Europske sigurnosne službe ne bi smjele izgubiti iz vida prijetnju koju predstavlja Kina, upozorava viceadmiral Peter Reesink, direktor nizozemske vojne obavještajne službe MIVD. Iako ruska agresija na Ukrajinu ostaje u fokusu europske pažnje, Reesink u intervjuu za Politico tvrdi da je kineski cyber kapacitet znatno opasniji.
“Kina ima veoma složen, organizovan cyber sistem. A mi nismo u stanju potpunosti sagledati sve njihove mogućnosti“, rekao je Reesink. “Rekao bih da je to prijetnja veća od Rusije”.
U svom godišnjem izvještaju, objavljenom krajem prošlog mjeseca, MIVD je istakao rastuće geopolitičke, ekonomske i vojne veze između Rusije i Kine, kao i prijetnje koje te veze predstavljaju za Europu. Izvještaj navodi da Rusija pojačava hibridne napade na Nizozemsku i njene saveznike, dok američke obavještajne službe upozoravaju na kinesku grupu Salt Typhoon, koja je više od godinu dana imala pristup američkim telekom kompanijama.
“Nešto slično dešava se i u Europi, iako ne u tolikoj mjeri kao u SAD-u”, kazao je Reesink, ističući da je Kina ciljala desetak europskih zemalja. “Ali ono što možemo vidjeti je samo mali dio kineskog cyber aparata”.
Reesink ističe da ovakvi pokušaji miješanja nisu usmjereni samo prema Nizozemskoj: “Imamo informacije o ruskom uplitanju u izbore u više zemalja, i to ne samo kroz dezinformacije. Radi se većinom o državama koje su nekad bile pod ruskim utjecajem”.
Pripreme za potencijalni ruski napad
Najozbiljnija prijetnja iz Rusije, prema Reesinku, nije samo hibridno djelovanje, već kontinuirano jačanje vojne moći za mogući budući sukob. Prema podacima Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), Rusija je 2024. godine potrošila oko 149 milijardi dolara na odbranu – 38% više nego 2023. i dvostruko više u odnosu na 2015.
“To nam je jasan signal da grade kapacitete”, rekao je. Ipak, prema trenutnim procjenama MIVD-a, Putin nije spreman da pokrene novi rat.
Reesink procjenjuje da bi, ukoliko dođe do mirovnog sporazuma s Ukrajinom, Rusiji bilo potrebno samo godinu dana da se pripremi za novi sukob – pod uslovom da zadrži sadašnji tempo vojne proizvodnje i političku volju.
“Nizozemska, kao i ostale članice NATO-a, sada je u fazi pojačane pripravnosti”, rekao je. “Većina ministarstava suočena je s rezovima – osim odbrane – te, na političkom nivou gotovo da nema rasprave o potrebi za pripremama”.
Trump kao nova neizvjesnost
Uz prijetnje iz Kine i Rusije, europske obavještajne agencije brine i povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a. Od novembarske pobjede, Trump nastoji ojačati političku kontrolu nad američkim obavještajnim agencijama – smanjenjem budžeta, marginalizacijom neistomišljenika i postavljanjem lojalista na ključne funkcije. Kritičari tvrde da time ugrožava nezavisnost i efikasnost sistema.
“Nije baš ohrabrujuće kada vidite da rukovodioci američkih agencija moraju tražiti novi posao”, rekao je Reesink.
On navodi jedan primjer: “Prije nekoliko sedmica imali smo sastanak u Briselu, civilne i vojne obavještajne agencije. Mislim da su po prvi put svi direktori bili prisutni”.
Iako naglašava da je saradnja između europskih i američkih službi još uvijek snažna, Reesink upozorava da Europa mora biti oprezna: “Na operativnom nivou postoji snažna i korisna saradnja koja traje godinama. To se neće promijeniti preko noći”.
Međutim, priznaje da se europa ne može opustiti i da možda mora razmotriti nove modele dijeljenja obavještajnih podataka sa SAD-om, naročito jer je Trump u više navrata ponavljao ruske narative o ratu u Ukrajini.
