ogromne gubitke, zbog čega je i donesena odluka da od 1. avgusta 2023. godine finansira zdravstvenu zaštitu samo za građane za koje su uplaćeni doprinosi. Kršenje zakona došlo je na naplatu, ali ne onima koji su za to odgovorni, već običnim građanima.
U narednom periodu situacija će biti još teža, a kako je ranije za Žurnal ustvrdio ekonomista Zoran Pavlović – Republici Srpskoj slijedi finansijski potop. Prema njegovim riječima, vlast RS se dovija kako zna i umije da dođe do novca, čiji je priliv svakim danom sve manji i neizvjesniji. Pavlović je pojasnio da Vladi RS do kraja godine treba 500 miliona KM, ako ne plaća dugovanja dobavljačima i ne uplaćuju doprinose, što se već dešava.
ZDRAVSTVO U KOMI
Finansijski potop neće zaobići ni FZO, jer će u narednom periodu biti sve više javnih institucija i ustanova, ali i firmi iz privatnog sektora, koje zbog manjka para svojim uposlenicima neće plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje. To posljedično vodi ka povećanju broja građana RS bez osigurane zdravstvene zaštite. Što jeste veliki problem, ali ne i najveći, jer se, kako to potvrđuju i iz FZO RS, cijeli zdravstveni sistem finasira od uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje.
“Napominjemo da prihodi od zaposlenih čine više od 80 posto ukupnih prihoda Fonda od doprinosa, što dovoljno govori o tome koliko je važna svaka uplata doprinosa, jer se od njih finansira i kompletan zdravstveni sistem. Neplaćanjem doprinosa ne uskraćuju se samo radnici za prava iz zdravstvenog osiguranja, već se ugrožava cjelokupan zdravstveni sistem koji se gotovo u potpunosti finansira upravo iz doprinosa”, naveli su iz FZO RS.
Dodaju da je bez redovnog plaćanja doprinosa veoma teško, ne samo proširivati prava iz zdravstvenog osiguranja, već očuvati i postojeći obim prava. Iz FZO podsjećaju da su proteklih godina u više navrata pokretali inicijative da se obezbijede dodatni izvori finansiranja za zdravstvo, po uzoru na zemlje regiona (od akciza na duvan i alkohol, premija za autoodgovornost i slično), naglašavajući da je samo tako moguće obezbijediti dugoročnu finanijsku stabilnost zdravstvenog sistema i odgovoriti izazovima koje nameće savremena medicina i farmacija.
Kako stvari stoje, ne samo da neće biti dodatnih izvora prihoda, već će zbog nemogućnosti Vlade RS da nabavi potreban novac sa izmirenje obaveza u javnom sektoru, FZO imati značajno umanjene prihode po osnovu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Entitetski premijer Radovan Višković je 2019. godine priznao da je zbog nagomilanih dugova zdravstvo RS u problemima. Od tada do danas, dugovi po raznim osnovama su se nagomilali…
Izvor: zurnal.info
