DIREKTOR MUZEJA RATNOG DJETINJSTVA ZA POLITICO: UN-ova rezolucija o Srebrenici je ključna za mir

Ovog mjeseca svijet treba da se ujedini kako bi priznao 11. juli kao “Međunarodni dan komemoracije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.”. Međutim, ova rezolucija Generalne skupštine UN — koju je podržalo preko 15 zemalja — naišla je na protivljenje Srbije, uz podršku Rusije i drugih saveznika, napisao je Jasminko Halilović, osnivač Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu u tekstu objavljenom u političkom magazinu Politico.

Ideja o priznavanju 11. jula nije nova – 2015. Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo usvojiti sličnu rezoluciju. Ali potreba za tim ne bi trebala biti kontroverzna, pogotovo jer je Međunarodni sud pravde potvrdio da je masovno ubistvo 8.372 osobe tokom ljeta 1995. godine zaista bio genocid — zločin prema međunarodnom pravu, koji je temelj postojanja UN-a, podsjetio je Halilović.

“Danas je nastojanje da se službeno obilježava genocid u Srebrenici važnije nego ikad, a podjele su šire, glasnije i dublje nego ranije. Od Europe do Bliskog istoka, ovaj period globalnih preokreta postavlja suštinska pitanja o našem načinu života, našoj zajedničkoj budućnosti i načinu na koji se ophodimo jedni prema drugima, nudeći šansu za značajnu društvenu transformaciju,” napisao je.

Ipak, dodaje, ova prilika se ponovo traći, jer političari ne uspijevaju da se suoče i procesuiraju prošlost na odgovoran način, dajući prioritet vlastitim interesima nad kolektivnim blagostanjem.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, na primjer, pokrenuo je diplomatsku ofanzivu, sastao se sa predstavnicima preko 100 zemalja kako bi ih uvjerio da odbace rezoluciju UN-a, što se čini kao jasan — i rijedak — slučaj poricanja genocida kao diplomatske strategije. U međuvremenu, mladi srbijanski aktivisti iz Inicijative mladih za ljudska prava pokrenuli su kampanju zalažući se da njihova vlada podrži rezoluciju i prizna genocid, pokazujući da trenutna politika ne odražava stavove svih Srba”, istakao je direktor Muzeja.

“Ali Vučićevi napori nisu izolovani. Milorad Dodik – ozloglašeni političar bosanskih Srba koji trenutno obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske – zaprijetio je pokretanjem secesije od Bosne i Hercegovine ako rezolucija UN-a bude usvojena. Ovo je licemjerno, jer je 2008. i sam priznao zločine nad Bošnjacima u Srebrenici kao genocid. Dodik je od tada postao glavna prijetnja miru na Zapadnom Balkanu, prihvatajući krajnje desničarski nacionalizam, suočavajući se sa američkim sankcijama i redovno negirajući genocid”, upozorio je Halilović.

Napomenuo je kako ove provokativne izjave sada podstiču strah od ponovnog sukoba.

“’Hoće li biti novog rata?’ pitanje je koje se danas često postavlja u Sarajevu — gradu koji je izdržao jednu od najdužih opsada u modernoj historiji. Iako političkim pejzažom u Bosni i Hercegovini dugo vremena dominiraju političari nacionalisti, situacija sada kulminira institucionaliziranim poricanjem genocida. Sve to vrijeme preživjelima ovih zločina pridaje se mnogo manje pažnje nego što bi trebalo,” navodi se u tekstu objavljenom u Politicu.

“Upravo zbog toga sam osnovao Muzej ratnog djetinjstva – omogućavajući preživjelima da ispričaju svoje priče svojim riječima. Vjerujem da muzeji mogu igrati ključnu ulogu u obrazovanju javnosti, uspostavljanju emocionalnih veza i promoviranju dijaloga, tolerancije i pomirenja. Muzej je od svog osnivanja dokumentovao preko 6.000 priča i svjedočanstava iz Bosne i Hercegovine, kao i 20 drugih sukoba, postavši međunarodna platforma za sve one čije je djetinjstvo zahvatio rat.

Posebno sam ponosan što je u partnerstvu sa Memorijalnim centrom Srebrenica, muzej sada vodio prvu sistematsku dokumentaciju genocida u Srebrenici iz ugla djece – svjedočanstva kojai zorno ilustriraju trajnu ljudsku cijenu pokušaja istrijebljenja stanovništva,” istakao je direktor Halilović.

Ova potresna zbirka, dodao je, od preko 100 svjedočanstava preživjele djece, naglašava važnost podrške UN-ovoj rezoluciji.

“Poricanje genocida nanosi duboke rane. Odbijanje priznavanja historijskih zločina blokira put pomirenju i odbacujem argumente protiv rezolucije koji tvrde da bi ona bila ‘kontraproduktivna’ ili da bi ‘podstaknula sukob’. Ove riječi dolaze od onih na čelnim skupovima u Banjaluci koji negiraju genocid uz raspirivanje mržnje i sijanje straha i nepovjerenja. Poricanje genocida nikada neće dovesti do mira. I svaki narod, bez obzira na njegovu veličinu ili blizinu Bosni i Hercegovini, ima odgovornost da podrži odluke međunarodnih sudova koje obezbjeđuju pravdu za preživjele. Ovo je univerzalna dužnost, usklađena sa samim principima koji su doveli do osnivanja UN-a,” naglasio je Halilović.

Zaključio je kako se ponovno osvrćemo na užase iz prošlosti kako bismo naučili lekcije iz njih i pokušali osigurati da se oni nikada ne ponove. Priznavanje istine o genocidu u Srebrenici je od suštinskog značaja, dodao je, ne samo kao pitanje pravde za žrtve, već i kao kamen temeljac za trajni mir.

Izvor: N1

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas