Udruženje novinara AFP-a u ponedjeljak je u saopćenju upozorilo da se posljednji preostali novinari te novinske agencije unutar Pojasa Gaze suočavaju s neposrednom smrću od gladi, dok izraelska blokada hrane i pomoći i dalje traje.
Sindikat novinara (SDJ) francuske novinske agencije objavio je veoma potresno saopćenjena društvenoj mreži X poručivši da neće dozvoliti da njihovi saradnici umiru pred njihovim očima.
“Od osnivanja AFP-a u augustu 1944. izgubili smo novinare u sukobima, imali ranjene i zarobljene u našim redovima, ali niko od nas se ne može sjetiti da je ikada vidio kolegu kako umire od gladi”, navodi se u objavi na mreži X, uz podijeljeno saopćenje. objavljeno na platformi X, ističe očaj koji vlada među posljednjim novinarima u Pojasu usred pogoršane gladi.
Udruženje je dalje navelo da u Gazi imaju jednog reportera, tri fotografa i šest videoreportera.
“Uprkos sve većem riziku za novinare u Pojasu Gaze ovi ljudi i dalje rizikuju život kako bi dokumentovali humanitarnu katastrofu”, naveli su te spomenuli jednog od njih, fotografa Bashara Taleba te podijelili njegovu objavu na društvenim mrežama koja prikazuje teške uslove u opkoljenoj enklavi.
“Više nemam snage da radim za medije. Moje tijelo je iscrpljeno i nemam snage više ni hodati”, napisao je 30-godišnji Taleb.
Saopćenje AFP-a oslikava sumornu svakodnevicu novinara. Bashar, 30-godišnjak, živi u ruševinama svoje kuće u Gazi sa majkom, braćom, sestrama i proširenom porodicom.
Kako se dalje navodi u Gazi nema osnovne potrepštine – nema kreveta, struje, a hrane jedva i za lijek. U nedjelju ujutro, Bashar je javio da se njegov stariji brat u nedjelju ujutro onesvijestio zbog ekstremne gladi.
Ovi novinari, iako i dalje primaju mjesečnu platu od AFP-a, suočeni su s brutalnom ekonomskom blokadom. Gotovo da nemaju šta kupiti, a ono što ima prodaje se po enormnim cijenama.
Bankarski sistem gotovo onemogućava podizanje plata, dok nezvanične mjenjačnice naplaćuju i do 40% provizije.
AFP vozila više nemaju ni goriva za terenski rad, a putovanje automobilom nosi rizik izraelskih od vazdušnih napada. Novinari sada pješače ili koriste kolica koja vuku magarci kako bi stigli na željene lokacije, ali i to ako im fizička snaga dopusti.
U saopćenju je spomenuta i novinarka Ahlam, druga dopisnica koja izvještava s juga Gaze.
“Svaki put kad izađem iz šatora da pokrijem događaj, napravim intervju ili dokumentujem nešto, ne znam hoću li se ikada vratiti živa… Najveći problem je nedostatak hrane i vode”, rekla je Ahlam i dodala da je nedostatak hrane i vode najveći problem.
Udruženje novinara AFP-a navelo je dalje: “Vidimo kako im se situacija pogoršava. Mladi su, snaga ih izdaje. Većina više nema fizičku sposobnost da se kreće po enklavi i radi svoj posao. Njihovi srceparajući vapaji za pomoć sada su svakodnevni”.
Poziv AFP-a stiže usred ozbiljnih upozorenja humanitarnih organizacija o pogoršanoj krizi gladi u Gazi.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) je od 17. jula navela je da Gaza bilježi “stalne rizike od gladi“, gdje ljudi preživljavaju na jednom lošem obroku dnevno — ili uopće ne jedu.
Porodice pribjegavaju postu, štednji hljeba za djecu, prosjačenju, pa čak i traženju ostataka hrane na deponijama.
Svjetski program za hranu (WFP) procjenjuje da oko 500.000 ljudi u Gazi trenutno gladuje.
“Sreo sam mnoge porodice koje su mi rekle da ima dana kada njihova djeca uopće ne jedu”, izjavio je zamjenik izvršnog direktora WFP-a Karl Skau nakon posjete.
Dodao je da roditelji pokušavaju spriječiti djecu da se igraju kako bi smanjili potrošnju kalorija.
Iako su konvoji pomoći tehnički dozvoljeni kroz Fond za humanitarnu pomoć Gaze (GHF), uspostavljen krajem maja uz podršku SAD i Izraela, protok pomoći je i dalje nedovoljan.
WFP upozorava da humanitarni tereti često čekaju na kontrolnim punktovima i do 20 sati i da su pristigli zalihe hrane tek djelić potreba.
Još gore, militarizovana distribucija izazvala je smrtonosni haos: izraelski i američki vojnici ubili su gotovo 1.000 gladnih Palestinaca dok su pokušavali doći do pomoći blizu mjesta distribucije ili duž konvojnih ruta.
Kako se gorivo, medicinske zalihe i hrana iscrpljuju, cijene osnovnih proizvoda su naglo skočile, a smrtni slučajevi usljed pothranjenosti rapidno rastu.
Sistem GHF-a — kreiran da zamijeni distribuciju hrane pod vodstvom UN-a — naišao je na oštre kritike organizacija za ljudska prava. Amnesty International je početkom jula objavio izvještaj u kojem optužuje Izrael i SAD za namjerno korištenje gladi kao oružja radi ostvarivanja vojnih ciljeva u Gazi.
“Izrael je pretvorio traženje pomoći u smrtonosnu zamku za očajne izgladnjele Palestince“, navodi se u izvještaju.
Generalna sekretarka Amnesty International Agnès Callamard izjavila je: “Ovaj razarajući svakodnevni gubitak života posljedica je njihovog namjernog ciljanja koje čine izraelske snage i predvidivih posljedica neodgovornih i smrtonosnih metoda distribucije”.
Ljekari bez granica (MSF) izvijestili su o nenadmašnom porastu pothranjenosti djece u svojim klinikama u Gazi, sa 983 djece uključenih u programe ishrane samo u gradu Gazi do početka jula — gotovo četiri puta više nego u maju.
Agencija UN-a za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama (UNRWA) također je upozorila da Izrael dokida civilno stanovništvo Gaze glađu, uključujući milion djece.
“Svjedočimo pravom stanju gladi“, dodalo je Palestinsko ministarstvo zdravlja.
Od 2. marta, Izrael je uveo potpunu blokadu Gaze, zabranivši ulazak hrane, lijekova i svake humanitarne pomoći. Više humanitarnih organizacija upozorilo je na umjetno izazvanu glad, a ne nazire se ni najmanji znak popuštanja mjera.
Uprkos apelima međunarodne zajednice da se uspostavi pauza u borbama, izraelske snage od 7. oktobra 2023. vode nemilosrdnu ofanzivu na Gazu, pri čemu je poginulo preko 59.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece. Intenzivno bombardovanje gotovo je potpuno uništilo enklavu, izazvalo ozbiljan nedostatak hrane i rasprostranilo bolesti.
U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sumnji na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Gazi.
Paralelno, Izrael se suočava i sa tužbom pred Međunarodnim sudom pravde koja ga tereti za genocid tokom sukoba u toj enklavi.
Izvor: N1
