834. GODIŠNJICA: Na današnji dan objavljena je Povelja Kulina bana – jedan od najstarijih dokumenata o bosanskoj državnosti

U svjetlu ove važne godišnjice u Sarajevu je postavljen i spomenik Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću, koji se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne

Danas, 29. augusta, se obilježava 834. godišnjica potpisivanja Povelje Kulina bana, najstarijeg dokumenta o bosanskoj državnosti.

Povelja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Republike Dubrovnik. Najstariji je to očuvani dokument koji svjedoči o višestoljetnoj bosanskoj državnosti i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslavenskih naroda.

Pisana je dvojezično – latinicom na latinskom, te bosanskom varijantom ćiriličnog pisma – bosančicom, na starobosanskom narodnom jeziku.

Povelja je međunarodni pravni akt, koju je bosanski ban Kulin uputio dubrovačkom knezu Krvašu kako bi regulisao trgovačke odnose sa tada najvažnijim trgovačkim partnerom svoje zemlje – Dubrovnikom. Njome se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, ali im se i jamči sigurnost, te nadoknada eventualne štete.

U svjetlu te važne godišnjice u Sarajevu je postavljen i spomenik Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću, koji se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne. Za sobom je ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio.

Rođen je oko 1338. godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine.

Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika te iskorijeniti bosanske bogumile. Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog. Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.

Kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjednje zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim je osvajanjima Tvrtko I bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku. U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.

Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama. Ovaj zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva.

O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća evropska pomorska sila, upisala u zlatnju knjigu počasnih građana.

Bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskoj bitki na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima. Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

Iznenada je umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog.

Izvor: raport.ba

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas