Biološke raznolikosti planine Ozren, koji je po Prostornom planu Republike Srpske planirana za zaštitu u rangu nacionalnog parka, kao i moguće opasnosti koje nose moguća najavljena rudarenja na ovoj planini, centralne su teme VI. Konferencije Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini koja se održava u Doboju i ove godine je okupio više od sedamdeset predstavnika naučnih krugova, organizacija civilnog društva, institucija i lokalnih zajednica iz celog regiona.
Događaj je posvećen zaštiti i održivom upravljanju prirodnim resursima, sa fokusom na razmenu znanja i razmatranje aktuelnih izazova u očuvanju prirodnog nasleđa.
Davor Šupuković iz UG Fojničani koje je uz Mrežu za zaštitu prirode BiH organizator konferencije, ističe da su glavni fokus događaja istraživanja koja su provođena protekli par godina na području planine Ozren.
“Dakle u prvom dijelu konferencije prezentovaćemo značajno bitne nalaze biodiverziteta na području planine Ozren koje govori o prilog zaštite ove planine koja je po Prostorom planu Republike Srpske planirana da bude zaštićena u rangu nacionalnog parka. Takođe, sa druge strane entitetske linije, pećina Mokra Megara koja se takođe nalazi na planini Ozren planirana je za zaštitu i veseli činjenica da je procedura zaštite Mokre Megare praktički već pokrenuta i vjerujemo da će naredne godine taj pećinski kompleks biti zaštićen”, ističe Šupuković.
On dodaje da je jedno od najznačajnijih otkrića koje će biti predstavljeno na konferenciji otkriće endemske vrste pauka a koji je sada dobio ime po planini Ozren.
“Mi stalno govorimo kao organizacije civilnog društva da je nama prioritet da zaštitimo prirodu. Budući da je Bosna i Hercegovina, oba entiteta, dakle imaju samo 3% zaštićenog teritorija, što je ispod svih razina, bilo evropskih, bilo svjetskih, mi smo se i kao država sad obavezali od 2030. zaštititi čak 30% teritorije. Dakle, apsolutno smo najprije za zaštitu prirode, a tek onda kad zaštitimo područja u rangu sa evropskim i svjetskim standardima. Na Ozrenu su otkrivene brojne vrste biljnog i životinjskog svijeta koji su značajne za nauku, a sa nama ovdje je i kolega Marjan Komnenov, speleolog biolog i doktor nauka iz Makedonije, koji je otkrio novu vrstu pauka”, ističe Šupuković.
Marjan Komnenov je naglasio da je BiH u pogledu istraživanja paukova BiH slabo istražena ali da tu postoji veliki potencijal. Pauk koji je otkriven na Ozrenu je senzacija u naučnim krugovima jer je to jedinstvena vrsta i živi fosil.
“U okviru ovog istraživanja koji su započeli Davor Šupuković i njegova ekipa, uspjeli smo da pronažemo novu vrstu pećinskog pauka kojeg smo nazvali Ozrenski pauk. Najbitnije karakteristike su, što je veoma male veličine, svega 2 milimetra. Najbitnija karakteristika je, što su negove oči skoro nestale a za to je bilo potrebno da prođe ogroman vremenski period. Nije u pitanju 100, 200, 1000, već su u pitanju milioni godina, tako da je ovaj pauk je jako stara vrsta, odnosno živi fosil koji živi ovdje u pečeni Megari, daleko prije nego što je čovjek se pojavio kao vrsta. Ovo će da bude lokalni endem za BiH, odnosno za planinu Ozren”, kaže Komnenov.
Davor Šupuković je upozorio na značaj očuvanja prirode poput one koju imamo na planini Ozren jer su tragedije poput one u Jablanici zapravo rezultat ljudskog nemara i neodgovornog odnosa prema prirodi uopšte.
“Ta tragedija je upozorenje nama svima da stvarno, krajnije ozbiljno moramo shvatiti najobičnije kamenolome, a kamoli rudnike. Dakle, ako mi ne možemo iskontrolirati kako se eksploatiše jedan kamenolom, onda ćese vrlo teško kontrolisati i postojanje jednog rudnika. Dakle mi nismo protiv investicija, kao udruženje i kao mreža, ali smo najprije za zaštu prirodu. I ne može neko područje istovremeno biti i rudnik i nacionalni park. To dvoje ne ide zajedno, to je svakom jasno. Dakle, ako je Ozren i po Prostornom planu Republike Srpske planiran za zaštu u rangu nacionalnog parka, jasno je da smo mi, kao prirodnjaci, kao ljudi koji se bavaju zaštom prirode, prvenstveno za zaštitu tog područja u tom rangu”, zaključio je Šupuković.
Profesor doktor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu upozorio je na činjenicu da čovjek može da živi samo sa prirodom a nikako protiv nje.
“Čovječanstvo će postojati dok imamo i posljednje drvo da raste, da nam daje kiseonik i da nam daje vodu. A to drvo zadnje nestane, nestaje i čovječanstvo. Nestajemo mi. Čovjek je pupčanom vrcom vezan s prirodom i ako presječemo tu pupčanu vrcu, nema nam života. Jer priroda nas hrani, priroda nas čuva. Sve ove katastrofe koje nam se dešavaju, kao u Španiji, kod nas Jablanaca, prije deset godina što smo imali, upravo ovde u Doboju, kad je Doboj poplavio, sve to uzrok čovjekov nemar”, naglašava Ballian.
On ističe da je cijela BiH zapravo prava riznica bogatog biodiverziteta ali da smo mi kao društvo više radili na uništavanju nego na očuvanju naših prirodnih bogatstava. Ipak, kako ističe, raduje konferencija koja se održava u Doboju, kao i interesovanje stručne javnosti, mladih osoba ali i medija.
“Kad sam krenuo sa ekološkim aktivizmom prije 19 godina, bilo je nezamislivo da se organizuje jedna ovakva manifestacija kao ovaj što je skup danas. Bio sam sam, sale su bile prazne. U početku sam se borio proti malih hidrocentrala, a kasnije je krenulo to protiv industrijskih pustinja, kao kamenolomi, deponije. Bilo koja devastacija prirode vodi ka industrijskom pustinju. Danas mene raduje što ima jako mnogo mladi, što imam mojih studenta s mog fakulteta koji praktično nastavljaju ono što sam ja učio”, rekao je Ballian.
Zoran Poljašević iz Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova je istakao da su ljudi sa Ozrena jako ponosni što su bili domaćini ozbiljnih istraživanja biodiverziteta kao i da je lokalno stanovništvo svjesno da živi na planini koje krije bogat i raznolik biodiverzitet. Dodaje da je i borba za zaštitu prirodnog bogatstva ove planine teška kao i svaka aktivistička borba za zaštitu prirode na teritoriji BiH.
“Kada preduzmemo neke aktivnosti u svrhu zaštite prirode na Ozrenu ili bilo gdje u BiH, mi zapravno ne znamo sa čim ćemo se suočiti dok se to ne desi i zato ta borba protiv rudarskih istraživanja i eksploatacije uopšte nije jednostavna. Ako znamo da imamo šumu, da imamo zdravu vodu, svjesni smo da su to obnovljivi resursi, to su ogromni resursi, jer šuma je resurs od koga može da živi i lokalna zajednica ali i država da ima ozbiljnu korist, ali to kao društvo često ne prepoznajemo. Međutim, ne žalimo da ponekad i snosimo posljedice kada je u pitanju borba za zaštitu naše životne sredine i prirodnog bogatstva uopšte”, kaže Poljašević.
Jedan od mnogobrojnih govornika je i prof.dr Ivan Dragičević aa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je upozorio na problem koncesija i rudarenja u BiH ali i cijeloj regiji.
