Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung je u svom nedeljnom izdanju objavio tekst o plinovodu Južna interkonekcija. Tačnije, tekst se odnosi na pojedine sumnje i strahove koje postoje o ovom projektu.
Autor Michael Martens, koji je u prošlosti često pisao o Balkanu i o BiH, u tekstu navodi da je plinovod Južna interkonekcija bio u fokusu i prijašnje administracije predsjednika Joea Bidena.
Podsjetio je da su prvi koraci ka implementaciji projekta pokrenuti u mandatu bivšeg državnog sekretara Antonyja Blinkena te bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja.
Martens je čak napomenuo na pismo koje je Blinken poslao u Sarajevo i Zagreb, tada urgirajući da se napravi pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, koji se tada smatrao najvećim kočničarem projekta.
“Zvanično je tvrdio da interesi bosanskih Hrvata nisu dovoljno uzeti u obzir. U stvarnosti su iskusni poznavaoci zemlje sumnjali da je Čović želio osigurati i vlastite finansijske interese u projektu. Blinken je upozoravao da stalna odgađanja ugrožavaju projekat i optužio Čovića za očiglednu korupciju. Izričito je pozvao Zagreb i Sarajevo da izvrše pritisak na Čovića. Jasna poruka da mora bez odlaganja odobriti zakon, rekao je Blinken, bila je neophodna”, piše u ovom tekstu.
Dolaskom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na vlast, kako piše FAZ, došlo je do obnove interesa u ovaj projekt, ali pod drugačijim uslovima.
Naveo je da firma koja će izvjesno raditi ovaj projekt, odnosno AAFS Infrastructure and Energy, ima duboke veze s Trumpovom administracijom, te podsjeća da je jedan od zamjenika direktora Jesse Binnall bio Trumpov advokat kada je tražio poništavanje predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je izgubio od Bidena.
Direktor firme, kako se navodi u tekstu, je Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, ali i lobista bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Posebno se naglašavaju veze između Flynna i Dodika, u kontekstu promjene odnosa SAD-a prema bivšem lideru RS-a.
“Čini se da su te veze dale rezultate. Nakon godina neuspješnih pokušaja, Dodik je krajem 2025. uspio postići ukidanje američkih sankcija protiv njega, njegovog političkog kruga i njegove porodice. Sankcije su bile uvedene zbog korupcije i ugrožavanja poslijeratnog poretka. Gold Institute for International Strategy Michaela Flynna također je najavio organizaciju Evropskog ekonomskog i sigurnosnog samita krajem maja u Banjoj Luci, Dodikovom centru moći, bez čije stranke zakon o gasovodu ne može biti proveden”, piše u tekstu FAZ-a.
Autor Martens ističe i ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji bi mogao biti ključan za izgradnju plinovoda zbog pitanja državne imovine, koja se nalazi pod zabranom raspolaganja od 2005. godine zbog zakona koji je nametnuo Schmidtov prethodnik Paddy Ashdown.
Mertens također citira nekoliko sagovornika iz Sarajeva. Tako navodi i otvorenu poruku koju je dobio od neimenovanog zvaničnika jedne političke stranke u Sarajevu.
“Mi se sigurno nećemo suprotstaviti Washingtonu”, rekao je on za FAZ, kako tvrdi Mertens.
U dijelu teksta koji se odnosi na ulogu aktuelnog otpravnika poslova Ambasade SAD-a u BiH Johna Ginkela, ističe se da on nije “član Trumpovog MAGA klana već diplomata s ozbiljnim iskustvom”, ali iz straha od Washingtona mora gurati ovaj projekt.
“Boji se da bi i sam mogao završiti na crnoj listi u Washingtonu ako ne isporuči rezultat u vezi s gasovodom. Zato vrši pritisak na domaće političare”, rekao je izvor za FAZ.
Mertens u svom tekstu citira i jednog neimenovanog diplomatu iz BiH, koji je u penziji.
“Ranije smo se često divili našim američkim kolegama. Ne samo kao predstavnicima svoje zemlje nego i kao ličnostima, nastupali su s ogromnim samopouzdanjem. Danas drhte pred vlastitom prijestolnicom, na način koji smo nekada poznavali samo kod ambasadora autokratskih banana-republika”, rekao je on.
Na kraju teksta, FAZ navodi da se Schmidt nalazi pred teškim izborom, između poštovanja prijašnjih odluka koje bi mogle zaustaviti američki projekt, i mijenjanja zakona što bi moglo dovesti do problema unutar zemlje.
“Samo ako mu više ne bi bilo stalo do bilo kakve budućnosti u Sarajevu, Schmidt bi mogao slijediti ne baš slavan primjer svog prethodnika Valentina Inzka. Neposredno prije kraja svog mandata, kada je već znao da se posljedicama njegovih dekreta neće baviti on sam nego njegov nasljednik, Inzko je kriminalizirao negiranje genocida u Srebrenici. Ali i tada se postavljalo isto pitanje koje vrijedi i danas: koliko je djelotvoran dekret ako onaj koji ga donosi nema moć da ga provede?”, piše FAZ.
Izvor: Klix
