IAKO JE OSUĐENA U HAAGU: Grb “Herceg-Bosne” u uredu načelnika Općine Kreševo

Srednjobosanska Općina Kreševo najpoznatija je po slavnom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća. Po popisu stanovništva iz 2013. godine u njoj je živjelo 5.273 ljudi, oko hiljadu i pol manje nego 1991., a s obzirom na demografske trendove u Bosni i Hercegovini, danas ih je vjerojatno još manje.

Većinu u Općini Kreševo su 2013. činili Hrvati s 78 %, dok je Bošnjaka 19 %, a sličan je omjer nacionalnog sastava stanovnika i u gradiću Kreševo, koji je tada po službenim podacima imao nešto više od 1.000 stanovnika.

U Kreševu je na vlasti HDZ BiH, a od lokalnih izbora 2024. je poziciju načelnika preuzeo njihov mladi kadar Boris Marić (rođen 1990.), naslijedivši kao jedini kandidat na izborima stranačkog kolegu Renata Pejaka.

GRB HRHB KAO POZDRAV VISI IZNAD NAČELNIKOVIH VRATA

Valteru se obratio bošnjački stanovnik Kreševa, požalivši se na to da načelnik Marić u svom uredu na zidu ima grb nepostojeće Hrvatske Republike “Herceg-Bosne” (HRHB), tvrdeći da je i osobno zamolio Marića da ga ukloni, što je ovaj odbio.

Da je grb HRHB u Matićevom uredu nema sumnje, s obzirom da se može jasno vidjeti na fotografiji koja je objavljena na službenim stranicama Općine Kreševo, primjerice u vijesti o posjeti federalne ministrice prometa i komunikacija Andrijane Katić (HDZ BiH) s početka maja ove godine, a vidljiv je i na drugim objavljenim fotografijama.

Zato smo se s pitanjima obratili načelniku Mariću, koji je odmah istaknuo da se u Kreševu događaju “mnoge pozitivne stvari”. U vezi s grbom HR “Herceg-Bosne”, odgovorio je sljedeće:

“Istina je da se u mom uredu nalazi i grb hrvatskog naroda u BiH kojem pripadam i s kojim se poistovjećujem, ali isto tako je istina da se u mom uredu, i na svakom drugom koraku nalaze i obilježja BiH – koja je moja domovina.”

Istina, uvidom u fotografije koje su objavljene na stranicama Općine Kreševo, načelnik Marić na svom radnom stolu ima i zastavu BiH, a uz nju i zastave s obilježjima Europske unije, Općine Kreševo, ali i nepostojeće HR “Herceg-Bosna”.

Indikativno je i što Matić taj grb naziva “grb hrvatskog naroda u BiH”, što se može tumačiti i kao način da se simboli HRHB nastave koristiti, iako je ona zvanično ukinuta kao paratvorevina 1996. godine.

“Kreševo smatram pozitivnim primjerom, ne suživota, nego života sa pripadnicima svih drugih naroda, što možete provjeriti i vidjeti na licu mjesta. U mom su uredu svakodnevno pripadnici drugih naroda (predsjedatelj Vijeća, moju suradnici, kreševski efendija, predsjednici MZ, sugrađani…) i ne vjerujem da osjećaju nelagodu i nikad mi to nitko nije iskazao”, ističe Marić.

On je izrazio sumnju u motive prijavitelja ovog “incidenta” te dodao:

“Prilikom posjete Kreševu vidjeli biste i zastave s ljiljanima na onim prostorima gdje se stanovnici postovjećuju s takvim simbolima, i mi u Kreševu nikad nismo imali takvih problema i zbog toga Vas molim da ih i ne stvaramo bez potrebe.”

HRHB OSUĐENA U HAAGU ZA UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT

Ipak, vrijedi podsjetiti da je HRHB bila paradržavna tvorevina proglašena u augustu 1993. kao nasljednjica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne iz 1991., a nastala kao rezultat secesionističke politiketadašnjeg HDZ-a BiH predvođenog Matom Bobanom i uz podršku Franje Tuđmana.

Političko i vojno vođstvo HRHB u Haagu u procesu tzv. Hercegovačkoj šestorci (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić) redom je osuđeno za ratne zločine, uključujući i držanje Srba i Bošnjaka u brutalnim logorima poput Dretelja, na dugogodišnje zatvorske kazne (ukupno 111 godina zatvora), a njihovo djelovanje je kvalificirano kao “udruženi zločinački poduhvat” (UZP). To su razlozi zbog kojih bi grb HRHB nekome opravdano mogao smetati u zgradi Općine.

Kada je u pitanju zakonsko uređenje, u BiH na državnom nivou i dalje ne postoji zakon o tome koje je simbole dozvoljeno a koje zabranjeno isticati u javnim institucijama. Zakonom o zastavi BiH propisan je oblik i izgled zastave, gdje i kada se zastava BiH ističe, te sankcije zbog nepoštivanja odredbi o izgledu i isticanju zastave. Međutim, niti tim niti nekim drugim zakonom nije propisano gdje i u kojim prilikama se na teritoriji naše zemlje ističe zastava stranih država.

Kada je pak riječ o Federaciji BiH, Ustavni sud BiH je još 2006. utvrdio kako Zakon o grbu i zastaviFederacije BiH nisu u skladu s Ustavom kao i s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Ustavni sud BiH donio je potom u januaru 2007. odluku da van snage budu stavljeni grb i zastava FBiH. Takva odluka je tada donesena jer nije ispoštovana odluka Suda da se u roku od šest mjeseci ove simbole uskladi s Ustavom BiH na način da predstavljaju sva tri konstitutivna naroda.

Vlada Federacije BiH je 2011. u planove rada uvrstila izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakon o grbu i zastavi Federacije BiH, ali je cijeli proces zapeo u federalnom parlamentu.

Stvar je s mrtve tačke sredinom 2024. pokušao pokrenuti aktuelni federalni ministar pravde Vedran Škobić, poslavši Parlamentu Federacije BiH urgenciju kojom se poziva na provedbu odluke Ustavnog suda BiH vezano uz izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o grbu i zastavi Federacije BiH.

U tom smislu ni ova situacija s obilježjima koja se nalaze u uredu načelnika u Kreševu, nažalost, nije iznenađujuća za bosanskohercegovačke prilike.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

STRANAČKA MAŠINA U VISOKOM: SDA kao Agencija za zapošljavanje

TUŽILAŠTVO KS OTVORILO ISTRAGU: Fudbalski sudija Deljković “bio na poslu” i primao platu dok je išao na seminare

—————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————-

—————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!