NEONACISTI IPAK NEĆE U VLAST: Njemačka određuje stabilnost EU, Friedrich Merz postaće najčešće spominjano ime u Evropi

Na prijevremenim izborima za njemački savezni parlament Bundestag pobijedili su Friedrich Merz i demokršćanski CDU/CSU s 28,5 posto glasova, što je drugi najslabiji rezultat ove stranke u njenoj povijesti, dok je drugo mjesto osvojila ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) s 20,8 posto glasova, što je dvostruko više u odnosu na prošle izbore.

Sljedeći njemački kancelar bi trebao biti lider CDU-a Friedrich Merz, koji je u izbornoj noći pozvao potencijalne koalicijske partnere, u koje ne ubraja AfD, da što prije sastave vladu kako bi odgovorili na izazove “napetog političkog trenutka u Evropi”.

Što se tiče ostalih stranaka, socijaldemokratski SPD aktualnog kancelara Olafa Scholza je doživio povijesni debakl s 16,4 posto (-9,2 posto u odnosu na prethodne izbore), dok su propoduzetnički liberali iz FDP-a potpuno krahirali, ne uspijevši preći izborni prag od 5 posto. FDP je dobio 4,3 posto glasova, čime je zabilježio minus od 7 posto u odnosu na prethodne izbore.

POBJEDNICI CDU, AfD I LJEVICA

Ove dvije stranke su njemački birači naročito kaznili jer su njihove svađe dovele do raspada Scholzove vlade, dok se treći koalicijski partner u njoj, a to su Zeleni, uspio donekele izvući, dobivši ovaj put 11,6 posto, što je oko tri posto manje nego na prošlim izborima.

Veliki povratak na ovim izborima zabilježila je i stranka Ljevica (Die Linke), dobivši 8,7 posto glasova, iako je u anketama prije samo par mjeseci bila ispod izbornog praga, koji po trenutnom izračunu glasova nije uspijela preći njihova otpadnica Sahra Wagenknecht sa svojom istoimenom strankom.

Ukratko, pobjednici ovih izbora u Njemačkoj su CDU/CSU, Alternativa za Njemačku i Ljevica, dok su gubitnici SPD, FDP, Savez Sahre Wagenknecht i Zeleni. Treba naglasiti i da su građani Njemačke ove izbore shvatili ozbiljno, te je zabilježena izlaznost od 83 %, što je najbolji rezultat od ujedinjenja.

Pobjeda Merza je daleko od impresivne, s obzirom na to da su se demokršćani nadali kako će dobiti više od 30 posto glasova (npr. Angela Merkel je kao liderica demokršćana 2013. dobila 41,5 posto). Budući kancelar Merz, inače korporativni advokat po struci, i dalje ostaje prilično nepopularna figura među Nijemcima, koji ga, prema istraživanjima javnog mnijenja, smatraju kompetentnim, ali i vrlo nesimpatičnim i arogantnim.

Njemu će sastavljanje koalicijske vlade definitivno olakšati to što liberali i stranka Sahre Wagenknecht nisu uspjeli ući u Bundestag, što je značajno utjecalo na raspodjelu 630 mjesta u njemu i omogućilo stvaranje parlamentarne većine od dvije, a ne tri stranke.

Za vladanje je potrebno minimalno 316 zastupnika, a kako je Merz isključio koaliranje s AfD-om, s kojim bi CDU/CSU imali uvjerljivu većinu od 360 zastupnika, čini se da slijedi koalicija s desetkovanim socijaldemokratima. CDU/CSU i SPD zajedno imaju većinu od 328 zastupnika u Bundestagu. Problem te koalicije će biti što je jedino ujedinjava otpor prema ekstremnom AfD-u i malo toga drugog, s obzirom na posve različite izborne programe, pa je pitanje koliko će svojih obećanja Merz uopće moći ostvariti.

MUSKOVA PODRŠKA I AGITIRANJE ZA AfD

Što se tiče AfD-a, njihova kancelarska kandidatkinja Alice Weidel je odmah u izbornoj noći pozvala Merza na koaliciju dok je ova ekstremno desna stranka slavila svoj najbolji rezultat od osnivanja 2013. godine. AfD se pokazao posebno snažnim u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, u kojoj je pojedinačno najjača stranka s često iznad 30 posto podrške.

U bivšoj Zapadnoj Njemačkoj pak ima otprilike između 10 i 20 posto podrške. AfD zastupa proruske stavove što se tiče rata u Ukrajini, u članstvu ima prononsirane neonaciste, a najvažnija im je tema zaustavljanje useljavanja stranaca u Njemačku, pa su im u ovoj kampanji od velike pomoći bili i napadi azilanata koji su obilježili proteklih par mjeseci.

Veliku su podršku u kampanji dobili i od najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska, koji je na svojoj društvenoj mreži X (bivši Twitter) sustavno agitirao za AfD. Organizirao je i na X-u emitirao veliki intervju s Weidel, u kojem su pričali besmislice, poput one da je Adolf Hitler zapravo bio ljevičar. AfDje dobio i podršku američkog potpredsjednika J.D. Vancea, koji se prije desetak dana sastao s Weidel i napao ostale njemačke stranke što ne žele koalirati s AfD-om, zbog čega je u njemačkoj javnosti kritiziran da se miješa u unutarnja pitanja Njemačke.

Sve to je AfD-u pomoglo da udvostruči rezultat u odnosu na prošle izbore, ali ih nije približilo vlasti, s obzirom da nijedna druga stranka s njima ne želi koalirati. Merz je to u kampanji više puta isključio kao opciju, ali je ipak koketirao s njima, pokušavši pred izbore u Bundestagu progurati restriktivni zakon o useljavanju, za koji su glasali svi zastupnici AfD-a. Zakon nije prošao zato što je dio zastupnika CDU-a odbio glasati zajedno odnosno uz AfD, a ova eskapada Merz očito i nije previše pomogla u kampanji, s obzirom na slabu pobjedu CDU/CSU.

U svakom slučaju, AfD ovaj put nije uspio postati dio vlasti, ali su zato već u izbornoj noći njihovi prvaci najavili kako do sljedećih izbora 2029. godine planiraju postati najjača stranka u Njemačkoj. To nije isključeno i ponajviše ovisi o tome hoće li Merzova vlada biti uspješna u rješavanju brojnih problema koji sada tište i Njemačku i cijelu Evropu.

SADA SVE OVISI O FRIEDRICHU MERZU

Prema anketama, više od 80 posto Nijemaca smatra da njihova država ide u lošem smjeru. Najviše ih muče teme useljavanja, slabog gospodarskog rasta, visokih troškova života, i rat u Ukrajini. Merz je zato kao svoje prioritete najavio oporavak njemačkog gospodarstva, koje je već par godina u recesiji, te povratak Njemačke u vodeću ulogu u Europskoj uniji, koja više ne može računati na neupitno savezništvo sa SAD-om otkako je za američkog predsjednika ponovo izabran Donald Trump.

Iako je uvjereni pobornik NATO-a, Merz je u izbornoj noći rekao da mu je “apsolutni prioritet osnaživanje Evrope, koja treba korak po korak postići neovisnost od SAD-a”, te da je jasno kako je “trenutna američka adiministracija ravnodušna prema sudbini Evrope”. Također je kritizirao Elona Muska zbog “miješanja u njemačke izbore”.

Zanimljivo je da je Trump nakon objave preliminarnih rezultata u Njemačkoj na svojoj društvenoj mreži Truth Social pozdravio, kako je napisao, pobjedu konzervativaca, ali nije direktno spomenuo Merza. Tek se treba pokazati kakav će biti odnos između američkog predsjednika i budućeg njemačkog kancelara, koji u vezi rata u Ukrajini imaju dijametralno suprotne stavove.

Prvi test za Merza će biti hoće li moći, kako je najavio, brzo sastaviti novu vladajuću koaliciju. Najavio je da će to učiniti najkasnije “do Uskrsa”, dakle do 20. aprila. Pred budućim njemačkim kancelarom su ogromni izazovi, i u Njemačkoj i u svijetu, pa nije pretjerano reći da budućnost EUovisi o tome kakvim će se liderom pokazati Friedrich Merz.

Ne treba imati iluzija o tome da je ekstremno desni AfD poražen, baš suprotno, oni i dalje samo rastu. Na prošlim su izborima bili peta stranka po broju glasova, na ovima su došli na drugo mjesto. Hoće li za četiri godina postati najsnažnija stranka u Njemačkoj – sada ovisi najviše o jednom čovjeku: Friedrichu Merzu.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Čitajte još: 

DOK SELO GORI BABA SE ČEŠLJA: Konaković u MVP interno preuzeo „eksperta“ iz Vlade RS pa ga za manje od mjesec uhljebljuje u Vašington

VALTER SAZNAJE: Porodična firma Gordana Grlića Radmana stoji iza gradnje fabrike za preradu životinjskog otpada kod Kaknja

—————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————–

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!