Nastavlja se trend gašenja medija koji pokrivaju Zapadni Balkan. Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je “dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme”.
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji, Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u ECPMF-u, Fljutura (Flutura) Kusari, upozorava da će bez nezavisnih medija “ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu”.
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, “zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada”.
“Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju”, naglasila je ona.
“Lavina” problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp (Trump), ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023., podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati State Department.
“Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice”, kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
Direktor Media Centra u Sarajevu, Boro Kontić, ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
“Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti”, kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom, ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija, gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
“Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće”, zaključuje Kontić.
“Gašenje dobrog, kvalitetnog medija je uvek gubitak za sve”, kaže za RSE Snježana Milivojević, profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
“Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu”, naglasila je ona.
Profesorica Milivojević pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
“Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju”, istakla je ona.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se “sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima”.
“Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne”, naglasila je ona.
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
“Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o ‘legacy’ medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih”, rekla je ona.
Tadić Mijović ističe da se radi o medijima “koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije”.
“Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija”, ocijenila je ona.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor “autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije”.
“Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost – imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije”, dodala je ona.
Fljutura Kusari upozorava da je “uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke, Samoopredjeljenje” došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
“Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina (Albin) Kurtija”, navela je ona.
Ističe da je na Kosovu postalo “gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima”, da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.
Izvor: Slobodna Evropa
