Policijska uprava Banjaluka podnijela je banjalučkom Okružnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića još u aprilu prošle godine.
Zanimljivo, postojanje te prijave držano je tajnosti sve donedavno. Od podnošenja krivične prijave prošlo je više od godinu, a (pred)istražne radnje i dalje traju.
OBMANA PRI DOBIJANJU KREDITA
Krivična prijava, kako saznaje Valter, podnesena je protiv Stanivukovića i Vuka Višekrune, načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje u banjalučkoj Gradskoj upravi, pod optužbama za nesavjestan rad u službi i zloupotrebu položaja a u vezi sa izgradnjom kružne raskrsnice u centru Banjaluke, na prostoru između knjižare Kultura, tvrđave Kastel i Ferhadije.

Iz banjalučke Policijske uprave nisu odgovorili na pitanja u vezi sa prijavom koju su podnijeli protiv gradonačelnika Banjaluke. Iz Tužilaštva su, međutim, potvrdili naše informacije.
“Vezano za izgradnju kružne raskrsnice između tvrđave ‘Kastel’ i Tržnog centra ‘Ekvator’, PU Banja Luka dana 02.04.2024. godine, Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka dostavila je izvještaj protiv D.S. i V.V. zbog krivičnog djela Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti iz člana 274. stav 3. u vezi sa stavom 2. KZ RS, i krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 315. KZ RS”, navodi banjalučko tužilaštvo u svom odgovoru.
Iako u banjalučkoj policiji ne žele da govore o detaljima prijave protiv prvog čovjeka grada, saznajemo da Stanivukovića prijavom terete za nenamjensko trošenje novca iz budžeta namijenjenog za izgradnju mosta u Docu. Taj novac većinom je obezbijeđen iz kredita za izgradnju mosta, a Stanivuković se sumnjiči da je novac potrošio na druge projekte.
Po godinama to izgleda ovako:
Godine 2021. grad je uz saglasnost EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj) preusmjerio dva miliona maraka dobijenih kao kredit za projekat “Voda 2” na projekat izgradnje mosta u Docu. U Konsolidovanom izvještaju budžeta za tu godinu, navedeno je da je na projekat mosta potrošeno 900.000 maraka. Uglavnom na projektnu dokumentaciju i troškove riješavanja imovinsko pravnih-odnosa.
Godine 2022. u budžetu Banjaluke za most u Docu namijenjeno je 4,1 miliona maraka. Od tog iznosa dio je ponovo obezbijeđen iz kredita EBRD-a, 2,7 miliona. Iz redovnih sredstava obezbijeđeno je oko dva miliona. Od toga je na projekat izgradnje mosta potrošeno samo 500.000 maraka.

Godine 2023. u budžetu grada je za projekat mosta u Docu osigurano 7,7 miliona maraka. Ponovo je dio sredstava (2,5 miliona KM) obezbijeđeno iz kredita EBRD-a, dok je 5,2 miliona obezbijeđeno kroz rebalans budžeta. Tih 5,2 miliona uzeto je od kredita od 25 miliona koji je grad podigao za izgradnju teniskog stadiona.
Na izgradnju mosta u Docu je 2024. godine izdvojeno 1,4 miliona maraka.
Ne zna se da li su ta sredstva i na koji način potrošena, jer još nema Konsolidovanog izvještaja o budžetu za prošlu godinu.
STANIVUKOVIĆ TVRDI DA JE PRIJAVA POLITIČKI MOTIVIRANA
Projekat izgradnje mosta u Docu započela je administracija Igora Radojičića 2019. godine. Nakon dolaska Draška Stanivukovića na čelo grada urađen je novi elaborat. Kružna raskrsnica kod knjižare Kultura i tvrđave Kastel dio je tog novog elaborata.
“Ukupni troškovi otkupa zemljišta za predmetni projekat procijenjeni su na dva miliona maraka i isti će biti obezbijeđeni budžetom za finansijske godine u kojima je, prema planu, planirana realizacija, dok su troškovi realizacije projekta procijenjeni na 22,6 miliona maraca”, navodi se u elaboratu za izgradnju mosta Dolac sa pratećom infrastrukturom koji je u posjedu Valtera.

Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na pitanja u vezi sa (ne)izgradnjom mosta u Docu i izgradnjom kružne raskrsnice.
Međutim, Draško Stanivuković u razgovoru s novinarom Valtera odaje utisak da ne zna za krivičnu prijavu protiv sebe. Prvi komentar na krivičnu prijavu mu je da je “Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske revnosan saradnik SNSD-a, predsjednika i vrha te stranke”.
On tvrdi i da je ta prijava politički motivisana i da je dio udara na njega zbog njegovog političkog potencijala u Banjaluci, ali i cijeloj Republici Srpskoj.
“Kružni tok kod Ekvatora je jedan od najljepših i najvećih kružnih tokova i parkova koji su najuređeniji. Sve je urađeno u skladu sa prostornom dokumentacijom. Mi imamo krivične prijave za svaki kružni tok koji smo počeli da radimo, prema tome, to je svakodnevnica. MUP RS je od početka moje karijere preko 50 prekršajnih i drugih prijava podnio protiv mene. Sve na sudu sam dobio”, kaže Stanivuković.
On objašnjava da je i u elaboratu navedeno da most u Docu ne može da funkcioniše ukoliko se ne urade pristupni putevi, a da bi dolazilo do zastoja kada bi umjesto napravljene kružne ostala semaforizovana raskrsnica.
“Mi smo dobili kredit za most u Docu, a potez od Ekvatora i kružne raskrsnice, tada semaforizovane, pa sve do psihijatrije i raskrsnice kod ulice Stepe Stepanovića, sav taj potez od dva ili tri kilometra je projekat izgradnje mosta”, tvrdi gradonačelnik Banjaluke.
GDJE JE I NA ŠTA POTROŠENO 15 MILIONA MARAKA
On potvrđuje da ukupan kredit jeste bio 25 miliona maraka, ali da je od tog iznosa samo pet miliona predviđeno za izgradnju mosta u Docu. Na kružnu raskrsnicu potrošeno je tri miliona.
“Sav taj obuhvat je projekat izgradnje mosta u Docu, koji ima sedam faza. S obzirom da smo mi dobili kredit za izgradnju mosta u Docu, a da imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni ni na jednom drugom mjestu osim na tom, mi smo rekli ‘ajde da krenemo s onim što možemo’. Kada se riješe ostali imovinsko-pravi odnosi, tako će ostale faze mosta da teku, i to će se sve spojiti u jednu veliku cjelinu”, kaže Stanivuković.

Dijana Ješić, odbornica Narodnog Fronta u Skupštini grada Banjaluka, napominje da je za most u Docu u budžetu grada od 2021. do 2024. godine izdvojeno oko 15,6 miliona maraka, a da je iznos koji je do sada potrošen zanemariv.
“Iznos koji je potrošen je neznatan, i to uglavnom na parterno uređenje mosta, a rečeno nam je da to uređenje podrazumijeva kružnu raskrsnicu kod Ekvatora. Gdje je ostali novac i na šta se trošio – gradonačeknik ne odgovara. U tim sredstvima su se nalazila sredstva iz kredita i ona se nisu smjela trošiti ni na šta drugo, sem na ono za šta su namijenjena. Ono što je činjenica jeste da mosta nema nigdje, a rok za završetak radova je bio 2022. godina, i da gradonačelnik sada traži 15 milona kredit da se taj most izgradi. Da se most treba izgraditi, naravo da treba, ali prije nego što se novi kredit digne, potrebno je da znamo na šta je potrošeno 15 miliona koji su već postojali u budžetu za tu namjenu”, ističe Ješićeva.
Ona, takođe, navodi da postoji još niz nepoznanica kada je taj projekat u pitanju. Od toga do koliko je planirano da projekat ukupno košta, do toga koliko će sve koštati kada konačno bude završeno. Ona sumnja da je novac namijenjen za most nenamjenski potrošen i pita ko garantuje da eventualno novi kredit za most neće završiti za druge namjene.
Most u Docu, inače, dugo je čekani projekat čiji završetak treba da olakša funkcionisanje saobraćaja u gradu i dodatno poveže naselja Starčevicu i Mejdan/Obilićevo sa centrom grada. U međuvremenu je u Banjaluci napravljena “saobraćajna revolucija” sa sumnjivim rezultatima.
Izgradnjom kružne raskrsnice, koja je predmet krivične prijave protiv Stanivukovića, izmijenjen je režim saobraćaja u gradu, uveden jednosmjerni saobraćaj kroz sami centar, što je trebalo da rastereti saobraćaj i smanji gužve. To se, međutim, nije desilo. Možda hoće kad i ako jednog dana most u Docu bude izgrađen.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————
Pročitajte još:
——————————————————————————————————————————————————————————————————————
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
——————————————————————————————————————————————————————————————————————
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————