Više od 205 miliona maraka BiH je izdvojila za kupovinu vode iz uvoza u prvih osam mjeseci ove godine. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zaključno s avgustom, uvezli smo gotovo 166,6 miliona litara vode.
Naše neznanje
Najveće količine stigle su iz susjedstva, Srbije i Hrvatske, zatim Mađarske i Slovenije, ali Bosanci i Hercegovci piju i vodu iz Italije, Turske, Njemačke, Poljske, Češke, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Kosova, Norveške, Belgije, Grčke, čak i iz SAD, Litvanije, Estonije, Portugala, Egipta, Južne i Sjeverne Koreje… Put do BiH pronašle su i manje količine iz Moldavije, Tajlanda, Vijetnama, Kine, Japana, Libana ili Brazila.
Trend u vezi s uvozom vode višestruki je pokazatelj našeg neznanja, a šta u praksi znači kupovina domaćih proizvoda, ali i loš odnos prema domaćoj ekonomiji, objašnjava za „Dnevni avaz“ profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain.
– Na ovaj način isijavamo naivnost i ekonomsku nepismenost. Nemam ništa protiv uvoza, svega, ali moramo znati kako se cijeli svijet, koji je razumniji, pametniji i koji više voli svoju ekonomiju nego što mi volimo svoju, odnosi prema vlastitim, a kako prema uvoznim robama i uslugama. Umjesto da masovno koristimo ono čega imamo u izobilju očito je da se više oslanjamo na uvoz – dodaje prof. dr. Šain.
Pomažemo sebi
Pojašnjava da moramo biti svjesni šta se sve nalazi u cijeni domaćeg proizvoda i da njegovom kupovinom direktno utječemo na rast prihoda, ali i rashoda u smislu većih izdataka za obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, infrastrukturu… Istovremeno, pomažemo domaćoj ekonomiji, utječemo na rast zaposlenosti, te na kraju cijelog lanca praktično pomažemo samima sebi.
Ovako, izdvajanjem milijardi za vodu i hranu iz uvoza, umjesto vlastite gradimo tuđe, uglavnom ekonomije susjednih država.
Prijateljske zemlje
Zaključuje da BiH ima potencijal da od uvoznika postane veliki izvoznik vode, posebno u prijateljske arapske zemlje, koje su i prije rata pokazivale interes.
– Ovako ispadamo naivni i smiješni pred onima koji nam to dovoze ovdje, jer svi u svijetu najviše cijene svoje, dok mi izgleda više cijenimo tuđe. Na tome moramo poraditi od vrtića do staračkih domova – ističe prof. dr. Željko Šain.
Izvor: Avaz
