Nakon skoro 12 mjeseci rada, Radno-konsultativna grupa Valtera, sastavljena od priznatih medijskih radnika, predstavnika civilnog sektora, advokature i akademske zajednice, utvrdila je izmjene i dopune Zakona o zaštiti od klevete FBiH (tri Anti-SLAPP amandmana), s ciljem bolje i pravednije zaštite novinara i asktivista u sudskim procesima i jačanja medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.
U okviru projekta koji se bavio problematikom SLAPP tužbi, a uz podršku i partnerstvo Ambasade Nizozemske u BiH kroz program MATRA, Valter je producirao spotove sa Anti-SLAPP tematikom, uradio veliki broj priča te na kraju izradio i brošuru o SLAPP tužbama, koji možete preuzeti na ovom linku.


EKSPANZIJA SLAPP TUŽBI U BIH, REGIJI I CIJELOJ EVROPI
Inače SLAPP (Strategic Lawsuit Against Public Participation), prevedeno na naš jezik, tumači se kao “zlonamjeran sudski postupak zbog javnog djelovanja”. To je tema kojoj je Valter u proteklih godinu dana s dobrim razlogom posvetio dosta prostora. SLAPP su tužbe koje moćni akteri (korporacije, politički dužnosnici, lobističke grupe, bogati privatnici) podnose uglavnom protiv istraživačkih novinara, medija i eko-aktivista ne zato što imaju osnovan pravni zahtjev, nego kako bi drugoj strani nametnuli financijski i psihološki teret koji će je natjerati na šutnju ili odustajanje.
Cilj nije presuda – cilj je proces sam po sebi.
Kod nas se SLAPP proteklih godina sve više koristi protiv neovisnih novinara. Samo tokom 2024.godine podneseno je novih 35 SLAPP tužbi u BiH, naspram ukupno 41 u prethodnih desetak godina, što je dovoljno alarmantan podatak. Iz razloga sve češće (zlo)upotrebe SLAPP-a, pritisak na medije u BiH se do te mjere normalizirao da je postao podrazumijevajući, sastavni dio novinarskog rada.

Prepoznavanje SLAPP tužbi je relativno novi pravni koncept, koji je nastao iz potrebe da se u Europskoj uniji obrani sloboda novinarstva u odnosu na bogate i moćne.
Tek sa sve većim brojem tužbi protiv novinara, aktivista i organizacija civilnog društva, posebno nakon ubistva malteške novinarke Daphne Caruane Galizie 2017. godine, koja je u trenutku smrti bila suočena sa desetinama sudskih postupaka, europske institucije počinju govoriti o SLAPP-u kao posebnom obliku zloupotrebe prava.
Pojam SLAPP razvijen je u američkoj pravnoj i sociološkoj teoriji tokom osamdesetih godina, kroz rad Georgea W. Pringa i Penelope Canan. Njihova istraživanja nisu se zasnivala na apstraktnoj teoriji, već na detaljnoj analizi stotina konkretnih sudskih postupaka pokrenutih protiv građana, novinara i aktivista koji su koristili svoje pravo na učešće u javnim raspravama.
Kako su Pring i Canan zaključili, riječ je o tužbama koje „ne pobjeđuju u sudnici, ali pobjeđuju u stvarnom životu“. Upravo zato su ih opisali izrazom koji je kasnije postao opšteprihvaćen – sued into silence, tj. tuženi dok nisu zašutjeli.
SLAPP mehanizam opisan je kao transformaciju javnog spora u privatni konflikt, pri čemu se fokus sa društvenog problema prebacuje na ličnu odgovornost pojedinca. Sud tada prestaje biti prostor zaštite prava i postaje sredstvo disciplinovanja.
AMANDMANI U PROCEDURI, NA POTEZU POLITIKA
Upravo zbog toga je Europska unija (EU) posljednjih godina razvila svoje prve anti-SLAPP mehanizme, prije svega kroz Direktivu iz 2024. o zaštiti osoba koje učestvuju u javnom životu od očigledno neosnovanih ili zloupotrebljavajućih sudskih postupaka (čija je iskustva koristio Valter u ovom projektu i prilagodio domaćem zakonodavstvu). Iako ograničenog dometa, europski pristup ipak pokazuje važnu promjenu, SLAPP se više ne posmatra samo kao pitanje zaštite pojedinačnih novinara ili medija, nego kao pitanje zaštite demokratskog prostora i javne debate.
Prema podacima Koalicije protiv SLAPP-ova u Europi (CASE), samo u 2023. godini podneseno je 166 novih SLAPP predmeta, čime je ukupni broj takvih slučajeva od 2010. dostigao 1.049 u 41 europskoj zemlji. Najčešće teme bile su korupcija, koja je bila predmet 36 posto prijava, te okolišna problematika s 16 posto. Gotovo polovicu tužbi pokrenule su tvrtke i poduzetnici, a više od trećine političari.
Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) iz prošle godine, protiv novinara i medija u ovoj državi se vode najmanje 752 tužbe, uz naglasak da je taj broj vjerovatno i veći, jer istraživanjem nisu obuhvaćeni svi mediji.
Kada je riječ o slobodi izražavanja u BiH, naša zemlja je u posljednje dvije godine nazadovala za 23 mjesta na ljestvici Reportera bez granica. Što se više približavamo EU i što imamo više prostora za zagovaranje sigurnosti novinara i zaštite prava na slobodu izražavanja, paradoksalno su učestaliji napadi na novinare i sve rigidniji oblici ograničavanja medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.
Zato je bitno što je Valter prepoznao SLAPP problematiku i postao jedan od pionira u BiH koji je uz saradnju kolega i civilnog sektora pokrenuo procese koji bi trebali dati bolji pravni okvir za nošenje s ovim fenomenom.
Amandmani na Zakon o zaštiti od klevete FBiH, koje je iznjedrila Radno-konsultativna grupa, tiču se definiranja i utvrđivanja SLAPP-a i hitnog mehanizma ranog odbijanja tužbe, te prekida postupka.

Oni su srce izmjena Zakona o zaštiti od klevete FbiH i tiču se definisanja i utvrđivanja SLAPP-a i hitnog mehanizma ranog odbijanja tužbe.
Prvi korak bi bio da tuženi podnosi zahtjev da se postupak proglasi SLAPP-om, a drugi korak je da se prekida postupak. Kako bi se to ostvarilo u izmjenama zakona se predviđa hitno ročište, koje se treba održati u roku od 30 dana, uz napomenu da se na tom ročištu raspravlja isključivo o zloupotrebi prava i indikatorima SLAPP-a, a ne o meritumu navodne klevete. U četvrtom koraku bi sud u roku od 30 dana od hitnog ročišta donio odluku je li riječ o SLAPP tužbi.
Anti-SLAPP amandmani upućeni su u proceduru Parlamenta FBiH i sada nam u izbornoj godini ostaje da čekamo šta će odlučiti politika.
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Pročitajte još:
TUŽBA KAO KAZNA: Zašto SLAPP u Bosni i Hercegovini funkcioniše tako efikasno
SLAPP TUŽBE I OBESMIŠLJAVANJE ISTINE: Kadija te tuži a onda ti i presudi
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————













