Dok lider HDZ-a blokira projekat gasovoda južna interkonekcija i ostavlja BiH ovisnikom o ruskom gasu, odluka o novom poskupljenju je očekivana
Građani/ke Bosne i Hercegovine svaka tri mjeseca sa zebnjom očekuju nove informacije o cijeni gasa. Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na prijedlog Energoinvesta za poskupljenje gasa od 3,9 posto. Iz Energoinvesta ističu “da je zbog redovnog tromjesečnog usaglašavanja cijene Gazprom izvršio korekciju cijene prirodnog gasa za prvi kvartal 2024, što je rezultiralo povećanjem nabavne cijene gasa”.
RETROAKTIVNO POSKUPLJENJE
“Navedeno povećanje Energoinvest je uputio Vladi FBiH sa zahtjevom za povećanje cijene gasa u ukupnom iznosu od 3,9 posto u odnosu na prethodni kvartal. Zahtjev za povećanje od 3,9 posto, osim povećanja cijene gasa od Gazproma, sadrži i povećanje od 0,45 posto, koje je rezultat povećane cijene transporta od transportera Sarajevo-gas Istočno Sarajevo”, rečeno nam je iz Energoinvesta, uz napomenu da je navedeno povećanje Vlada FBiH prihvatila, te da će biti objavljeno u Službenim novinama FBiH sa primjenom od 1. januara.
Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH poručuju da je gas morao poskupjeti za 3,9 posto, te da se radi o “redovnom usaglašavanju tromjesečnih cijena koje diktira Gazprom”. Razlog povećanja nije, kako tvrde, novi ugovor Energoinvesta i Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo.
– Cijene nafte na svjetskom tržištu, ratovi, krizne situacije nisu nešto na šta možemo utjecati. Vlada FBiH daje sve od sebe kako bismo zaštitili građane i osigurali redovno, stabilno i sigurno snabdijevanje prirodnim gasom, kazao je resorni ministar Vedran Lakić.
A poznato je da BiH trenutno ima ukupnu gasnu mrežu od 243 kilometra, te da se gas uvozi putem jedinog ulaznog terminala u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici između naše zemlje i Srbije. Mogućnosti uvoza gasa u našu zemlju su veoma male, a jedini prekogranični interkonektor je na kraju svog tehničkog vijeka. Izgradnja južne interkonekcije, dvosmjernog gasovoda u ukupnoj dužini od 236 kilometara na pravcu Dugopolje – Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica sa krakom za Mostar, za cilj ima obezbjeđivanje alternativnog puta za snabdijevanje gasom i povećanje kapaciteta snabdijevanja.
Iz BH-Gasa ranije su napomenuli da je južna interkonekcija strateški prioritetni projekat povezivanja gasnih transportnih sistema BiH i Republike Hrvatske, a u konačnici i projekat povezivanja sa Evropskom gasnom transportnom mrežom i otvorenim tržištem. A projekat je i dalje u blokadi. Blokira ga Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. Čović želi osnovati novo preduzeće sa sjedištem u Mostaru, te zaobići BH-Gas. Zakon o južnoj interkonekciji nije zaživio. HDZBiH je u prošlom mandatu u Domu naroda FBiH putem amandmana tražio osnivanje novog preduzeća. U konačnici, trenutna Vlada FBiH povukla je brojne prijedloge zakona iz parlamentarne procedure, što uključuje i onaj o južnoj interkonekciji. Većina ih je vraćena u proceduru, ali ne i ovaj. Ambasador Sjedinjenih Država u BiH Michael J. Murphy u intervjuu za Bloomberg Adria poručio je da “prečesto u BiH političari stavljaju lične, uske političke interese iznad interesa onih za koje tvrde da ih predstavljaju”.
– Čović želi stvoriti vlastitog operatora transportnog sistema, a ne raditi preko BH-Gasa kako bi napravio projekt za ličnu političku korist. To je neodrživo. Ekonomski je i finansijski neisplativo. BH-Gas je operator transportnog sistema u BiH, rekao je ambasador i dodao da Čović ima priliku priključiti se projektu kao i svi drugi.
Opasno je to što se naša zemlja 100 posto oslanja na ruski gas. Dr. Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, u našem podcastu poručio je da je interes i hrvatskog naroda u BiH i cijele zemlje da se izgradi južna interkonekcija. Sporenje postoji u sferi upravljanja tim procesom.
– Naime, BH-Gas, prema onome što sam čuo, nema nijednog zaposlenog Hrvata i prepustiti takav projekat koji se najvećim dijelom gradi, prolazi i snabdijeva hrvatska područja u BiH, nije politički razumno i zbog toga se traži rješenje. Rješenje koje je ponudio Čović i koje je nama prezentirano na HNS-u je da bi to bilo poduzeće u vlasništvu FBiH, da bi se upravljalo sa stajališta FBiH, a da bi bilo sjedište u Mostaru, rekao je dr. Ljubić.
Osvrnuo se i na Aneks 9 Dejtonskog sporazuma i javne korporacije.
– Te javne korporacije su prema Aneksu 9 predviđene za upravljanje strateškim infrastrukturnim i energetskim projektima. Na neki način, Elektroprenos BiH je uspostavljen po uzoru na Aneks 9 i ne vidim nijedan problem da bi se upravljanje plinskim biznisom u BiH postavilo na principu javnih korporacija, da bismo imali upravljanje na paritetnoj osnovi predstavnika tri konstitutivna naroda, da bismo imali regionalne operativne centre i na taj način ne bi nitko bio u problemu, objasnio je dr. Ljubić.
Slaven Raguž, lider HRS-a BiH, ističe da “nacionalni, vladajući političari općenito imaju zrno istine, zrno stvarnosti i oko toga konstruiraju neku priču koja isključivo njima odgovara, bez minimuma iskrenih namjera”.
– U konkretnom slučaju, činjenica jeste da cijela plinovodna interkonekcija, infrastruktura, ide preko jedinica lokalne samouprave, županija, gdje su u većini Hrvati. Mora se naći modalitet kako uključiti upravljanje tom interkonekcijom jedinica lokalne samouprave i županija preko kojih prolazi. Ali, to nema apsolutno nikakve veze s onim što Čović traži, znajući njegov način razmišljanja i ono što je radio dok je bio ministar financija, ističe Raguž.
ZAJEDNIČKA LINIJA
Dodaje da bi Čovića trebalo upitati “zašto je njegovim perom, pod njegovom odgovornošću, početkom 2000-ih vlasništvo nad javnim poduzećima poput HT-a i elektroprivreda sa općina prebačeno u Sarajevo”. Tako su, tvrdi, oštećene ne samo jedinice lokalne samouprave gdje žive Hrvati nego jedinice lokalne samouprave općenito u BiH.
– Sve je prebačeno na razinu FBiH, a to nikada nije ratificirano u bilo kojoj zakonodavnoj instituciji. Prema tome, njihove namjere nisu iskrene i ne treba se uzimati za ozbiljno ono što kažu, nego se mora naći dogovor, odnosno zajednička linija na osnovu koje bi se zadovoljile potrebe i jedinica lokalne samouprave i županija, ali i općenito projekta južne interkonekcije koji očigledno gura američka administracija, ističe Raguž.
Smatra da postoji više modaliteta kako naći zajednički nazivnik, te da je to stvar dijaloga. Naglašava da “rješenje sigurno neće biti formiranje poduzeća gdje će HDZ uhljebljivati svoje rodbinsko-partijske kadrove bliske dragom vođi”. Smatra da je na vladajućoj strukturi da nađe način da otkoči ovaj projekt, koji je od esencijalne važnosti ne samo za BiH nego za region.
Izvor: oslobodjenje.ba
