U Banjaluci je jučer, uz podršku Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske, održan “Dijalog o javnim politikama za zelenu tranziciju malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini”.
Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Zelene Agende se obavezala da će nastaviti uspostavljanje i provođenje javnih politika koje podržavaju zelenu tranziciju. Iako OECD-ova publikacija Indeks politika za mala i srednja poduzeća 2022 ukazuje na kontinuirani napredak BiH i angažovanosti oba entiteta kada su u pitanju energetska efikasnost i ekološke inovacije, napredak u oblasti javnih politika moguće je napraviti kroz osiguranje efikasne implementacije mjera, međusektorske koordinacije, jačanja mehanizama praćenja i povećanja finansijske podrške zelenoj tranziciji.
Tokom diskusije, zaključeno je da su mala i srednja preduzeća od ključne važnosti za ublažavanje posljedica klimatskim promjena i očuvanje okoliša, a da se, uz kreatore politika, preduzeća trebaju uključiti u stvaranje strategija. Zaključeno je i da cirkularna ekonomija nije novost na našim područjima te da su mala i srednja preduzeća prilagodljiva ovakvim procesima.
Događaj na kojem su učestvovali predstavnici javne administracije, privatnog sektora, civilnog društva i struke su organizirali GIZ i OECD, u okviru projekta “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“, kojeg sufinansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke.
Nakon uvodnih riječi gospodina Donalda Prohaske, zamjenika voditelja projekta i višeg savjetnika u GIZ-u, učesnici su kroz primjere dobre prakse iz zemlje i regiona, kao i iz Evrope, razmijenili iskustva i preporuke za podršku malim i srednjim preduzećima u procesu zelene tranzicije. Upravo su primjeri dobre prakse od velike važnosti za podršku uvođenja zelenih procesa, jedan je od zaključaka.
Oporavak ekonomije i cirkularni model poslovanja kao rješenje
Kao primjer dobre prakse iz regiona pokazala se Crna Gora koja je uspješno razvila akcione planove i mapu puta cirkularne ekonomije na osnovu jasnog strateškog okvira i sistemskih reformi, te obezbijedila finansiranje zelenih projekata kroz sredstva iz različitih fondova i donorske podrške. Olivera Vukajlović ispred Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore, istaknula je da je u ovom procesu bilo potrebno odgovoriti na pitanje kako održati kompetitivnost ekonomije i osigurati kvalitet života stanovništva.
„Jedan od odgovora je bio je da je neophodno da se sprovedu sistemske reforme, da se stavi fokus na dva ključna mehanizma za ubrzanje – cirkularnu tranziciju i zelenu transformaciju“, naglasila je Vujkalović, koja je napomenula da se mogućnošću da se odgovori na ova pitanja mjeri otpornost oporavka ekonomije.
Primjenom cirkularnog modela poslovanja kao rješenja u procesu prelaska na zelenu tranziciju, kompanije ostvaruju efikasniju i održivu upotrebu resursa njihovim vraćanjem u proces proizvodnje. Time se ostvaruje veći stepen energetske nezavisnosti, smanjenje otpada, konstantna briga o životnom okruženju i društvu.
Primjer dobre prakse, prelazak sa linearnog na cirkularni model poslovanja, prisutnima je predstavio i Alija Salkunić, supervizor za primenjenu cirkularnu ekonomiju i analizu ispred kompanije Elixir Group. Salkunić je predstavio mapu puta koja može služiti drugim preduzećima kao inspiracija za prevazilaženje ekoloških izazova.
,,Imali smo dobru osnovu, ali svakako stalno unapređenje znanja i poseta velikim sistemima koji rade po principima cirkularne ekonomije su doprineli da relativno brzo pređemo sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Veliki obim dokumentacije i dozvola, kao i informisanje javnosti jesu izazovi sa kojima se susrećemo, ali ih za sada uspešno prevazilazimo”, kazao je Salkunić, te ukazao na važnost saradnje sa javnim institucijama i udruženjima biznisa.
Manjak ekološke osvještenosti, znanja o potrošnji i slobodnog vremena za praćenje zelenih i tehnoloških inovacija su među glavnim preprekama za zelenu tranziciju malih i srednjih preduzeća.
Učesnica diskusije, Olivera Radić, rukovodilac centra za upravljanje projektima i analize u Privrednoj komori Republike Srpske istaknula je da ovaj i slični projekti doprinose razvoju svijesti i usvajanju znanja za mala i srednja preduzeća, te da je bilo važno čuti primjere dobre prakse i iskustva kako Irske, tako i Crne Gore i Srbije.
“Važno je što smo kroz iskustva zemalja u EU, ali i naših susjeda i partnera kao što je Crna Gora vidjeli na koji način resorna ministarstva i vlade podržavaju proces primjene zelene tranzicije, kao i kroz koje strateške dokumente su radili analize i identifikovali potrebe kada je u pitanju oblast zelene tranzicije. Ipak, na privredna društva najviše utiče tržište, odnosno, kupci iz inostranstva koji ih na neki način uslovljavaju da moraju ispuniti određene obaveze ako žele da i dalje imaju ugovore i sarađuju u budućnosti”, rekla je Radićeva.
Diskusija o javnim politikama je jedna u nizu od četiri koje organiziraju GIZ i Regionalni program Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za jugoistočnu Evropu.
Projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini” koji uključuje i projekat EU4DigitalSME stvara povoljno okruženje za mala i srednja poduzeća (MSP) kako bi uspješno provodila digitalizaciju i inovacijske transformacije. Kroz pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama projekat podržava stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za tehnološku transformaciju MSP i start-up kompanija u konkurentnim sektorima. Projekat ”EU4DigitalSME” je vrijedan 6,1 miliona eura, pri čemu je EU alocirala 5 miliona eura, a Savezna Republika Njemačka 1,1 milion eura. EU4DigitalSME zajedno sa projektom ”Go Digital in Bosnia and Herzegovina” je dio većeg programa EU4SMEs za digitalnu transformaciju MSP koji Evropska unija finansira sa 14 miliona eura.
