DOGOVOR IZ LAKTAŠA: Bez mjera protiv izborne krađe u predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH

Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da ga izglasaju oba doma državnog parlamenta

Februar. Tada bi Bosna i Hercegovina, ako je vjerovati njenim političkim liderima, trebala dobiti izmijenjeni Izborni zakon.

Umjesto u Parlamentu ili Vijeću ministara, predstavnici vladajuće koalicije su o tome 19. januara pregovarali u Laktašima pored Banjaluke, na privatnom imanju Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Izmjene Izbornog zakona BiH, sa ciljem da spriječe krađu glasova i omoguće svim građanima da biraju i budu birani na sve političke pozicije u zemlji, su među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti, ako želi otpočeti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU).

Najvažniji detalji

Konkretan dogovor je ostao na nivou prijedloga, a detalje pregovora je javnost saznala tek u ponedjeljak, 22. januara, u Mostaru. Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE), objasnio ih je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović.

Za njega je jedan od najvažnijih detalja, kako kaže, izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Radi se o HDZ-ovom prijedlogu, koji ova stranka zagovara već godinama, da kandidat za hrvatskog člana državnog predsjedništva sa najviše glasova u entitetu Federacija BiH, mora pobijediti i u najmanje tri od pet kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom.

Prema sadašnjem Izbornom zakonu, birači u Federaciji BiH mogu birati ili bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Po istom principu, birači u Republici Srpskoj mogu birati isključvo srpskog člana Predsjedništva BiH.

Vladajuću koaliciju u državnih vlasti čine: Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda, Naša stranka, Hrvatska demokratska zajednica i Savez nezavisnih socijaldemokrata.

Šta se još navodi u izmjenama zakona?

Čović pojašnjava da u pet kantona Federacije BiH žive većinom građani hrvatske nacionalnosti. Riječ je o Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu.

On je na konferenciji za novinare u Mostaru ponovio poznati stav HDZ-a da su do sada uglavnom “brojniji Bošnjaci birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, metodom preglasavanja.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Edin Fejzić ocjenjuje za RSE da BiH treba bolja rješenja, a ne da pravi korake unazad.

“Ovim se dodatno jača etnokratska pozicija u vlasti. Mogu oni tvrditi da žele poboljšati situaciju, no u praksi to ne bi bilo dobro i funkcionalno”, kazao je Fejzić, govoreći o odredbama koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH, dok rješenje vidi u njihovom indirektnom izboru u Zastupničkom domu državnog Parlamenta.

Fejzić također naglašava da se o važnim odlukama, poput izmjena Izbornog zakona BiH, ne bi smjelo diskutirati i odlučivati izvan institucija.

„Ova pitanja su isuviše važna da bi se o njima razgovaralo na nekim udaljenim, komotnim lokacijama. Dosadašnja loša rješenja su nas dovela tu gdje jesmo”, naglasio je.

Jedan od prijedloga o kojima je razgovarano u Laktašima je i da se cenzus sa tri poveća na četiri procenta na lokalnim izborima, koji bi trebali biti održani u oktobru ove godine, a pet procenata na opštim izborima 2026.

Cenzus, ili izborni prag, je brojčana granica koju političke stranke moraju preći da bi učestvovali u raspodjeli mandata.

Pored toga, predloženo je i da se uvede obavezno glasanje i novčano kazne građani koji ne izađu na izbore, što je praksa koja se primjenjuje u desetak zemalja u svijetu.

Uz to, jedan od prijedloga je i da se u Domu naroda BiH, u kojem većinu imaju SNSD i HDZ, odbaci prijedlog opozicione Stranke demokratske akcije (SDA), koji je uoči Nove godine usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Naime, plan predstavnika vlasti je da predsjednike i članove izbornih komisija na biralištima nastave birati političke partije, umjesto da ih bira Centralna izborna komisija BIH, kako stoji u prijedlogu SDA koji je krajem decembra usvojio Zastupnički dom državnog parlamenta.

Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da ga izglasaju oba doma državnog parlamenta. U Zastupničkom domu BiH sjede 42 poslanika iz oba bh. entiteta, dok je u Domu naroda 15 delegata iz sva tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati).

Tokom pregovora u Laktašima je, između ostalog, predloženo i da mandat u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti pripadne političkoj partiji, a ne izabranom zvaničniku, kako je to sada slučaj.

Ko je reagovao na pregovore u Laktašima?

Među prvim reakcijama bila je ona iz opozicione SDA, kojima najviše smeta povećanje cenzusa sa tri na pet posto te izbor članova Predsjedništva BiH.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kaže za RSE da usvajanje prijedloga HDZ-a o izboru člana Predsjedništva “može dugoročno utjecati na političku situaciju, ukoliko dođemo do dodatnih podjela i etničkog podebljavanja načina izbora članova Predsjedništva BiH”.

“Pojednostavljeno, to znači neki obris trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini”, kazao je Špago za RSE.

U Demokratskoj fronti Željka Komšića, aktuelnog člana Predsjedništva BiH kojeg HDZ ne smatra “legitimnim predstavnikom Hrvata u ovoj instituciji”, navode kako ova stranka “ne prihvata rješenja koja vode u podjelu i rasturanje države Bosne i Hercegovine”.

“Kada se analiziraju poruke koje su odaslane sa Dodikovog imanja gdje je trojka zajedno sa njim i Čovićem krčmila sudbinu Bosne i Hercegovine, dolazi se do zaključka da je Dodik dobio Ustavni sud BiH, da je Čović dobio Predsjedništvo, da su njih obojica dobili Centralnu izbornu komisiju, a da je Trojka dobila neku maglovitu evropsku perspektivu od lego kockica”, ističe se u odgovoru za RSE.

Šta kažu visoki predstavnik i organizacija koja nadgleda izbore?

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je polovinom decembra najavio da će nametnuti izmjene Izbornog zakona, ukoliko se o tome ne dogovore predstavnici vlasti.

U odgovoru za RSE, 22. januara, iz njegovog kabineta pojašnjavaju da su očekivanja nepromijenjena, te da je ključno spiječiti izborne krađe.

“Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova, onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa općinskim izborima u oktobru. Svaki lažni glas je prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokracije. Građani BiH moraju imati povjerenje u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja”, navodi se u odgovoru za RSE.

Koalicija “Pod lupom”, nevladina organizacija koja nadgleda izbore u BiH, navodi da reforma Izbornog zakona nema smisla “bez elektronske identifikacije birača i skenera glasačkih listića”.

Dario Jovanović, iz ove Koalicije, kaže za RSE da pojedini prijedlozi sa sastanka u Laktašima unazađuju, umjesto da unaprijede izborni proces.

“To se odnosi na odredbu da mandat pripada političkim strankama, a ne pojednicu. Također, to je i zatvaranje kandidatskih lista, ukidanje preferencijalnog glasanja, kao i još veća politička kontrola nad izbornom administracijom (Centralnom izbornom komisijom i biračkim odborima) koja se kroz naznake izmjena može iščitati”, istakao je Jovanović.

Inače, svi dosadašnji pregovori političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH su završeni bezuspješno. Najspornija pitanja su i do sada bila izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Suština izmjena Izbornog zakona je i u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je dijelove Ustava BiH i Izbornog zakona BiH proglasio diskriminatornim više puta.

Najprije se to desilo 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”, te Kovačević protiv BiH.

BiH su naložene izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva jer se prema važećim propisima Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH niti za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Izvor: RSE, Fokus

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas