Privrednici u Federaciji Bosne i Hercegovine mogli bi u 2027. godinu ući suočeni s dva velika udara – znatno skupljom električnom energijom i zahtjevima sindikata za povećanje minimalne plate. Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Nihad Imširović upozorio je u programu N1 da bi takva kombinacija za dio kompanija mogla značiti borbu za opstanak, smanjenje proizvodnje, odustajanje od investicija, ali i gubitak radnih mjesta.
Sastanak predstavnika poslodavaca i rukovodstva Elektroprivrede BiH završen je bez dogovora o ponuđenim cijenama električne energije za 2027. godinu. Prema navodima poslodavaca, za pojedine kompanije povećanje ide do 31 posto.
“Očekivao sam malo konstruktivniju raspravu, međutim dočekali smo samo pozivanje na zakon, na klauzule zakona, na metodologiju izračuna nove cijene električne energije, usklađenja na godišnjem nivou i sve ono što je nas, u najmanju ruku, zateklo”, kazao je Imširović za N1.
Kako je naveo, privrednici su se navikli da se iz godine u godinu suočavaju s promjenama cijene električne energije, ali je ovog puta riječ o povećanju koje bi moglo imati ozbiljne posljedice.
“Po našim procjenama, imat će izuzetno negativne posljedice po ukupni ekonomski ambijent, prije svega po opstojnost dobrog dijela proizvodnih preduzeća, a u najmanju ruku jako negativno utjecati na konkurentnost tih preduzeća”, upozorio je.
Imširović je iznio i poređenje cijena električne energije koje su napravile članice Udruženja poslodavaca koje posluju na međunarodnom tržištu.
“Prema zvaničnim podacima, cijena električne energije u Bosni i Hercegovini bit će na nivou od nekih 163 eura po megavatu. Radili smo komparaciju unutar kompanija i članica Udruženja koje posluju na svjetskom tržištu. Cijena električne energije u Njemačkoj je 159,96 eura, u Češkoj 140 eura, a, paradoksalno, u Sjedinjenim Američkim Državama 125 dolara po megavatu”, rekao je.
Takva cijena, naglasio je, direktno ulazi u trošak proizvodnje.
“Dolazimo u poziciju da input koji je sastavni dio svakog proizvoda značajno ide gore i sasvim je razumljivo kakve će to refleksije imati po konačnu cijenu gotovog proizvoda”, kazao je Imširović.
Govoreći o stanju u Elektroprivredi BiH, Imširović smatra da se problemi koji su se godinama gomilali ne mogu jednostavno prebaciti na privredu.
“Trebalo je provesti restrukturiranje i očito je da se Elektroprivredom nije upravljalo na najbolji mogući način. Ne bih ulazio u interne izazove Elektroprivrede, ali nije korektno da se svo to nedovoljno kvalitetno upravljanje prevali na teret privrede i, na kraju krajeva, na teret krajnjeg potrošača”, rekao je.
Na pitanje znači li to da privreda danas plaća tuđe gubitke i nerad, odgovorio je:
“Mislim da se to tako može reći. Na kraju krajeva, svi indikatori to i pokazuju.”
Najavljeno povećanje, prema njegovim riječima, posebno će pogoditi dvije važne grane domaće privrede.
“Najavljeno povećanje cijene električne energije za prehrambenu industriju je 29 posto, a za metalnu industriju 31 posto. Domaći proizvođači u prehrambenoj industriji i metalna industrija kao nosilac izvoza time su direktno pogođeni. Radimo apsolutnu štetu ukupnoj privredi Bosne i Hercegovine i položaju preduzeća, bilo da posluju na domaćem ili inozemnom tržištu”, poručio je.
Imširović je upozorio i na rast vanjskotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine.
Prema podacima za prvih devet mjeseci 2026. godine, vanjskotrgovinski deficit iznosio je gotovo 11 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala na 55,5 posto.
“Visoko smo ovisna uvozna zemlja, a iz godine u godinu trgovinski deficit se povećava. I kao da nam ni to nije dovoljno. Jednostavno ne razmišljamo kakve će refleksije naše odluke imati po ukupnu privredu”, kazao je.
Prema njegovim riječima, konkurentnost domaćih kompanija niska je zbog visokih troškova proizvodnje, spore administracije, niske produktivnosti i nedovoljnog tehnološkog razvoja.
Iako domaćinstva imaju regulisanu cijenu električne energije, Imširović smatra da će krajnji potrošači povećanje cijene za privredu na kraju osjetiti kroz proizvode i usluge.
“Privreda ispašta cijenu nekakvog socijalnog efekta za koji mislimo da nije trebalo čekati toliko godina da se nešto desi. Krajnji potrošač će, direktno ili indirektno, ponovo platiti cijenu električne energije”, rekao je.
Posljedice za proizvodne kompanije, upozorio je, mogu biti mnogo ozbiljnije.
“Proizvodnja će kao refleksiju imati ili povećanje cijena ili, u konačnici, smanjenje obima proizvodnje. Najvjerovatnije ćemo se suočiti i sa smanjenjem broja radnih mjesta. Pitanje je šta je bilo pametnije”, naveo je.
Izvor: N1
