Talas političkog nasilja nad civilnim društvom i nezavisnim medijima u bh. entitetu Republika Srpska započet pošle godine izmjenama Krivičnog zakonika i vraćanjem verbalnog delikta biće okrunjen ukoliko Narodna skupština na današnjoj sjednici u Banjaluci usvoji Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada organizacija civilnog društva (tzv. zakona o stranim agentima, odnosno zakona agentima stranog uticaja).
Krajnja intencija aktuelne vlasti, koja je samo poslušno oruđe u rukama entitetskog predsjednika Milorada Dodika, jeste ograničiti slobodu govora, udruživanja i svake vrste djelovanja za koje procijeni da je u suprotnosti s njenim interesima.
KRŠENJE USTAVA I KONCENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA
Na štetnost ovog zakona po demokratsko društvo, Vladu RS i poslanike vladajuće koalicije od trenutka kada je objavljen njegov nacrt upozoravali su predstavnici nevladinih organizacija na koje se zakon odnosi, zvaničnici EU, ambasade SAD i Velike Britanije, Misija OSCE-a u BiH, Venecijanska komisija…
Svi navedeni ukazivali su na nesporne činjenice da je zakon u koliziji sa Ustavom BiH, najmanje tri člana Ustava RS, te Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda.
No, za sva upozorenja Vlada RS ostala je gluha pa će, bude li zakon usvojen, sve organizacije civilnog društva koje se djelimično ili u cijelosti finansiraju od stranih organizacija biti dužne i registrovati se kao agenti stranog utjecaja. I, u slučaju medija čiji su gotovo u pravilu osnivači OCD, ispod svakog objavljenog teksta, vijesti saopštenja navesti da su „agenti stranog utjecaja“.
No, prema prijedlogu ovog zakona, njegove odredbe odnose se samo na OCD koje su registrovane u nekom od sudova u Republici Srpskoj.
Tako Dejan Lučka, magistar ustavnog prava i građanski aktivista, pojašnjava da se ovaj zakon, za sada, neće odnositi na OCD registrovane na nivou BiH, a koje imaju sjedište u RS ili u njoj djeluju.
„Ali ono što nam je poznato jeste da će njihov rad biti praćen. Ja se jedino iskreno nadam da će zakon, upravo zbog činjenice da je u suprotnosti s određenim članovima Ustava, pasti na Ustavnom sudu RS. Vjerujem da će sudije Ustavnog suda, od kojih su neki bili moji profesori, potvrditi njegovu neustavnost“, kaže Lučka.
U razgovoru za naš portal Srđan Traljić, predstavnik Transparency International BiH, kaže kako ne može komentarisati hoće li se na udaru zakona naći i OCD koje su registrovane na nivou BiH.
Traljić navodi da je TI BiH, na osnovu iskustava o usvajanju izmjena Krivičnog zakonika u BiH, odnosno kriminalizaciji klevete, svjestan da „nikakva agrumentacija upućena Vladi ne igra ulogu u situaciji kada odluče da neki zakon usvoji“.
„Mi smo kada se mijenjao KZ RS dolazili na javne rasprave, iznosili brojne agrumentacije, brojni međunarodni zvaničnici upozoravali su na štetnost tog zakona, međutim, uprkos tome zakon je usvojen. Zato ni sada ne očekujemo da ovaj zakon bude povučen, odnosno da će sve proći bez odjeka uprkos brojnim upozorenjima da će to imati mnoge negativne posljedice“, kaže Traljić.
Podsjeća da su stigla upozorenja i iz pojedinih sindikata da će i oni, zbog široko postavljene definicije političkog djelovanja, biti na udaru, ali da će biti na udaru i zato što imaju neki oblik međunarodne saradnje.
DA LI SE CILJA NA GAŠENJE ORGANIZACIJA
Kada je pak u pitanju sama primjena zakona, Traljić navodi da niko u ovom trenutku ne zna kako će se sve odvijati.
Podsjećamo, TI BiH ranije je upozorio da je označavanje organizacija kao “agenata stranog uticaja”(član 2. Zakona) diskriminatorsko zbog korištenja ove negativne sintagme i pretpostavke da je svako udruženje koje se finanisra od strane stranih donatora podložno nametanju i širenju stranog uticaja. Osim toga, definicijom su u istu kategoriju stavljene neprofitne organizacije koje zastupaju legitimne demokratske ciljeve i akteri čijim se djelovanjem ugrožava demokratija, raspiruje mržnja, narušava integritet i krše Ustavom RS garantovana prava i slobode. Time se dodatno označava i de facto proglašava neprijateljima dio neprofitnih organizacija u RS, što može dovesti do ugrožavanja sigurnosti njihovih uposlenika i građana uključenih u aktivnosti tih organizacija.
Skrenuli su pažnju i da, osim onih OCD koje primaju finansijsku pomoć iz inostranstva, agentom stranog uticaja biće označene i neprofitne organizacije koje na drugi način pomažu strani subjekti.
„Ovakva formulacija omogućava proizvoljno tumačenje po kojem će bilo koji oblik saradnje, uključujući jačanje nematerijalnih organizacijskih kapaciteta, moći biti ocijenjen kao podrška stranog subjekta. To će u praksi dovesti do cenzure i autocenzure“, upozorili su iz TI BiH.
Glavni urednik web portala Buka Aleksandar Trifunović, a njegovo mišljenje dijeli i dio nezavisne medijske zajednice, ističe da je kriminalizacija klevete već dovela do svojevrsne autocenzure, te da bi ovaj zakon mogao rezultirati odlukom mnogih ljudi da napuste civilni sektor i tako izbjegnu etiketiranje.
Zbog ovakve zakonodavne prakse, pitanje je u konačnici hoće li onom dijelu medija i civilnog društva čiji rad nije po ukusu vlasti RS biti zabranjeno i da postoje?
Opravdanje za ovakav pesimizam leži u činjenici da zakon, imajući u vidu široku definiciju političkih aktivnosti, zadire u suštinsku prirodu djelovanja OCD i pravo građanima da se udružuju radi stvaranja boljih uslova u društvu, djelovanja ka institucijama, čime ih isključuje iz javnog i političkog života samo zbog toga što se finansiraju iz inostranih izvora.
Političkom se aktivnošću, naime, označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima RS ili predstavnicima RS u institucijama BiH u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa RS, što je direktni udar na osnovna demokratska prava i slobode i njom se direktno ugrožava sloboda izražavanja, garantovana članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i Ustavima BiH i RS.
Potrebno je ukazati, navode iz TI BiH, i na neprecizno definisano ovlaštenje Ministarstvu pravde RSda prati aktivnosti neprofitnih organizacija na teritoriji RS i u drugim dijelovima BiH, što nije u skladu sa njegovim nadležnostima, te na njegovo veliko diskreciono ovlaštenje da čak i zbog minornih procesnih nepravilnosti u radu podnese prijedlog sudu za zabranu rada, a da pri tom ne postoji mogućnost da se neprofitna organizacija žali na podneseni prijedlog jer se ne radi o aktu u formi rješenja na koje postoji mogućnost izjavljivanja žalbe.
LETARGIJA GRAĐANA I ŠIRE JAVNOSTI
Pred skupštinsko zasjedanje 47 udruženja građana i tri pojedinke/pojedinca (među kojima i naše udruženje, op.a.) potpisali su zajedničku izjavu kojom pozivaju poslanike da odustanu od usvajanja ovog zakona.
„Svako ko bude glasao za usvajanje restriktivnog Prijedloga zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija će stati protiv slobode udruživanja, slobode djelovanja i što je najbitnije – protiv dobrobiti i nastavka podrške, pomoći i pružanja usluga građanima i građankama Republike Srpske“, navodi se u ovom pozivu.
Dodaju da „sistem koji zabranjuje slobodu govora, slobodu djelovanja, slobodu udruživanja, postaje sistem straha i krivac za narušavanje osnovnih ljudskih, demokratskih i ustavnih prava“.
Kako je naglašeno, brojna udruženja u Republici Srpskoj već dugo godina na razne načine pomažu građanima i građankama, od socijalne pomoći, zaštite od nasilja i nasilnika, humanitarnih akcija, pružanja pravne pomoći, borbe protiv koruptivnih radnji, a sada su došla u situaciju da se bore za opstanak, crta im se meta na čelu i prijeti katancem na vrata.
Vrijedi podsjetiti i da je ovaj zakon u cjelosti na tragu onog kakav je na snazi u Ruskoj Federaciji i klasičan je odraz diktatorskih režima koji se institucionalno obračunavaju sa svojim neistomišljenicima.
I dok posljednjih dana svijet obilaze snimci hiljada građana koji u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije, protestuju zbog namjere vlasti da usvoji identičan zakon, ne mareći za lične posljedice, a ulaganjem veta njihova predsjednica nastoji spriječiti da bude usvojen – u RS je izostala široka i rekli bismo bilo kakva konkretnija podrška javnosti. Akademska zajednica, građani, čak i oni u čiju korist OCD godinama djeluju, okrenuli su glavu valjda pod sloganom da ih se to ne tiče.
Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji napravili su u okolnostima u kojima živimo najviše što su mogli kako bi zaštitili i svoje pravo na rad i pravo svakog pojedinca/pojedinke na slobodu mišljenja i udruživanja. Pa im je još samo ostalo da pred Narodnom skupštinom RS sahrane demokratiju rođenu 500 godina prije nove ere.
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Proičitajte još:
DODIKOV HOD PO CRVENOJ LINIJI: Zapad s nizom mjera i sankcija na raspolaganju
————————————————————————————————————————————————————————————————————————–Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
