Izbori su tu, a panika i histerija među stranačkim kandidatima sve su veće. Borba za glasove teče legalnim i nelegalnim načinima. Ipak, transparentnost kupovine glasova sve je veća. Obećavanje radnih mjesta, davanje novca, sve je u opciji za pobjedu.
Prijetnje s govornice
Srpska demokratska stranka objavila je audiosnimak na kojem se, prema njihovim tvrdnjama, čuje vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Milan Ruduljić, koji po nalogu ministra Staše Košarca kupuje glasove za SNSD-ovog kandidata, zauzvrat nudeći radna mjesta. Kako tvrde iz SDS-a, Ruduljićeva supruga je savjetnica Staše Košarca. A drugi je primjer javni istup Nenada Nešića na predizbornom skupu u Višegradu, održanom 16. septembra, gdje je obećavao zaposlenje političkim pristalicama iskorištavanjem utjecaja u tri državne policijske agencije SIPA, Graničnoj policiji BiH i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Iz Transparency Internationala BiH tvrde da je to i do sada uvijek bilo prisutno. Prijetilo se javno sa govornica.
– Mi smo neke prijave podnosili za kupovinu glasova ili kad stranka na svom nalogu napiše da je predsjednik opštinskog odbora došao na predizborni skup i podijelio sto maraka ovima i onima. Jasno je o čemu se tu radi. Oni su poprilično transparentni što se toga tiče. Možemo samo zamisliti šta se dešava u pozadini. Kakva zapošljavanja, a to je jako teško ispratiti u ovom trenutku, ali tek moramo da vidimo kroz finansijske izvještaje javnih preduzeća, kroz revizorske izvještaje institucija, koliko je ljudi zaposleno u ovom predizbornom periodu. Brojne zloupotrebe ne možete uočiti sada, pojasnio nam je Srđan Traljić iz TIBiH.
Smatra da je indirektna kupovina glasova javnim novcem kroz intenziviranje javnih radova i kroz budžetska jednokratna davanja pred izbore mnogo opasnija.
– Mi smo ovim izmjenama Izbornog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, dobili jednu odredbu koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne subvencije, a koja se ne odnosi na redovne budžetske subvencije kao što su redovna socijalna davanja i ostale redovne isplate, rekao nam je Traljić i objasnio: “Sva druga davanja u ovom predizbornom periodu, od trenutka kada se raspišu do trenutka kada se održavaju izbori, mogu se smatrati zloupotrebom. Imamo puno primjera, načelnici, ministri, kantonalni, entitetski, dijele po pedeset, sto maraka različitim kategorijama stanovništva u ovom predizbornom periodu i tu se radi o indirektnoj kupovini glasova”.
Redovnije kazne
Centralna izborna komisija BiH po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još nikog nije sankcionisala. Razlog je što CIK te postupke smatra redovnim subvencijama.
Centralna izborna komisija već je izrekla stotine kazni za nepoštivanje pravila predizborne kampanje. Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt najviša novčana kazna iznosi 30 hiljada maraka. Najstrožija kazna koju CIK može izreći jeste zabrana kandidovanja strankama ili njihovim kandidatima.
Izvor: Oslobođenje
