Genijalnu je, uslovno rečeno, ideju osmislio direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK Omer Škaljo kao rješenje liste čekanja za nalaze magnetne rezonance. Ugovorio je taj posao za 1,8 miliona maraka sa osam klinika, od Širokog Brijega, preko Mostara i Sarajeva sve do Tešnja i ponešto Zenice.
Ideja mu je da taj novac podijeli podjednako svima da svaka od tih klinika preuzme određeni broj pacijenata sa liste čekanja, pa pacijenti, izvolite, put Širokog Brijega ili gdje već budu „sretni dobitnici“.
Piše: Amarildo Gutić
Ironija je da je na tenderu učestvovala i zenička bolnica kojoj je to redovan posao. Znači li to da će sada ubrzati tempo nalaza magnetne rezonance? Kako? Možda smanjiti rad ljekara u privatnim klinikama kako bi poboljšali učinak te da opravdaju novac iz tendera?
Vratimo se direktoru ZZO koji je zamislio da liste priotiteta za MR nalaze, sa imenima prije svega onkoloških pacijenata dostavi njihovo udruženje koje djeluje na ovom kantonu. Dakle samim pacijentima je prepustio da rade ono što je zadatak prije svega zeničke kantonalne bolnice.
Posebno je pitanje što je lista čekanja za nalaze, koja je dostupna na web stranici bolnice, u stvari nepotpuna i nedostaju upravo liste za magnetnu rezonancu koja je i najpotrebnija onkološkim pacijentima.
„Mi znamo mjesecima unaprijed kada je nekome treba magnetna rezonanca kako bi se provjerio učinak terapije i to je već na vrijeme prijavljeno ljekaru i svako produženje roka nekome može uticati na liječenje“ kaže jedan od tih pacijenata.
A kako izgledaju liste čekanja za ostale nalaze, poput CT-a ilustruje podatak da pacijent koji se sada prijavi za taj nalaz, termin dobije za dvije godine, u maju 2027, a neki sretnici na red dolaze već krajem naredne, 2026. godine!
Pravdao se nedavno Škaljo, kako on nema ništa sa tim problemima listi čekanja, kako je Zavod tek „protočni bojler“, tih skoro 300 miliona budžetskog novca, i da ih on samo rasporedi zdravstvenim ustanovama u kantonu. Logično pitanje jeste da li je to zaista sav njegov posao za desetak hiljada maraka plaće?
Naravno, njegova je uloga u sistemu zdravstva daleko kompleksnija, prije svega u onim radnjama u pozadini. On u sadejstvu sa direktorom kantonalne bolnice Zenica Tarikom Zulovićem u potpunosti ovladava zdravstvom, prije svega kadrovskom politikom, ali i poslovima koje ugovara „protočni bojler“, odnosno ZZO.
Škaljo određuje ko će biti u Upravnom odboru, uzgred rečeno trenutno nepotpunom, što ministricu zdravstva Aidu Salčinović ne uzbuđuje previše, za razliku od ushićenja što je u vrijeme mandata dospjela do Kolumbije zarad edukacije za estetsku hirurgiju.
Zbog Škalje jedan dio ljekara je dao ostavke na članstvo u komisijama za procjenu bolovanja, što njemu nije predstavljao problem, jer ih je onda odmah zamijenio „svojim ljudima“ i pri tome im putem njemu podređenog Upravnog odbora, povećao naknadu za rad u komisijama.
Moglo bi se još štošta „prokopati“ po nabavkama, od ortopedskih pomagala pa nadalje, no Škaljo manirom kao da je završio obuku u kampu Pogorelica, stvara svoju mrežu koja ga štiti i postavlja na drugi direktorski mandat, smjenjujući pri tome nezakonito tadašnju direktoricu Almiru Baručiju-Kapičić. Što god mislili i o razlozima njenog imenovanja, pitanje je hoće li neko iz Vlade ZDK odgovarati kada sud potvrdi nezakonitost smjene, a kanton bude primoran da isplati priličnu sumu novca za tako nešto.
Trenutno Škaljo ima zaštitu kantonalnog SDA premijera Nezira Pivića, čijeg je brata zaposlio u ovu instituciju, a nedavno i dobrog prijatelja svog konsultanta, direktora zeničke bolnice Zulovića.
Prethodno se Škaljo jednako osiguravao pa je u jeku istrage o njegovom rukovođenju u prethodnom mandatu zaposlio kćerku tadašnjeg policijskog komesara, a potom i snahu glavne tužiteljice ZDK Vesne Kaknjo.
Tužilaštvo je zatvorilo istragu protiv Škalje sa obrazloženjem da nema krivične odgovornosti iako su revizori ispisali stranice i stranice o utvrđenim nezakonitostima, prije svega u zapošljavanju. Njegovi prethodnici su i za manja (ne)djela osuđeni na pravosnažne zatvorske kazne.
Izvor: zurnal.info
