IZ VIRTUELNOG U STVARNI SVIJET: Tetka ubijene Nizame iz Gradačca je žrtva nasilja na društvenim mrežama

 Cyber bullying ili online nasilje je zlostavljanje putem društvenih mreža ili platformi za dopisivanje i igranje igrica. Radi se o ponašanju koje za cilj ima zastrašivanje ili sramoćenje onih koji su na meti. Žrtva može biti svako, bez obzira na spol, dob, stepen obrazovanja…

Ova pojava je posljednjih godina sve prisutnija i u Bosni i Hercegovini.

POKUŠAJ SKRETANJA FOKUSA SA ČINJENICA VEZANIH ZA TROSTRUKO UBISTVO

Na meti online nasilja već neko vrijeme je i Zijada Vuković Pamuković, tetka Nizame Hećimović koju je 11. augusta prošle godine ubio partner Nermin Sulejmanović. Putem društvenih mreža zaprimila je nekoliko uznemirujućih poruka, a u javnosti se namjerava plasirati i lažna informacija o njenom životu.

Cilj svega navedenog je da se ona diskreditira kako bi se skrenuo fokus sa činjenica vezanih za trostruko ubistvo počinjeno 11. augusta. Podsjetimo, tog dana Sulejmanović je brutalno pretukao i ubio Nizamu, te Denisa i Džengiza Ondera.

Zijada Vuković Pamuković sve je prijavila policiji i predala je materijalnu dokumentaciju.

Nerma Šarić, aktivistica iz neformalne grupe žena Gradačac, smatra da je u ovakvim situacijama važno da društvo zauzme jasan stav da se ubistva niti bilo koji drugi oblik nasilja ne smiju relativizirati niti se smije umanjivati odgovornost institucija u sprječavanju i zaustavljanju nasilja.

Ona dalje navodi da svaki oblik nasilja, pa i nasilje na društvenim mrežama svoj izvor ima u sistemu vrijednosti. Zato je važno podići svijest o problematici nasilja na internetu kao aktivnosti koja se provodi putem društvenih mreža s ciljem da se druga osoba povrijedi, ponizi, uznemiri, da se osobi nanese šteta iznošenjem lažnih informacija, zastrašivanjem, prijetnjom, ismijavanjem fizičkog izgleda i slično.

“Ovdje se radi o psihičkom nasilju koje se vrši putem društvenih mreža, a posljedice mogu biti fatalne. Također, znamo i za slučajeve gdje se fizičko nasilje i nasilje na internetu u kontinuitetu vrše nad osobom, najčešće ženama. Zato je važno podići svijest i educirati društvo. Uz sve napore koje ulažu nevladine organizacije, takvu aktivnost mora predvoditi država. Država mora preuzeti odgovornost. Smatram da smo prihvatili kulturu nasilja kao normalan sistem vrijednosti“, navodi Šarić za Žurnal.

Na pitanje kako suzbiti online nasilje odgovara da je potrebno kreirati konkretan i kvalitetan program obrazovanja koji će obuhvatiti materiju komuniciranja i korištenja društvenih mreža.

“Mislim na obrazovanje koje će odgojiti samosvjesne individue koje će imati sposobnost kritičkog mišljenja i koje će tražiti od vlasti da im služe, a ne da vladaju. Potrebno je edukovati službene osobe svih relevantnih institucija i uspostaviti kontrolu svakojakih medija koji se ne pridržavaju novinarske etike i od nasilja proizvode senzacionalne vijesti”, kaže Šarić. Dodala je da je kod kreiranja načina sprječavanja bilo kojeg oblika nasilja najvažnije je pratiti i slušati stručne ljude.

SAMOUBISTVA ZBOG ONLINE ZLOSTAVLJANJA

Iako sve prisutnije online nasilje se često i relativizuje, pa samim tim i rijetko prijavljuje. Pojedini slučajevi online nasilja u BiH, koji su za posljedicu imali samoubistva, pokazuju koliko ovoj problematici moramo ozbiljnije pristupiti.

Podsjetimo, na slučaj 22-godišnjaka iz Laktaša koji je 2022. godine sebi oduzeo život jer je bio predmet ismijavanja. Radnik benzinske pumpe na kojoj je mladić tražio posao objavio je na TikToku i YouTubeu video “Molba za rad na benzinskoj pumpi” sa ovim mladićem, a u kojem ga je ismijavao. Godinu nakon ovog slučaja, ubila se i D. M. koja je snimljena dok je obavljala nuždu na ulici, nakon čega je taj video objavljen na internetu.

Podsjetimo da je Nermin Sulejmanović uživo na Instagramu prenosio brutalno nasilje nad Nizamom, a nekolicina “internet ratnika” to je podržavala u komentarima. Nizamu je ubio pred kamerama, a Meta je snimak satima držala na instagramu i prije nego su ga uklonili pregledalo ga je više od 15.000 ljudi, što je prema mišljenju psihologa zastrašujuće.

Međutim, Nerma Šarić navodi da taj dan nisu svi gledali snimak kako bi se „naslađivali“, nego je u Gradačcu vladala panika i njeni sugrađani su gledali snimak kako bi znali kojim putem se kretati da ga ne bi sreli.

„Jedna takva osoba je sve građane i građanke Gradačca taj dan pet sati držao kao taoce“, navodi Šarić.

PRIJETNJE NOVIM „NIZAMAMA“

Iz Centra ženskih prava Zenica kažu za Žurnal da im se od početka ove godine obratilo ukupno 166 klijentica, od toga njih 34 povodom nasilja, a u 148 predmeta su bile izložene nasilju putem informaciono-komunikacionih tehnologija. U prošloj godini obratilo im se 1107 klijentica, njih 274 povodom nasilja, dok su u 544 predmeta bile izložene online nasilju.

 “Nasilje putem savremenih tehnologija nije više novi trend, nego  uobičajeni alat za maltretiranje, zlostavljanje, ucjene, prijetnje i proganjanje žena. Ogroman procenat obraćanja žena u 2023, 79 post bio je iz razloga doživljenog nasilja putem informaciono-komunikacionih tehnologija. Čak 44 posto od gornjeg procenta odnosilo se na nasilje koje je počinjeno korištenjem društvenih mreža i mobilnih aplikacija”, kazala je članica Centra ženskih prava Selma Badžić.

Dalje pojašnjava za Žurnal da se IKT nasilje u najvećem broju predmeta ogleda u prijetnjama upućenim putem poruka (sms ili preko društvenih mreža) ili putem mobilnog poziva.

„Online nasilje varira, od toga da bivši partner prosljeđuje intimne fotografije partnerke prijateljima iradnim kolegama, prijetnji da će ako ga korisnica ostavi njene intimne fotografije i videa javno objaviti, do prijetnji da će postati “nova Nizama” do zloupotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija u održavanju kontakata sa djecom“, navodi Badžić.

Najčešće prepreke kod prijavljivanja nasilja u stvarnom svijetu su, dodala je, stigma, osuda, strah od odmazde, izostanak podrške, dok nepostojanje zakonske regulative usporava, obeshrabruje i onemogućava prijavljivanje nasilja u online svijetu.

 “Uprkos tome, napori koji su učinjeni u pravcu senzibilizacije, edukacije i informisanja profesionalaca/ki u sistemu zaštite o opasnostima posljedica online nasilja doveli su do određenih promjena u dokumentovanju i procesuiranju nasilja. Zato ohrabrujemo sve one koji doživljavaju online nasilje da potraže pomoć, prijave nasilje, a to mogu učiniti u policiji, centru za socijalni rad, tužilaštvu, organizacijama koje pružaju specijalizirane usluge pomoći, povezujući se sa pomagačicama Mreže 4P.”, istakla je.

 Istovremeno naglašava da su izmjene krivičnog zakonodavstva neophodne, počevši od prepoznavanja rodne dimenzije nasilja, kako u stvarnom tako i u online svijetu, harmonizirajući se sa odredbama Istanbulske konvencije. Podsjeća da je Centar ženskih prava još 2017., a potom i 2022. podnio inicijative za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH između ostalog dajući konkretne prijedloge za uređivanje ove oblasti.

“Senzibilizacija u pristupu i razumijevanju online nasilja svih profesionalaca/ki u sektoru zaštite i sigurnosti, pravosuđa je ključna, kao i javnosti. Procjena rizika bi trebala biti sastavnim dijelom odgovora na online nasilje, kao i bolje razumijevanje čuvanja i vremenske osjetljivosti elektronskih dokaza”, zaključuje naša sagovornica.

 POVEĆAN BROJ UZNEMIRAVANJA PUTEM INTERNETA

U toku 2023. i 2024. godine, savjetnici Plavog telefona su odgovorili na ukupno 17.439 poziva i 3.988upita putem elektronskog savjetovanja. U istom period su nadležnim institucijama proslijedili 77 prijava sumnji na nasilje i suicide, kojima je obuhvaćeno 36 djevojčica, 29 dječaka, 37 žena i osam muškarca.

Od tog broja se 21 posto odnosi na prijavu sumnje na nasilje putem interneta.

“U posljednje tri godine povećan je broj poziva koji se odnose na nasilja putem interneta. Broj razgovora koje se odnose na ovu temu je i pet puta veći u odnosu na raniji period”, kažu iz Plavog telefona.

Navode da im se djeca i mladi najčešće obraćaju jer doživljavaju emocionalno nasilje putem interneta u vidu zaprimanja poruka s uvredljivim ili prijetećim sadržajem ili zbog seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja. Na primjer, dešava se da dijete od svojih vršnjaka dobija poruke u kojima je/ga nazivaju pogrdnim imenima ili mu/joj govore da se ubije, a također se dešava da dijete njegovi vršnjaci izbacuju iz zajedničkih onlajn grupa ili šire neistine o njemu ili njoj. Pored navedenog, česti su i slučajevi u kojima dječaci i djevojčica prosljeđuju svoje intimne fotografije osobama koje upoznaju putem interneta, a da onda doživljavaju uznemiravanje i ucjenjivanje od tih osoba.

“Česte su situacije u kojima nam se javljaju osobe koje su prvo doživljavale nasilje u realnom svijetu, a koje je zatim počelo da se dešava i na internetu”, kažu iz Plavog telefona.

Za primjer navode da su im se za pomoć obraćale osobe koje su vršnjaci u realnom svijetu fizički i emocionalno zlostavljali tako što su ih gurali, zavrtali im ruku, nazivali ih pogrdnim imenima i ismijavali  ih, da bi, nakon nekog vremena, nasilje počelo da se dešava i onlajn. Putem telefona su počeli dobijati poruke u kojima bi im govorili da treba da se ubije ili su putem društvenih mreža dijelili njihove fotografije u kojima bi ih nazivali različitim pogrdnim imenima i uz koje su širili neistine o njima.

“Zbog svega toga, osobe su navodile da su se počele osjećati jako uplašeno, da su konstantno osjećale bolove u stomaku, da su izgubile apetit, a po noći im se dešavalo da ne mogu spavati jer stalno razmišljaju o tome što proživljavaju”, navode iz Plavog telefona.

NEPRIMJERENI KOMENTARI I LAŽNI PROFILI

Za pomoć su im se obraćale i osobe koje su online nasilju bile izloženo i po nekoliko godina jer su druge, njima nepoznate osobe, na društvenim mrežama pravile lažne profile sa njihovim imenom i prezimenom te su objavljivali njihove privatne fotografije. Drugi korisnici društvenih mreža bi ostavljali neprimjerne komentare ispod fotografija, a dešavalo se i da dobijaju prijetnje i uvrede na svoj račun. Sve navedeno dovelo je do toga da osoba koja je bila izložena ovim obliku nasiljasvakodnevno provjerava društvene mreže kako bi vidjela da li postoji neki novi profil sa njenim imenom i fotografijama, prestala je da izlazi iz kuće te je odustala od svih aktivnosti u kojima je ranije uživala. Ove osobe bi se, kažu iz Plavog telefona, osjećale depresivno, javljale bi im se suicidalne misli i imale su osjećaj da su u začaranom krugu iz kojeg nema izlaza.

Sve aktivnosti Plavog telefona, koje je 2013. pokrenulo Udruženje “Nova generacija” iz Banje Luke, podržane su i sprovode se u saradnji sa UNICEF-om u BiH. Do danas su zaprimili preko 64.400 poziva i preko 7.000 upita putem chat savjetovanja, a nadležnim institucijama upućeno je preko 225 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama.

Besplatan broj Plavog telefona je 080 05 03 05.

Izvor: zurnal.info