Ne predstojećim konlavama na kojima će se birati Franjin nasljednik sudjelovat će 133 kardinala. Moglo ih je biti 135, ali su dvojica odustala zbog bolesti
Među izbornicima su i dvojica kardinala Josip Bozanić i Vinko Puljić. Oni su među rijetkim kardinalima koje je imenovao još Ivan Pavao II. i ovo im je treća konklava. Kardinali izbornici najčešće papu biraju među sobom, ali ništa ih ne priječi da izaberu i nekog kardinala starijeg od 80 kojeg neće biti u konklavama.
Kako kardinali glasaju u konklavi
Svaki kardinal piše svoj izbor na papiru s riječima “Eligo in summen pontificem” – “Biram za Vrhovnog papu”. Prilaze oltaru jedan po jedan i govore: “Za svjedoka pozivam Krista Gospodina koji će mi biti sudac, da je moj glas dan onome za koga pred Bogom mislim da treba biti izabran.”
Presavijeni glasački listić stavlja se na okrugli tanjur i ubacuje u ovalnu srebrno-zlatnu urnu. Nakon što se ubace, glasačke listiće jedan po jedan otvaraju tri različita “prebrojivača”, kardinala odabrana nasumično, koji zapisuju imena i čitaju ih naglas. Kardinali mogu voditi vlastito prebrojavanje na listu papira koji su im dodijeljeni, ali moraju predati svoje bilješke kako bi se spalile na kraju glasovanja. Kontrolori, čiji rad provjeravaju drugi kardinali zvani revizori, zatim zbrajaju rezultate svakog kruga glasovanja i zapisuju ih na zaseban list papira koji se čuva u papinskom arhivu. Dok birački povjerenik čita svako ime, probija svaki glasački listić iglom kroz riječ “Eligo” te ih veže koncem i veže čvor. Glasački listići se zatim odlažu i spaljuju u peći kapele zajedno s kemikalijom kako bi se proizveo ili crni dim koji bi signalizirao da nema pobjednika ili bijeli dim koji bi najavio da je izabran novi papa, objašnjava Independent, prenosi Večernji list.
Ko su favoriti?
Nagađanja o tome ko će naslijediti Franju bila su česta čak i prije njegove smrti, a svakim danom kandidat za papinstvo, dodaje se na više od 20 potencijalnih papa. Zvijezda u usponu posljednjih dana je Robert Prevost, umjereni kardinal iz SAD-a poznat po svom „čvrstom rasuđivanju i istančanoj sposobnosti slušanja“, prema katoličkim novinama Crux . Čini se da je Prevost zasjenio drugog umjerenog favorita, Pietra Parolina, državnog tajnika Vatikana koji se smatra izvrsnim diplomatom, ali možda previše dosadnim da bi vodio 1,4 milijarde katolika u svijetu. Još jedan favorit je Luis Antonio Tagle, reformator s Filipina nadimka “azijski Franjo”. No, zajedno s Parolinom, kritiziran je zbog lošeg rješavanja slučajeva seksualnog zlostavljanja djece od strane svećenika, piše Guardian.
Uz Taglea, u progresivnom taboru su i talijanski kardinali Matteo Zuppi i Pierbattista Pizzaballa, mirotvorac koji godinama živi u Jeruzalemu, kao i Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Timothy Radcliffe iz Ujedinjenog Kraljevstva i Michael Czerny iz Kanade. Na tradicionalističkoj strani su Mađar Péter Erdő i Robert Sarah, kardinal iz Gvineje koji je kritizirao Franjino papinstvo. Iako nisu na popisu favorita, među onima koji lobiraju za konzervativnog Franjinog nasljednika su Raymond Burke, američki biskup koji podržava Donalda Trumpa, i Gerhard Müller, Nijemac koji je upozorio da bi se crkva mogla rascijepiti ako se ne izabere ortodoksni papa.
Ali kako kaže stara izreka o izboru pape, ‘tko uđe u konklavu kao papa, izađe iz nje kao kardinal’, malo je favorita na početku procesa koji prođu kroz uzastopne krugove glasovanja. Ključni primjer za to bio je Jorge Mario Bergoglio, koji 2013. nije smatran kandidatom, ali je do kraja konklave postao papa Franjo. Jedna stvar oko koje su se kardinali činili složnima u pripremi za konklavu bila je potreba da novi papa bude sposoban “biti most i vodič za dezorijentirano čovječanstvo obilježeno krizom svjetskog poretka”, a istovremeno potvrditi svoju predanost “podržavanju novog pape”, rekao je dužnosnik Vatikana tokom brifinga za novinare u ponedjeljak.
“Ovi vjernici ulaze u konklavu vjerujući da je Bog već odabrao sljedećeg papu“, rekao je Andrea Vreede, vatikanski dopisnik za NOS, nizozemsku javnu radio i televizijsku mrežu. “Sada moraju shvatiti koji je taj izbor. Nepredvidljiv je jer postoji mnogo novih birača koji se ne poznaju dobro, jer Franjo nikada nije organizirao sastanke s kardinalima, pa nikada nisu bili pozvani da pomognu ili savjetuju papu. Dakle, jedno oko čega se mogu složiti, bez obzira jesu li krajnje lijevi ili krajnje desni, jest da svi žele veće sudjelovanje u vladi sljedećeg pape”, dodao je.
Još jedna stvar oko koje se svi slažu jest da konklava mora biti kratka, možda ne dulja od tri do četiri dana. “Mislim da već imaju nekoga na umu”, rekla je Severina Bartonitschek, vatikanska dopisnica za KNA, katoličku novinsku agenciju u Njemačkoj. “A glavni zadatak novog pape bit će ujedinjenje crkve. To je uvijek zadatak za svakog papu, ali bit će posebno ključno za sljedećeg papu. Da, morat će se baviti evangelizacijom, ali i pitanjima poput slučajeva zlostavljanja. Trebamo papu koji se ne boji boriti protiv ovog problema”, dodala je.
Glasanje sa sastoji od tri faze
Prvog dana konklava kardinali glasaju samo jednom, a u sljedećim danima dvaput prijepodne i dvaput popodne. Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, promišljanju i duhovnoj obnovi. Taj se postupak ponavlja bude li novih sedam krugova glasanja bez izbora pape.
“To je relativno malena skupina ljudi koji se međusobno prilično dobro poznaju i izbor pape više nalikuje izboru pročelnika odsjeka na fakultetu nego političkom skupu“, kazao je prije više godina ugledni američki vatikanist John Allen.
Samo glasanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su “infirmari” (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori. Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše “Eligo in Summum Pontificem” (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima.
Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova “Posljednjeg suda”. Pri tom izgovaraju: “Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran”.
Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ “eligo” kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve kontroliraju.
Izvor: N1
