Unaprijed planirani energetski projekt, Gornji Horizonti, razvijan od 60-ih godina prošlog stoljeća, izaziva zabrinutost zbog potencijalnog ozbiljnog narušavanja ekosistema, poljoprivrede i života lokalnog stanovništva. Prema mišljenju stručnjaka, realizacija ovog projekta mogla bi rezultirati dramatičnim promjenama u hidrološkim uvjetima i povećanju emisije ugljika.
Lejla Kusturica iz Ateljea za društvene promjene ističe kako bi delta Neretve, koju nazivaju plodnom Kalifornijom, postala pustinja bez perspektiva za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko se projekt ostvari. Upozorava da bi to bilo u suprotnosti s međunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala, posebno u dijelu koji se odnosi na negativne utjecaje na susjedne države.
Projekt podrazumijeva preusmjeravanje voda iz Dabrovog i Fatničkog polja u Bilećko jezero, što će utjecati na dostupnost voda, posebno u rijeci Bregavi, i dovesti do gubitka vodnog balansa Neretve. Prema Mijačiću, ovo bi moglo rezultirati i povećanom emisijom ugljika, uzrokujući ozbiljne poremećaje u staništima vodnih ekosistema.
Ekološke organizacije, poput WWF Adrije, ističu važnost saradnje između država koje pripadaju slivu rijeke Neretve (BiH, HR, CG) kako bi se zaštitilo javno dobro i usluge ekosistema te osigurala održiva dostupnost voda. Također, naglašavaju da tehnološke inovacije u obnovljivim izvorima energije mogu pružiti održive alternative.
Ekoloških organizacija, projekt Gornji Horizonti i dalje se provodi, a aktivisti se bore protiv njegove realizacije. Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da se projekt temelji na podacima starim 50 godina, što nije pouzdano u promijenjenim klimatskim uvjetima. Dok ekonomske i lokalne političke agende podržavaju projekt, borba za očuvanje rijeke Neretve i njezina ekosistema nastavlja se.
Uz sve izazove i prijetnje, stručnjaci i aktivisti inzistiraju na potrebi o alternativama, integriranim upravljanjem vodama i saradnjom država radi očuvanja jednog od najvažnijih ekoloških resursa u regiji.