Prije dva dana čitatelj našeg portala dostavio nam je fotografiju snimljenu u noći sa 22. na 23. juli ove godine na graničnom prelazu Deleuša (BiH) – Vrančevići (Crna gora) na kojoj se vidi oskrnavljena, odnosno doslovno izrezana zastava naše države izvješena na strani graničnog prelaza u Bosni i Hercegovini.
Neko je dio zastave (žuti trokut koji simbolično predstavlja BiH) isjekao i tako oskrnavljenu je ponovo podigao na jarbol. Ima li se u vidu činjenica da su granični prelazi pod video-nadzorom (ili bi to morali da budu) neminovno se postavlja pitanje ko stoji iza ovog vandalizma i teškog skrnavljenja jednog od simbola naše države?
Pitanje je kako je moguće da su svi zaposleni u instutucijama države (Granična policija, državne carine) mirno promatrali uništavanje državne zastave koja se, dakle, morala spustiti s jarbola, isjeći, i ponovo podignuti? Šta su u vrijeme tog čina radili pripadnici granične policije i njihovi šefovi? Da li su bili na svojim radnim mjestima?
Odnosno, da li je u ovaj vandalizam umiješan neko od njih? Da li državnu zastavu na granici sa drugom državom neko samoinicijativno oskrnavio, ili je to urađeno po nečijem naređenju kako bi na taj način ponizili samu državu?
Pitanja o odgovornosti za ovaj vandalizam uputili smo Graničnoj policiji BiH. Iako su obećali da će nam svoj stav o ovom slučaju poslati jučer do kraja radnog vremena, to se nije desilo. Ono što smo čuli u neformalnom razgovoru jeste pokušaj prebacivanja odgovornosti na Upravu za indirektno oporezivanje BiH (državne carine), koja je nadležna za uređenje i održavanje graničnih prelaza.
Primjer ovakvog teškog srnavljenja jednog od simbola jedne države, koji je direktan nasrtaj na ugled i dostojanstvo BiH, teško da se igdje može naći u demokratskom svijetu i ravan je samo onome koje čini agresor tokom ratnog sukoba i napada na drugu, suverenu državu.
Koliko god da je javnost zgrožena ovakvim činom na jednoj strani, na drugoj on ne treba ni da čudi. Naime, ovaj incident dolazi u jeku nove političke kampanje usmjerene protiv BiH, njenih nadležnosti, institucija i simbola koji udruženo sprovode vlasti bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, javno potvrđene deklaracijom na Svesrpskom saboru i institucionalizovane kroz njeno prihvaćanje u Narodnoj skupštini RS i najavu da će to biti učinjeno ovih dana u Narodnoj skupštini Srbije.
Jedna od tačaka te deklaracije odnosi se i na himnu, zastavu i grb Nemanjića, kao zajedničke simbole srpskog naroda s obje strane Drine. Slijedom čega je Narodna skupština RS usvojila nacrt Zakona o dopuni Zakona o upotrebi grba, himne i zastave RS, kojim je predviđeno da se sa zvaničnim grbom, himnom i zastavom RS paralelno koristi u svim institucijama i na drugim javnim ustanovama i mjestima paralelno koriste i državi simboli Srbije.
No, čak i kada ovaj zakon bude usvojen on se neće moći primjenjivati ni u jednoj državnoj instituciji, a pogotovo ne na državnim graničnim prelazima.
Dakle, istraga pravne države treba da utvrdi kome je u cilju onda bila ova provokacija i šta je njena krajnja namjera?
Negiranje državnosti BiH, njenih institucija i simbola kontinuirani je dio politike koju zagovara predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik i njegovi koalicijski partneri, no treba navesti ni da ni opozicija u ovom bh. entitetu nikada nije jasno ustala protiv takve politike.
Valja podsjetiti da je cjelokupan mandat Dodika u funkciji člana Predsjedništva BiH (2018.- 2022.godina) obilježio niz skandala vezanih upravo za upotrebu zastave BiH. Od njegovog „demonstrativnog“ napuštanja sjednica (jer uz državnu nije bila postavljena i zastava RS), uklanjanja državne zastave u i ispred njegovog kabineta, do incidenata kada je prilikom prihvatanja agremana u svečanom salonu Predsjedništva, osim zastava BiH i države ambasadora koji je agremane predavao, postavljao i zastavu RS.
Jednako tako ni pred jednom institucijom vlasti u RS-u nije istaknuta zastava BiH, a i lokalnim zajednicama je ostavljeno na dobru volju hoće li je isticati.
Podsjećamo da je upotreba državne zastave regulisana Zakonom o zastavi Bosne i Hercegovine. U članu 6. ovog Zakona navodi se:
„Nepoštovanje zastave Bosne i Hercegovine predstavlja kažnjivo djelo. Entiteti će usvojiti odgovarajuće propise u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona“.
Iako je ovaj Zakon na snagu stupio u februaru 1998. godine, do danas ni entiteti ni Brčko disktrikt nisu usvojili propise kojima bi se nepoštivanje zastave regulisalo i sankcionisalo.
———————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Pročitajte još:
KAKO SE URUŠAVALA SDA: Bakir Izetbegović i političko društvo jednog lica
———————————————————————————————————————————————————————————————————————-Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
