Federacija Bosne i Hercegovine (BiH) gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine dobila je novu Vladu. To je prvi rezultat odluka koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Iako je prethodna federalna vlada četiri i po godine radila u tehničkom mandatu, a bh. političari nisu pronalazili način da riješe krizu, odlukom visokog predstavnika zadovoljni su tek oni koji čine novu vlast. Dio partija, predvođen Strankom demokratske akcije (SDA) i Demokratskom frontom (DF),Schmidtove odluke vidi kao atak na cjelovitu BiH i veliki ustupak Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH.
DODIK Vs KONAKOVIĆ
„Činjenicu da dio političkih snaga to vidi kao uništavanje građanske i cjelovite BiH tretiram kao obični spin“, ocjenjuje za Valter portal Frano Šarčević, urednik portala Prometej.
Analitičari vjeruju da su bh. političari pokazali da su nesposobni da se dogovore i da bi se na određena rješenja, kompromise i spremnost na dogovor da nije bilo odluka visokog predstavnika,čekalo još 30 godina. Kako objašnjavaju, mogućnost dogovora leži u spremnosti na kompromis, u spremnosti da se s drugim kroz iskren dijalog nađe negdje između dvije polazne krajnosti.
„U atmosferi u kojoj se svaki kompromis smatra izdajom i popuštanjem ‘neprijatelju’, a takvu atmosferu nisu podgrijavali samo političari, nego još više intelektualci i mediji, nije moglo doći do bilo kakvog dogovora. Na kraju je međunarodna zajednica odlučila da stavi tačku na razbuktali hrvatsko-bošnjački politički sukob i odredila ono što ona smatra sredinom: a to je da neće biti ni disolucije ni unitarizacije Federacije“, objašnjava Šarčević.
Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, kaže da se slični mehanizmi blokada već naziru i u novoj koaliciji, te da su indikativni tonovi koje šalju Milorad Dodik,predsjednik SNSD-a i Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde (NiP), koji su, kako kaže, do prije nekoliko sedmica imali koncilijantne tonove, a u zadnjih nekoliko sedmica i dana bukvalno prijete jedan drugome putem medija.
„Suštinsko pitanje je kakav izborni i ustavni sistem je potreban u BiH da se zaustavi logika međusobnih blokada, koju ovakav Ustav potencira. Po meni bi samo fundamentalna promjena Ustava mogla da stvori preduslove za drugačiju političku logiku, i na kraju i političku scenu. Ona fraza o kojoj se mnogo razgovaralo prije nekih 10 do 15 godina, dakle fraza od Dejtona ka Briselu, ostala je prazno slovo na papiru, a BiH prepuštena na milost i nemilost lošim etnopolitičkim elitama i drugorazrednim predstavnicima međunarodne zajednice“, ističe Džihić.
Visoki predstavnik nametnuo je izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima se olakšalo formiranje Vlade Federacije. Nametnuo je i izmjene krivičnih zakona u BiH, koje bi trebale prevenirati izborne prevare. Schmidt je donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove federalne Vlade.
Vlada FBiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara iz HDZ-a BiH nije imala saglasnost oba potpredsjednika. Za imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović iz reda srpskog naroda, inače član SDP-a BiH, no vlada mjesecima nije dobila podršku drugog podpredsjednika Refika Lende iz SDA.
NAJKONRETNIJE ODLUKE JOŠ OD ASHDOWNA
Nakon opštih izbora u oktobru prošle godine, stranke tzv. „osmorke“, na čelu sa SDP-om, napravile su sporazum sa HDZ-om BiH i na taj način formirale većinu u Zastupničkom i u Domu naroda. Time je SDA nakon trideset godina postala opozicija, a Lendo nepotpisivanjem saglasnosti sprječavao formiranje nove Vlade FBiH.
Visoki predstavnik je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, prema entitetskom Ustavu, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa, te zadužio predsjedavajućeg Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade. Do njegove odluke predsjednik FBiH predlagao je novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu, i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.
Šarčević podsjeća da međunarodna zajednica nije raspoložena za raspuštanje koncepta konstitutivnosti naroda, ukidanje domova naroda i Ustavom zagarantovane ravnopravnosti nacionalnih zajednica u BiH. No, kako kaže, ona nije takva od prekjučer, a intervencije kojima svjedočimo od 2. oktobra su izvršene upravo zbog opasnosti da ti principi budu derogirani.
„O samim tim principima je legitimno raspravljati, problematizirati ih i nuditi i druge modele uređenja unutrašnjih odnosa i organizacije države i društva, međutim, ništa Bosna i Hercegovina neće biti manje cjelovita nakon ovoga. A prilično sam siguran da bi bez pažnje međunarodne zajednice, konkretno: Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ona prestala biti cjelovitom. Doduše, sve to zavisi od toga kako definiramo pojam ‘cjelovitosti’. Mislim da jedna takva definicija i nije još dana“, objašnjava Šarčević.
S druge strane, Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, vjeruje da je dinamika i logika nametanja odluka visokog predstavnika veoma upitna. Prvobitna intervencija u Izborni zakon tokom izborne noći je, kako kaže, najbolji primjer za pogrešan takt i upitan sadržaj koji očigledno preferira jednu političku opciju.
„Isto to važi i za najnoviju odluku, i ovu jednokratno za deblokadu formiranja vlade, a i dugoročnu za buduće izbore i odabir egzekutivne vlasti. Očigledno je da se ovim odlukama preferira HDZ, što je po meni intervencija kojom se jedna etnopolitička opcija nameće kao dominantna u formiranju vlasti i nezaobilazni politički faktor na duže staze“, kaže Džihić za naš portal.
Prema njegovim riječima, ovakvim se odlukama visokog predstavnika urušava princip građanske BiH i etnopolitička logika ostaje centralni princip vladavine.
„Imajući u vidu da je etnopolički narativ u BiH de facto paravan za klijentelizam, manje-više otvorenu korupciju i zloupotrebljavanje resursa zemlje, ovakve odluke su pogubne za logiku građanske, funkcionalne BiH“, vjeruje on.
Ono što je, kako kaže Džihić, također veoma interesantno je da u ovoj politici direktnog intervenizma visokog predstavnika, kojeg na ovakav način nije bilo još od vremena Pedija Ešdauna, jedna odluka nije nametnuta, a to je ona o elektronskom sprovođenju izbora u okviru paketa o transparentnosti izbornog čina.
„Ubijeđen sam da bi uz potpunu transparentnost izbornog čina i elektronsko glasanje, koje bi smanjilo mogućnost izbornih manipulacija, rezultati izbora drugačije izgledali“, vjeruje on.
SDA ODLAZI, KADA ĆE HDZ
Intervencijama visokog predstavnika, kako objašnjava Šarčević, jeste na određeni način zaštićen položaj Hrvata u Federaciji BiH i u Bosni i Hercegovini, s obzirom da su se smanjile ili praktično eliminisale šanse da kritičan broj delegata (6 od 17) u Klub Hrvata Doma naroda bude popunjen iz kantona u kojima je broj Hrvata jako mali.
„Dakle – praktički su eliminirane šanse za preglasavanjem Hrvata u Federaciji na način na koji se to već tradicionalno radi u Predsjedništvu BiH. I to je doista bio cilj određenih političkih struktura iz Sarajeva: politički eliminirati Hrvate, uspostaviti vlast ‘matematičke i demografske većine’ u jasnom nacionalnom značenju toga, gdje je HDZ služio samo kao šifra i kao zgodno opravdanje. Prema trenutnim političkim preferencijama bh. Hrvata, Schmidtove intervencije zaista znače da se vlast ne može formirati bez HDZ-a BiH, odnosno stranaka HNS-a“, dodaje Šarčević.
Džihić pak smatra da se HDZ-u na ovaj način ostavlja prostor da se pozicionira kao centralna politička opcija bh. Hrvata i dugoročno osigura svoj utjecaj. Dodatno je, prema njegovom mišljenju,problematično to što je HDZ Hrvatske kao stranka na vlasti u Republici Hrvatskoj otvoreno lobirala kod Christiana Schmidta te otvoreno se pohvalila da je Schmidt nametanjem odluka ispunio„hrvatsku volju“.
„To znači da je Christian Schmidt nametanjem odluka koje pogoduju prvenstveno jednom kosntitutivnom narodu, uz lobiranje susjedne države, napustio princip akvidistance – dakle istog aršina – prema svima narodima i ‘ostalima’ u BiH. U isto vrijeme nije učinio ništa da implementira odluke Sejdić-Finci i Zornić koje već čitav niz godina bivaju opstruisane upravo od vodećih etnopolitičkih igrača u
BiH“, objašnjava on.
S druge strane, Šarčević smatra da ove odluke ne moraju vrijediti zauvijek i nada se da će se to promijeniti te da će u doglednoj budućnosti, kako kaže, doživjeti da većina Hrvata okrenu leđa HDZ-u, kao što je i većina Bošnjaka okrenula leđa SDA.
„HDZ je nakon svega (nacionalizam, korupcija, klijentelizam, klerikalizam itd.) više nego zaslužio da siđe s političke scene. Vidjet ćemo hoće li neke druge hrvatske stranke ili, još bolje, nenacionalne stranke uspjeti uvjeriti dovoljan broj Hrvata da su bolji izbor od HDZ-a. To će zavisiti od puno faktora, a najviše od njihovog rada“, kaže Šarčević.
Parlament Federacije potvrdio je novi saziv Vlade dan nakon što je visoki predstavnik nametnuo izmjene Ustava. Sjednicu Zastupničkog doma su prije glasanja o novoj Vladi FBiH napustili zastupnici opozicione Demokratske fronte (DF), a zatim i zastupnici SDA.
Komšićeva Demokratska fronta saopštila je da u potpunosti odbacuje i najoštrije osuđuje nametanje izmjena Ustava FBiH „od strane posljednjeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta“. Poručili su da se radi o brutalnom napadu na ustavni poredak.
RADIKALNO SKRETANJE UDESNO DF-a
Šarčević kaže kako se Demokratska fronta posljednjih godina ponaša uglavnom kao militantno kriloSDA, još agresivnije i isključivije.
„Njihova vizija ‘građanske države’ je karikaturalna, njezini najistaknutiji predstavnici su najbolja antireklama građanske ideje i često su uvreda zdravom razumu, njezina antievropska i antizapadna retorika nanosi štetu i našem društvu i našoj državi“, zaključuje on.
Pitanje je u kom pravcu će se Demokratska fronta dalje razvijati i da li će, kako kaže Vedran Džihić,moći da uz SDA budu jaka opozicija u Federaciji BiH. koriste Koriste jak politički rječnik, govori se o „okupacionoj vlasti“ OHR-a, o „zločinu“ protiv građana, o „historijskom poniženju“ u prvom redu Bošnjaka, ali i svih drugih koji se ne uklapaju u etnički koncept, čak i o visokom predstavniku kao „neonacisti“.
„Očigledno je, dakle, da je Christian Schmidt doprinjeo i tome da se prostor za politički dijalog na BiH političkoj sceni sužava i da ostaje mnogo gnjeva, frustracija, optužbi, itd. Ako većina pripadnika jednog konstitutivnig naroda ‘likuje’ nad odlukom, a većina drugog se osjeća izdano i poraženo, onda to stvara opasan novi debalans u BiH“, smatra on.
Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona Federacije i Republike Srpskekako bi, kako je objasnio, „ojačao integritet izbora“. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je da se Schmidtova odluka neće primjenjivati niti će biti objavljena u Službenom glasniku ovog entiteta.
Schmidt je odluke donio na osnovu bonskih ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike, on je i dalje konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa ovakav Dodikov stav i istup nisu u skladu s Ustavom BiH koji nalaže da se odluke visokog predstavnika moraju poštovati i primjenjivati.
Milorad Dodik je, kako objašnjava Šarčević, ekstremist, čovjek kojeg je zaista teško pripitomiti koliko god bilo dobre volje za to.
„Dobro je da je u tome sve usamljeniji, da je njegova ideja da Hrvati zajedno sa Srbima napuste institucije BiH naišla na odlučno NE kod njegovih dugogodišnjih partnera iz HDZ-a, a sve je više signala da je ovakav kakav jest smetnja i vlasti u Srbiji. Vjerujmo da mu je to, konačno, početak kraja“, dodaje on.
Izmjenama krivičnih zakona, koje su identične za oba entiteta, ko traži, zahtijeva ili uzima novac ili bilo koju vrijednost ili korist, poput zapošljavanja, ili u tome posreduje, kaznit će se do deset godina zatvora i novčanom kaznom. One podrazumijevaju otkaz u zakonodavnom, izvršnom, drugom upravnom ili sudskom tijelu, ili u bilo kojoj službi koja se u cijelosti ili djelomično finansira iz entitetskih budžeta. Ta osoba se, isto tako, neće moći zaposliti u državnoj službi pet godina nakon izdržane kazne, pomilovanja, amnestije ili ako nastupi zastara.
Visoki predstavnik je tokom izborne noći u oktobru nametnuo i paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH. Ta se odluka odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranje provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra prošle godine.
