U posljednjih nekoliko godina brojne nepravilnosti u upravljanju JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Prim. dr. Silva Rizvanbegović (među građanima poznatije kao hitne pomoći KS) privukle su pažnju Sarajlija i šire javnosti, ali i izazvale reakciju savjesti dijela zaposlenih u Zavodu.
Optužbe o zloupotrebama u zapošljavanju, nepravilnostima u rekonstrukciji objekta i povećanju plata, kao i o povezanosti rodbinskih veza i nepotizmu, postale su stalna tema na radnim mjestima, dok nadležne institucije i dalje ne reagiraju.
POVEĆANJE PLATA ZA BLISKE OSOBE
Kako nam je to predočio dio uposlenika Zavoda, sve su to razlozi zbog kojih su odučili da se jave redakciji Valtera i nadležnim institucijama i uz podršku Sindikata upozore na nepotizam, koruptivna djela i sve nepravilnosti u radu hitne pomoći.
Jedna od prvih kontroverzi odnosi se na povećanje plata i retroaktivno priznanje diploma za određene zaposlene, bez raspisivanja javnog ili internog oglasa, odnosno javnog oglašavanja o izmijenjenim ugovorima o radu.
Uposlenici tvrde da je direktorica Jasna Husejinbegović Musić odgovorna za povećanje plata za 700 KM zaposlenima koji su joj, kako navode u dopisima našoj redakciji, bliski prijatelji. Među tim uposlenicima ubrajaju Armina Kadrića, Ferida Lopardiju, Sedina Poparu, Lejlu Elezović, Esmu Ćosić, Almedinu Subašić… a svima su ta pogodovanja omogućena bez ikakvog formalnog natječaja, što se u ovoj javnoj instituciji smatra ozbiljnom zloupotrebom položaja.
Kao dokaz za ove tvrdnje, zaposlenici su dostavili dokaze iz sistema Ureda za borbu protiv korupcije, prema kojima su ove promjene evidentirane.
Ipak, sve ove tvrdnje nisu bile dovoljne da nadležne institucije provedu adekvatan nadzor. Iz samog Ureda za borbu protiv korupcije nam je potvrđeno da su upoznati sa dešavanjima u sarajevskoj hitnoj pomoći:
„Preliminarno, možemo potvrditi da je Ured u proteklom periodu zaprimio određeni broj prijava sa navodima o nepravilnostima u radu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, a koje se uglavnom odnose na nepravilnosti u postupcima zapošljavanja“, odgovorili su, između ostalog, za naš portal.
Neopaženo je prošao i, u blažoj varijanti nemar, u ozbiljnijoj uništavanje vrijedne opreme. Riječ je o RTG aparatu, doniranom od strane UNDP-a, u vrijednosti oko 180.000 KM. Iako je aparat bio u savršenom stanju, prema tvrdnjama uposlenih, uništen je ljudskim nemarom i nestručnim rukovanjem. Na kraju je, umjesto da se popravlja, prodat za svega 35.000 KM. Iako je šteta od 145.000 KM bila očigledna, nikada nije provedena istraga kako bi se ustanovilo ko je odgovoran za ovu štetu, niti je iko ikada odgovarao.

Uz desetine dokumenata i dokaza, zaposlenici sarajevske hitne pomoći navode i primjer „ekpresnog zapošljavanja“ Anele Drndo, rođene Berilo, čime je, kako tvrde, osigurana šutnja o svim dešavanjima njihovog kolege i Anelinog oca Zijada Berila, što smatraju samo jednim od niza sličnim pokušaja da se sakriju neželjeni aspekti upravljanja ovom institucijom.
ALFA I OMEGA U ZAPOŠLJAVANJU
Uposlenici nepotizam ističu kao poseban problem, tvrdeći da je on duboko ukorijenjen u samom radu Zavoda. Kao ključnu figuru navode Almu Kotlo, sekretaricu Upravnog odbora Hitne pomoći, koja je, kako tvrde, u svim komisijama za zapošljavanje, a ujedno je i članica svih komisije koje su birale 15 radnih mjesta. Iako ključna za donošenje odluka, uposlenici izdvajaju predsjednika Upravnog odbora, Emira Ajdina, „koji donosi spiskove osoba koje moraju biti zaposlene“, što stvara atmosferu netransparentnosti i pristrasnosti.
Samu prisutnost Alme Kotlo u komisijama uposlenici smatraju nespojivom, s obzirom da je zaposlila brata, Aledina Leku, najprije kao vozača, a potom ga postavila na nepostojeće radno mjestoPTT tehničara, za koji nije bilo predviđenog radnog mjesta u sistematizaciji.
Našoj redakciji su dostavljeni određeni dokazi i o spornoj rekonstrukciji objekta u Kolodvorskoj ulici, za koju je Skupština Kantona Sarajevo odobrila sredstva. Iako je ugovor za rekonstrukciju vrijedan gotovo dva miliona maraka (preciznije, 1.999.759,20 KM) potpisan još davno, radovi su počeli tek u septembru 2024.

Od tada, projekt je suočen s brojnim problemima, uključujući kašnjenje i povećanje troškova.Najveći udarac došao je s novim ugovorom koji je, bez ikakvog obrazloženja, povećao cijenu na oko 6,1 miliona KM (tačno 6.109.610,99 KM). Dodatni problem je što firma Mibral, koja je bila izabrana za izvođača, nije bila u stanju izvršiti radove prema prvobitnom ugovoru.
Niz pitanja u ovim dešavanjima uputili smo direktorici Jasni Husejinbegović Musić, koja je na ovu funkciju imenovana u avgustu 2023. Ona, očekivano, odbacuje skoro sve optužbe, tvrdeći da su svi postupci unutar Hitne pomoći provedeni u skladu s zakonom. Ističe da rekonstrukcija objekta nije prekoračila budžet te da iznos od 6.109.610 KM nije povećanje troškova, „već iznos koji uključuje sve faze rekonstrukcije“.
Tvrdi da se ugovor s izvođačem radova, firmom Mibral, odnosio na prvu fazu rekonstrukcije, te da će kasnije biti raspisane nove nabavke za unutrašnje radove. Direktorica navodi i kako su radovi na krovnoj hidroizolaciji završeni, te da će zamjena fasade biti završena u budućem periodu.
Husejinbegović Musić odgovara i da se plaćanje izvođaču vrši u skladu sa završenim radovima, „što znači da se plaćanje vrši tek po ispostavljanju privremenih mjesečnih računa i na temelju završenih faza“.
INSTITUCIJE PREBACUJU ODGOVORNOST JEDNI NA DRUGE
Za povećanje plata i zapošljavanje uposlenika odgovara da se sve vrši „u skladu sa pozitivnim propisima koji regulišu rad Zavoda“, ma šta to značilo. Njen odgovor, koji puštamo u cjelosti, nije mogao ublažiti zabrinutost među zaposlenima, jer mnogi sumnjaju da se iza nje krije nepoštena praksa.

Iza svega što smo istražili i saznali, nesporno je da postoje, najblaže rečeno, nepravilnosti i praska nepotizma u Zavodu, no interesantno je da inspekcija nije provodila bilo kakve istrage, dok je cijeli postupak nastavljen pod nadzorom Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo.
Iz dijela odgovora Ureda za borbu protiv korupcije se naslućuje da neće obaviti inspekcijski nadzor, uz obrazloženje da takva prijava „nije zaprimljena“. Obećali su da će pokrenuti postupak provjere službene dužnosti. Nažalost, iz odgovora je jasno da ni ova institucija nije bila spremna poduzeti konkretne mjere.
Kantonalna inspekcija, s druge strane, samo je prebacila odgovornost na druge institucije, tvrdeći da nemaju nadležnost u ovom slučaju, a sve daljnje istrage bi trebale biti prebačene na Ministarstvo zdravstva KS, Ured za borbu protiv korupcije i budžetsku inspekciju. Nažalost, iako su sve ove institucije bile obaviještene, nijedna nije očito spremna poduzeti konkretne korake.
Iako je rekonstrukcija objekta Hitne pomoći u Sarajevu započela s ciljem unapređenja uslova rada i pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite građanima Sarajeva, niz nepravilnosti i kontroverzi baca sjenku na cijeli proces. Nedostatak transparentnosti u finansijskim transakcijama, sumnje u pristrasnost u zapošljavanju, zloupotreba položaja i uništavanje vrijedne medicinske opreme zahtijevaju hitnu istragu i odgovornost.
Građane Sarajeva ne treba da zanima međustranačka zaštita i borba za institucije, oni zaslužuju jasne odgovore i odgovorne institucije koje će štititi njihove interese i zdravlje. S obzirom da u Ministarstvu zdravlja, kako su naveli u svom odgovoru o ovim pitanjima, u potpunosti podržavaju stavove direktorice Husejinbegović Musić, na sve te odgovore građani će se itekako načekati.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Pročitajte još:
——————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
——————————————————————————————————————————————————————————————————————-
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————-