Finansijski krajolik najviših državnih funkcionera nije samo pitanje lične privatnosti, nego je to ključni aspekt odgovornosti i izgradnje povjerenja unutar demokratskog okvira. Iako se često, posebno u Bosni i Hercegovini, novinari i dalje bore s pristupom informacijama koje su od javnog značaja, transparenost služi kao moćno sredstvo, ne samo u prepoznavanju potencijalnog sukoba interesa unutar vladajuće strukture, nego i u ublažavanju potencijalnih etičkih propusta.
Nedostatak transparentnosti izaziva špekulacije i narušava povjerenje javnosti u integritet najviše funkcije. Nedavna historija obiluje primjerima lidera koji se suočavaju sa skandalima i kontroverzama koji proizlaze iz neotkrivenih finansijskih veza, što dovodi do okaljanog naslijeđa i narušenog povjerenja javnosti.
Građani imaju pravo da znaju kako im se troši novac
Vlade na Zapadnom Balkanu, kao i u svakoj drugoj demokratskoj regiji, odgovorne su svojim građanima. Mjere kao što su finansijske revizije, javno izvještavanje i napori na transparentnosti su na snazi kako bi se osiguralo da se javna sredstva, uključujući platu predsjednika, koriste na odgovarajući način i u skladu sa zakonom.
Svaka zemlja priprema godišnji vladin budžet u kojem su navedeni planirani rashodi, uključujući plate vladinih službenika, a samim tim i platu predsjednika. Porezni prihodi su ključna komponenta javnih fondova. Vlada prikuplja poreze od građana i preduzeća, kao što su porezi na dohodak, porez na dodatu vrijednost (PDV) i drugi nameti. Stoga građani imaju pravo da znaju kako se troši novac koji su svojim rukama zaradili.
Prije nego što uporedimo plate najviših dužnosnika zemalja regije, važno je i da se osvrnemo na ekonomski standard svake od ovih zemalja i procijenimo da li su primanja i imovina koju posjeduju u skladu sa životnim standardom zemlje u kojoj vrše dužnost.
Ekonomija i životni standard zemalja naše regije
Srbija
“Ekonomija je ostala ispod cenzusa na parlamentarnim izborima u Srbiji. Nedovoljno jasno komunicirana, površno ponuđena i nepogrešivo smještena u pogrešne okvire, izgubila se iz fokusa i kao takva propala.” – piše urednik Forbesa Srbija, Ivan Radak u ekonomskoj analizi.
“U povećanje plata od 30 posto ne vjeruje niko u ovoj zemlji, opća mjesta kao što je povećanje standarda građana ne zaslužuju ni kružić na biračkom listiću onih koje je opozicija htjela da izvede na birališta, a podizanje „ekonomskog bedema“ oko Srbije još manje. Vladajuća stranka u tome je bila mnogo učinkovitija dajući apsolutne cifre iako istrgnute iz konteksta.” – stoji u analizi.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas živi gotovo 400 hiljada ljudi manje, nego otprije deset godina, objavio je to Državni zavod za statistiku u prvim rezultatima popisa stanovništva u toj državi. Standard građana u Hrvatskoj je za četvrtinu niži od prosjeka Evropske unije, procjene su to Evropskog statističkog ureda. Hrvatska je na 13. mjestu u redoslijedu članica s najvećim rastom kupovne moći. Iza Hrvatske su samo Portugal, Slovačka, Mađarska, Grčka, Rumunija i Bugarska.
Slovenija
Slovenija se pak nalazi među zemljama članicama EU koja kontinuirano bilježi ekonomski rast i jačanje standarda. Nakon revizije stope rasta BDP-a 2022. godini na 2,5%, Evropska komisija predviđa da će se rast BDP dodatno usporiti na 1,3% u 2023. Uz smanjenje inflacije na 3,9% u 2024., rast će se povećati zahvaljujući tekućoj snažnoj investicionoj aktivnosti i potrošnji stanovništva. Evropska komisija predviđa da će deficit državnog budžeta dostići vrhunac od 3,7% BDP-a u 2023. godini – zbog slabijeg rasta i jednokratnih izdataka za obnovu nakon ljetnih poplava, kao i mjera za ublažavanje (ekonomskog i socijalnog) uticaja visokih cijena energije. Evropska komisija i predviđa da će se deficit državnog budžeta smanjiti na 3,3% BDP-a u 2024. i 2,9% u 2025. godini.
Poređenja radi, prosječni troškovi života u Srbiji su 25% niži nego u Sloveniji. Slovenija zauzima 45. mjesto na listi najskupljih zemalja na svijetu. Prosječna plata nakon oporezivanja dovoljna je da pokrije troškove života za 0,8 mjeseci u Srbiji u poređenju sa 1,2 mjeseca u Sloveniji. Slovenija se nalazi na 36. mjestu najboljih zemalja za život na svijetu, dok Srbija recimo na 68., prema podacima livingcost.com.
Bosna i Hercegovina
Posljednji podaci o visini potrošačke korpe i prosječne plate pokazuju da četvoročlanoj porodici u Bosni i Hercegovini nedostaje 800 maraka da preživi mjesec. BiH spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad. I pored toga, građani FBiH opterećeni su nizom parafiskalnih nameta – što bi bilo razumljivo da privrednici ostvaruju korist od javne usluge. Ipak, brojni problemi su i dalje u zdravstvu, niske penzije, i loše druge socijalne usluge.
Plate u Bosni i Hercegovini ostaju nepromijenjene. Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno je 596 KM (304 eura), a u Republici Srpskoj 700 KM (357). U Republici Srpskoj, naredne sedmice sastaje se socioekonomsko vijeće, prilikom čega će se razgovarati o minimalnoj plati u iznosu od 1.050 KM (537 eura). Nadležni najavljuju i nove mjere u borbi protiv sive ekonomije i novi fiskalni sistem.
Crna Gora
Svjetska banka je objavila memorandum kojim se naglašava potreba da Crna Gora radi u pravcu strategije održivijeg rasta kako bi ubrzala svoju konvergenciju ka životnom standardu Europske unije (EU). Uprkos značajnom napretku u protekloj deceniji, Svjetska banka predviđa da će, ukoliko Crna Gora nastavi sa stopom rasta od prije pandemije, biti potrebno skoro 40 godina da prosječni dohodak građana Crne Gore dostigne prosječne nivoe dohotka EU.
Kontributori uz autora: Ivan Radak, urednik Forbes Srbija; Bojana Humar, urednica Forbes Slovenija; Đurđica Klancir, urednica Forbes Hrvatska i Biljana Matijašević, urednica Forbes Crna Gora.
Finansijski krajolik najviših državnih funkcionera nije samo pitanje lične privatnosti, nego je to ključni aspekt odgovornosti i izgradnje povjerenja unutar demokratskog okvira. Iako se često, posebno u Bosni i Hercegovini, novinari i dalje bore s pristupom informacijama koje su od javnog značaja, transparenost služi kao moćno sredstvo, ne samo u prepoznavanju potencijalnog sukoba interesa unutar vladajuće strukture, nego i u ublažavanju potencijalnih etičkih propusta.
Nedostatak transparentnosti izaziva špekulacije i narušava povjerenje javnosti u integritet najviše funkcije. Nedavna historija obiluje primjerima lidera koji se suočavaju sa skandalima i kontroverzama koji proizlaze iz neotkrivenih finansijskih veza, što dovodi do okaljanog naslijeđa i narušenog povjerenja javnosti.
Građani imaju pravo da znaju kako im se troši novac
Vlade na Zapadnom Balkanu, kao i u svakoj drugoj demokratskoj regiji, odgovorne su svojim građanima. Mjere kao što su finansijske revizije, javno izvještavanje i napori na transparentnosti su na snazi kako bi se osiguralo da se javna sredstva, uključujući platu predsjednika, koriste na odgovarajući način i u skladu sa zakonom.
Svaka zemlja priprema godišnji vladin budžet u kojem su navedeni planirani rashodi, uključujući plate vladinih službenika, a samim tim i platu predsjednika. Porezni prihodi su ključna komponenta javnih fondova. Vlada prikuplja poreze od građana i preduzeća, kao što su porezi na dohodak, porez na dodatu vrijednost (PDV) i drugi nameti. Stoga građani imaju pravo da znaju kako se troši novac koji su svojim rukama zaradili.
Prije nego što uporedimo plate najviših dužnosnika zemalja regije, važno je i da se osvrnemo na ekonomski standard svake od ovih zemalja i procijenimo da li su primanja i imovina koju posjeduju u skladu sa životnim standardom zemlje u kojoj vrše dužnost.
Ekonomija i životni standard zemalja naše regije
Srbija
“Ekonomija je ostala ispod cenzusa na parlamentarnim izborima u Srbiji. Nedovoljno jasno komunicirana, površno ponuđena i nepogrešivo smještena u pogrešne okvire, izgubila se iz fokusa i kao takva propala.” – piše urednik Forbesa Srbija, Ivan Radak u ekonomskoj analizi.
“U povećanje plata od 30 posto ne vjeruje niko u ovoj zemlji, opća mjesta kao što je povećanje standarda građana ne zaslužuju ni kružić na biračkom listiću onih koje je opozicija htjela da izvede na birališta, a podizanje „ekonomskog bedema“ oko Srbije još manje. Vladajuća stranka u tome je bila mnogo učinkovitija dajući apsolutne cifre iako istrgnute iz konteksta.” – stoji u analizi.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas živi gotovo 400 hiljada ljudi manje, nego otprije deset godina, objavio je to Državni zavod za statistiku u prvim rezultatima popisa stanovništva u toj državi. Standard građana u Hrvatskoj je za četvrtinu niži od prosjeka Evropske unije, procjene su to Evropskog statističkog ureda. Hrvatska je na 13. mjestu u redoslijedu članica s najvećim rastom kupovne moći. Iza Hrvatske su samo Portugal, Slovačka, Mađarska, Grčka, Rumunija i Bugarska.
Slovenija
Slovenija se pak nalazi među zemljama članicama EU koja kontinuirano bilježi ekonomski rast i jačanje standarda. Nakon revizije stope rasta BDP-a 2022. godini na 2,5%, Evropska komisija predviđa da će se rast BDP dodatno usporiti na 1,3% u 2023. Uz smanjenje inflacije na 3,9% u 2024., rast će se povećati zahvaljujući tekućoj snažnoj investicionoj aktivnosti i potrošnji stanovništva. Evropska komisija predviđa da će deficit državnog budžeta dostići vrhunac od 3,7% BDP-a u 2023. godini – zbog slabijeg rasta i jednokratnih izdataka za obnovu nakon ljetnih poplava, kao i mjera za ublažavanje (ekonomskog i socijalnog) uticaja visokih cijena energije. Evropska komisija i predviđa da će se deficit državnog budžeta smanjiti na 3,3% BDP-a u 2024. i 2,9% u 2025. godini.
Poređenja radi, prosječni troškovi života u Srbiji su 25% niži nego u Sloveniji. Slovenija zauzima 45. mjesto na listi najskupljih zemalja na svijetu. Prosječna plata nakon oporezivanja dovoljna je da pokrije troškove života za 0,8 mjeseci u Srbiji u poređenju sa 1,2 mjeseca u Sloveniji. Slovenija se nalazi na 36. mjestu najboljih zemalja za život na svijetu, dok Srbija recimo na 68., prema podacima livingcost.com.
Bosna i Hercegovina
Posljednji podaci o visini potrošačke korpe i prosječne plate pokazuju da četvoročlanoj porodici u Bosni i Hercegovini nedostaje 800 maraka da preživi mjesec. BiH spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad. I pored toga, građani FBiH opterećeni su nizom parafiskalnih nameta – što bi bilo razumljivo da privrednici ostvaruju korist od javne usluge. Ipak, brojni problemi su i dalje u zdravstvu, niske penzije, i loše druge socijalne usluge.
Plate u Bosni i Hercegovini ostaju nepromijenjene. Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno je 596 KM (304 eura), a u Republici Srpskoj 700 KM (357). U Republici Srpskoj, naredne sedmice sastaje se socioekonomsko vijeće, prilikom čega će se razgovarati o minimalnoj plati u iznosu od 1.050 KM (537 eura). Nadležni najavljuju i nove mjere u borbi protiv sive ekonomije i novi fiskalni sistem.
Crna Gora
Svjetska banka je objavila memorandum kojim se naglašava potreba da Crna Gora radi u pravcu strategije održivijeg rasta kako bi ubrzala svoju konvergenciju ka životnom standardu Europske unije (EU). Uprkos značajnom napretku u protekloj deceniji, Svjetska banka predviđa da će, ukoliko Crna Gora nastavi sa stopom rasta od prije pandemije, biti potrebno skoro 40 godina da prosječni dohodak građana Crne Gore dostigne prosječne nivoe dohotka EU.
Ukoliko Crna Gora nastavi sa stopom rasta od prije pandemije, bit će potrebno skoro 40 godina da prosječni dohodak građana Crne Gore dostigne prosječne nivoe dohotka EU, Svjetska banka.
Navodi se da bi Crna Gora trebala da osnaži javne institucije i ojača vladavinu prava kako bi podržala uticaj nove strategije rasta. Nedosljedna implementacija zakonskih okvira i visok nivo sive ekonomije predstavljaju izazove za ekonomski razvoj i ometaju integraciju u EU.
Plate predsjednika i predsjednica u regionu
Prema javno dostupnim podacima o ličnom dohotku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prima neto platu od 1.715 eura mjesečno, što je najniža predsjednička plata u regionu, dok njegova kolegica Nataša Pirc Musar najvišu i iznosi 3.728 eura, podatak je za predsjednicu Slovenije koji se odnosi na novembar 2023., u iznos pored osnovne plate uključen je i dodatak na prošlo radno doba. Uzimajući u obzir da je Slovenija zemlja našeg regiona s najvišim životnim standardom, predsjednica Slovenije prima tek tristotinjak eura više od članova Predsjedništva BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, prima mjesečnu neto platu od 3.136 eura, dok članovi Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović i Denis Bećirović, po 3.390 i 3.315 eura mjesečno. Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, ima za 200 eura višu platu od Aleksandra Vučića i iznosi 1.932 eura, dok Zoran Milanović prima neto mjesečnu platu od 3.555 eura.
Male plate ne znače uvijek pozitivan znak. Neadekvatne plate mogu stvoriti okruženje pogodno za korupciju. Ako državni službenici nisu plaćeni za život, oni bi mogli biti podložniji mitu ili drugim oblicima korupcije kao sredstvo za dopunu svojih prihoda. Pravedna naknada može pomoći u ublažavanju ovih rizika i promovirati etičko ponašanje među javnim službenicima.
Dok neadekvatne plate mogu doprinijeti korupciji, previsoke plate koje nekoreliraju sa standardom života građana također mogu predstavljati rizik. Službenici koji zarađuju znatno više nego što je potrebno mogu biti manje motivisani da služe javnom interesu i skloniji da se upuste u koruptivne radnje, pod pretpostavkom da su njihove finansijske potrebe već zadovoljene.
Plate premijera i premijerki u regionu
Slična je situacija i kada su premijerske pozicije u pitanju. Premijerka Srbije, Ana Brnabić, prima znatno nižu platu od svojih kolega u regionu i ona iznosi 1.240 eura neto. Najviše novca za sada izdvaja Slovenija za Roberta Goloba, 3.874 eura (podatak se odnosi na novembar 2023, u iznos pored osnovne plate uključen je i dodatak na prošlo radno doba), dok je predsjedavajuća Vijeća Ministara BiH, Borjana Krišto, odmah iza slovenačkog premijera sa 3.356 eura neto. Potom dolazi hrvatski premijer, Andrej Plenković, sa 3.195 eura i premijer Crne Gore, Milojko Spajić, sa 1.891 eura.
Aleksandar Vučić: Skromna primanja, skromna i imovina, ali nepopustljivo jaka vlast
Predsjednik Srbije, prema podacima iz registra o imovini i prihodima koji vodi Agencija za borbu protiv korupcije Srbije, osim što mjesečno ima neto prihod od plate koja iznosi 200.962,27 dinara, u svom vlasništvu ima garsonjeru od 30 kvadratnih metara, stečenu kupovinom.
Ana Brnabić: Stan od 327 metara kvadratnih, dvije naslijeđene kuće i akcije u javnim preduzećima
Premijerka Srbije, Ana Brnabić, prema istom registru zarađuje mjesečno 145.307 dinara, te u svom vlasništvu ima više nepokretnosti: kupila je stan sa potkrovljem od 327,82 kvadratna metra. Ima i garažu od 19 kvadrata. Naslijedila je četvorosobnu kuću od 167 kvadratnih metara kao i jednosobnu kuću od 30 kvadrata.
Nasljedstvom joj je pripalo pravo korištenja grobnog mjesta i posjeduje zemljište na hrvatskom ostrvu Krk nepoznate površine. Premijerka posjeduje i akcije odnosno udjele u sljedećim preduzećima:
14 akcija Akcionarskog fonda AD Beograd, 62 akcije Telekoma Srbija, 10 akcija NIS-a i 2 akcije Aerodroma Nikola Tesla.
Željko Komšić, dugogodišnja karijera u Predsjedništvu BiH, ali i krediti u bankama
U pogledu imovine, Željko Komšić je vlasnik stana u Sarajevu čiju vrijednost nije naveo. Komšić također ima više kredita: 110.000 KM u Sberbanci, 9.100 KM u Raiffeisen Banku, i 39.104 KM u Asa Banci.
Njegov otac Marko posjeduje stan u Sarajevu vrijedan 120.000 KM, dok njegova supruga Sabina ima apartman na Vlašiću vrijedan 50.000 KM i suvlasništvo nad zemljištem procijenjenim na 30.000 KM.
Komšić je vlasnik Audija Q3 u vrijednosti od 20.000 KM, a njegova supruga Sabina vozi Daihatsu Sirion, čija se vrijednost nije precizno navela.
Željka Cvijanović: Sankcije, ali i stotine hiljada vrijedna imovina i biznisi članova porodice
U imovinskom kartonu iz 2018. godine, Cvijanović navodi vlasništvo nad kućom u Banjoj Luci, procijenjene vrijednosti 444.646 KM, koju dijeli sa suprugom. Suprug Aleksandar je suvlasnik nekoliko nekretnina i zemljišta u Prnjavoru, kao i Citroena C5 vrijednog 16.000 KM. Željka Cvijanović vozi Volkswagen Golf 5, procijenjen na 10.000 KM, te Audi Q3 vrijednosti 70.000 KM.
Njen suprug Aleksandar i sin Stefan su vlasnici kompanije “Prim d.o.o.”, specijalizirane za trgovinu na veliko hemijskim proizvodima, sa prihodom od 3.824.030 KM. Sin Stefan je vlasnik “Beta Inovatic d.o.o.”, firma za poslovno savjetovanje, a “Photon Icp d.o.o.”, specijalizirana za računarsko programiranje. Sin Filip je vlasnik “Pilon d.o.o.”, firme za gradnju zgrada.
U aprilu 2022. godine, Velika Britanija uvela je sankcije Cvijanović zbog narušavanja legitimiteta i funkcionisanja Bosne i Hercegovine, uključujući zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine.
Željka Cvijanović nije odgovorila na upit o svojoj karijeri, imovini i dodatnim prihodima.
Ušteđevina Cvijanović iznosi 70.000 KM lično, a dodatnih 140.000 KM, dok njen suprug Aleksandar posjeduje 70.000 KM i 35.000 KM u nepoznatim bankama.
Denis Bećirović: Umanjena plata zbog sukoba interesa, imovina u skladu sa životnim standardom građana BiH
Bećirović sa suprugom Mirelom ima stan u Tuzli, procijenjene vrijednosti 124.000 KM, nad kojim dijele vlasništvo. Vozi Volkswagen Passat, čija je vrijednost 24.000 KM.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH 2017. godine utvrdila je da je Bećirović povrijedio Zakon o sukobu interesa, zbog čega mu je plata umanjena za 10%. Njegova majka Jasminka bila je članica Nadzornog odbora “Tehnograd-company d.o.o.” Tuzla, firme koja je sklapala ugovore sa institucijama.
Pored plate kao član Predsjedništva BiH od 6.491 KM, Bećirović također prima dodatni prihod od 2.925 KM kao član komisije na Univerzitetu u Tuzli.
Borjana Krišto: Kuća u vrijednosti od 400.000 maraka i štednja sa suprugom
Nakon što je izgubila izbore za Predsjedništvo BiH, Krišto je imenovana za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH.
Što se tiče njenog imovinskog portfolija, Krišto i njen suprug posjeduju kuću u rodnom Livnu, čija se vrijednost procjenjuje na 400.000 KM, a dijele vlasništvo nad istom.
U pogledu štednje i vlasništva, Krišto ima 75.000 KM štednje u Unicredit Zagrebačkoj banci, dok njen suprug Branko posjeduje 50.000 KM i 50.000 eura u istoj banci.
Konačno, u njenom vlasništvu nalazi se i automobil Volkswagen Tiguan, čija se vrijednost nije precizno navela.
Zoran Milanović: Nekoliko nekretnina u Zagrebu i naslijeđe
Predsjednik Hrvatske posjeduje stan u centru Zagreba veličine 127 kvadratnih metara (kupljeno na kredit) u procijenjenoj vrijednosti od 252.836 eura. Uz ovu nekretninu, Milanović posjeduje:
- stan u Zagrebu od 77,56 metara kvadratnih (nasljedstvo, suvlasnik s trećim osobama) u procijenjenoj vrijednosti od 159.267 u čemu ima udio od 16,66 posto;
- dio garaže u Zagrebu (nasljedstvom), 16,6% u procijenjenoj vrijednosti od 13.272 eura;
- trećinu oranice u mjestu Glavice (nasljedstvom), 33,3% u procijenjenoj vrijednosti od 39.816 eura;
- udio u oranici u mjestu Soline: 16,6% u procijenjenoj vrijednosti od 13.272 eura;
- udio u vikendici u mjestu Soline (nasljedstvom), 16,6% u procijenjenoj vrijednosti od 13.272 eura.
Prije stupanja na dužnost bio je stopostotni vlasnik konzultantske firme EuroAlba Advisory (sada preneseno na privatnu osobu).
Predsjednik Hrvatske ima i štednju stečenu od nesamostalnog rada u iznosu od 132.722 eura.
Andrej Plenković: Nekretnine, dionice i lična štednja od četvrt miliona eura
Hrvatski premijer posjeduje stan u Zagrebu od 191,53 kvadrata, približne vrijednosti 346.406 eura (nije kreditno opterećen, kupljen od nesamostalnog rada, navodi se to u registru). Uz ovaj stan, posjeduje i nekretninu od 5,6 kvadrata vrijednu 2.654 eura. U njegovom vlasništvu je i dio (trećina) kuće s okućnicom u mjestu Makoše, 759 kvadrata, vrijedna cca 66.361 eura koje je dobio nasljedstvom. Dodatno posjeduje dio stana u Starom Gradu na otoku Hvaru (16%) s vrtom.
Plenković posjeduje i osobni automobil VW passat – 2011. godište – procijenjen na 10 hiljada eura. U imovinski karton je upisano i 69 dionica HT-a (13,26 eura po komadu na dan upisa u imovinsku 2016 godine).
Premijer ima i ličnu štednju od 250 hiljada eura, a bračni drug 7.224 eura i dodatnih 11.548 eura.
Nataša Pirc Musar: Štednje u bankama i udio u više kompanija
Od nekretnina, predsjednica Slovenije posjeduje 75% udjela u porodičnoj kući u radu Radomljah procijenjene vrijednosti udjela po GURS-u (Geodetska uprava Republike Slovenije) od 110.000 eura.
Kompanije:
Advokatska kompanija Pirc Musar & partnerji, o.p., d.o.o., 47,5%, knjigovodstvena vrijednost udjela prema zadnjoj bilanci 63.700 eura;
Info hiša d.o.o., 50%, knjigovodstvena vrijednost udjela prema zadnjoj bilanci 34.900 eura;
Ruska dača d.o.o., 14,6%, knjigovodstvena vrijednost udjela prema zadnjoj bilanci 113.500 eura.
Napomena: tržišne vrijednosti nekretnina i udjela u firmama mogu odstupati od knjigovodstvenih vrijednosti. Obično su tržišne vrijednosti nekretnina više od knjigovodstvenih.
Posjeduje štednju u bankama od 275.000 eura, kao i vrijednosne papire: 340 dionica Krke d.d. i 500 dionica kompanije Triglav d.d.
Pirc Musar vozi motor Kawasaki Vulcan S, 2022. godište, u vrijednosti od 10.000 eura.
Robert Golob: Bez javnog imovinskog kartona
Slovenski premijer nema javnog imovinskog kartona. Svoje imovinsko stanje dužan je javiti antikorupcijskoj komisiji. U vezi imovinskog kartona iz kabineta predsjednika vlade samo javljaju, da u skladu sa Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije, predsjednik vlade izvještava komisiji za sprječavanje korupcije o imovinskim promjenama. Promjene su javne.
Jakov Milatović: Nekoliko nekretnina u vlasništvu, gradnja u toku i akcije u kompanijama
Od izdavanja stana, Milatović mjesečno zarađuje dodatnih 550 eura. U imovinskom kartonu Milatovića, piše i da je od predavanja na Univerzitetu u Luksemburgu u januaru ove godine zaradio 2.995 eura.
Od nektetnina, Milatović ima stan u stoprocentnom vlasništvu od 46 kvadrata, dok on i supruga imaju zajedničku nekretninu od 68 kvadrata. Milatović gradi i kuću od 107 kvadrata, a naslijedio je livade od oko 9.500 metara kvadratnih.
Na bankovnim računima, predsjednik države ima oko 24.000 eura.
Milatović je i vlasnik 247 akcija u Montenegro Express Group, ali ima i hipotekarni kredita od 80.000 eura koji vraća u mjesečnim ratama od 550 eura.
Milatović Agenciji za sprečavanje korupcije nije dao uvid u bankarske račune.
Milojko Spajić: Premijer Crne Gore bez nekretnina, ulaže u kriptovalute
Prema podacima koje je dostavio Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, nema nekretnina na svoje ime. Prijavio je samo automobil “Mercedes-benz GLE 300D”, 2020. godište.
Spajić na računu ima 26.200 eura gotovine i blizu 33.000 eura na dva tekuća računa. Posjeduje i 10 akcija u Goldman Sachsu gdje je radio prije nego se vratio u Crnu Goru 2020. i postao ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića. Jedna akcija Goldman Sachsa na Njujorškoj berzi vrijedi oko 380 dolara (346 eura).
Spajić, kako je naveo u imovinskom kartonu, ulaže novac u kriptovalute (BTC, ETH, BNB, USDT), ali nije naveo u kojoj vrijednosti. Bitcoin (BTC) na tržištu trenutno vrijedi 42.789 dolara (39.000 eura), Ethereum (ETH) 2.215 dolara (oko 2.000 eura), Binance (BNB) 256 dolara (233 eura), a Tether (USDT) jedan dolar (0,91 euro).
On nije dao saglasnost za uvid u bankarske račune.
Politički oponenti su Spajića optuživali da je u kratkom vremenskom periodu kupio tri nekretnine, dvije u Beogradu, a jednu na crnogorskom primorju, vrijedne više od milion eura. Premijer je te navode demantovao.
Izvor: forbes.n1info.ba
