NEVEN ANĐELIĆ: Nošenje MAGA kape u Banja Luci ne utiče na politiku SAD-a

Vijesti o događajima u Banja Luci koje na platformama znaju označiti kao „udarne“, pune bosanskohercegovačke medije, pa i one u susjednim zemljama, dok međunarodne internetske stranice pod „breaking news“ stavljaju događaje u i oko Ukrajine, na Bliskom istoku te povremeno iz neke druge svjetske regije ili zemlje.

Bosne i Hercegovine uglavnom nema u vijestima što bi nakon fokusa tokom 1990-ih zapravo bila dobra promjena da nije ozbiljnosti situacije i vidljivog medijskog ignorisanja bosanskohercegovačkih problema u svjetskim medijima.

Britanski Guardian je u 2025. posvetio BiH dva naslova, u januaru sporovoznu priču o ratnom Mostaru, te u februaru vijest da je „proruski bosanskosrpski predsjednik osuđen zbog separatističkih akcija“.

Toliki je nedostatak medijskog interesa da je možda i pitanje da li bi se i ta vijest objavila da osuđenik nije „proruski“, jer sve je u kontekstu rusko-zapadne konfrontacije. U sličnom okviru se opisuje i zabrana kandidovanja političaru u Rumunjskoj, demonstracije u Gruziji ili isporuka plina u Moldaviji.

Daily Telegraph svoje pokrivanje „ruskog pitanja“ vrši van Bosne i Hercegovine. Jedina priča iz BiH tokom ove godine je bila o redukciji broja imigranata i „šta bi Britanija mogla naočiti od Balkana“. Na stranici BBC-a, osim vijesti o „presudi na zatvor u značajnom suđenju vođi bosanskih Srba“, jedina vijest koja se dotiče BiH tokom 2025 je povodom Dana holokausta, pa u kontekstu zločina BBCobjavljuje i priču o usvojenoj djevojčici iz Bosne čiji je biološki otac žrtva genocida.

Kontinentalni mediji su geografski bliži i iskazuju veće zanimanje za BiH, ali generalno je vidljiv različit odnos medija i političkih krugova. Vijesti o inicijativama političkih grupa u raznim zapadnim parlamentima svjetske medije ne zanimaju, dok u BiH ta dešavanja završavaju na naslovnicama. Sada je pitanje koji mediji griješe.

Najvjerovatnije nijedni, jer bosanskohercegovačke platforme reflektuju brigu građanstva zbog napada na ustavni poredak zemlje te konsekventnu destabilizaciju i bezbjednosnu prijetnju. U epicentru tog niza događaja, takva dešavanja su najvažnija, ali što se više udaljava od Banja Luke i BiH, seizmološki efekti tog potresa sve se slabije osjećaju.

Nedostatak medijske pažnje, medutim, ne znači i ignorisanje zbivanja u političkim vrhovima. Vlasti u brojnim državama i čelnici međunarodnih organizacija diplomatskim akcijama iskazuju ozbiljnost situacije te otkrivaju sveobuhvatni rad institucija i agencija njihovih država van očiju javnosti.

Posjeta generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea jedan je od primjera kada njegova izjava u Sarajevu da „nije ovo 1992., mi nećemo dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuma, podržavamo rad OHR-a“, nije samo protokolarna, već otkriva opredjeljenje i pripremljenost NATO-a u osiguranju prostora BiH.

RUTTE POSLAO NEDVOSMISLENU PORUKU: Ovo nije ‘92., podržavamo suverenitet BiH i ured visokog predstavnika

Osim najmoćnije bezbjednosne organizacije, i najveća sila svijeta osnovni fokus ima prema mirnom Pacifiku te prema istoku Evrope gdje pokušava zaustaviti rat.

U takvoj konstelaciji, nošenje MAGA kape u Banja luci i okolini može poslužiti foto-reporterima za dobru ilustraciju, ali na politiku SAD-a ne utiče. „Razmatramo različite akcije, do novog sukoba ne smije doći”, dio je izjave američkog državnog sekretara Marca Rubia. „Posljednja stvar koja nam treba je još jedna kriza“, morao je, izgleda, ponoviti da bi poruka bila jasno interpretirana onima kojima je upućena, bez obzira nosili kapu ili ne.

Aktivnosti dijaspore naglašavane su u BH medijima, čija važnost možda jeste preuveličana, ali te akcije nisu beznačajne. Koordinacije bh. udruženja lobiraju u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugim zemljama i dobiju razumijevanje, podršku te i akciju parlamentaraca od koje ne slijedi direktna akcija u kratkom roku, ali se na dugi rok kroz institucije sistema liberalnih demokratija označava put djelovanja ukoliko vlasti odluče da je direktnije djelovanje neophodno.

Inicijative u Parlamentu EU o sankcijama prema političarima koji ugrožavaju integritet BiH i sigurnosnu situaciju ne moraju pokrenuti vodeći parlamentarci, ali sama prisutnost debate, ako već ne i akcije, ukazuje da su i institucije i političari naučili nešto iz devedesetih godina kada su uspavani „krajem istorije“ odgađali reagovanje i akciju.

Sagledavajući ponašanja političkih vrhova i medija, možda je dobro da BiH nije toliko u vijestima, a da političari ozbiljno raspravljaju o Bosni i Hercegovini. U političkim vijestima završavaju nesretne zemlje. Učestali letovi vojnih aviona iznad Bosne i Hercegovine, povećanje kontingenta vojnih snagana zemlji, rasprave u parlamentima drugih zemalja, jasan su signal šta jeste, a šta nije moguće.

———————————————————————————————————————————————————————————————————————

Čitajte još: 

VAZDUH TREPTI KAO DA NEBO GORI: Bivša gradonačelnica Karić upumpala blizu milion KM u objekat koji nije vlasništvo Grada

TONI VUKADIN, FUNKCIONER NIP-a: U sukobu interesa za godinu zaradio blizu 135.000 maraka

———————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————–

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!