Bivši šef Mossada, izraelske obavještajne službe, navodno je prijetio bivšoj glavnoj tužiteljici Međunarodnog krivičnog suda u nizu tajnih sastanaka na kojima je pokušao da je izvrši pritisak da odustane od istrage o ratnim zločinima, otkriva Guardian.
Tajni kontakti Yossi Cohena s tadašnjom tužiteljicom MKS-a, Fatouom Bensoudom, dogodili su se u godinama koje su prethodile njenoj odluci da otvori zvaničnu istragu o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti na okupiranim palestinskim teritorijama.
Ta istraga, pokrenuta 2021. godine, kulminirala je prošle sedmice kada je Bensoudin nasljednik Karim Khan objavio da traži nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog aktivnosti Izraela u ratu u Gazi.
Kako piše Guardian, odluka tužioca da podnese zahtjev pretpretresnom vijeću MKS-a za izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta, zajedno s trojicom čelnika Hamasa, upravo je rezultat kojeg se izraelski vojni i politički establišment dugo plašio.
Cohenovo lično učešće u operaciji protiv Međunarodnog krivičnog suda dogodilo se dok je bio direktor Mossada. Kako navodi ovaj medij, njegove aktivnosti su odobrene na visokom nivou i opravdane na osnovu pretpostavke da je sud predstavljao prijetnju krivičnim gonjenjem vojnog osoblja, rekao je visoki izraelski zvaničnik.
Drugi izraelski izvor informiran o operaciji protiv Bensoude rekao je da je cilj Mossada bio da kompromituje tužiteljicu ili da je angažuje kao nekoga ko će sarađivati s izraelskim zahtjevima.
Treći izvor rekao je da je Cohen djelovao kao Netanyahuov “nezvanični glasnik”.
Cohen, koji je u to vrijeme bio jedan od najbližih Netanyahuovih saveznika i koji se pojavljuje kao politička snaga u Izraelu, lično je predvodio Mossadovo učešće u skoro decenijskoj kampanji zemlje da podriva sud.
Četiri izvora su potvrdila da je Bensouda informisala malu grupu visokih dužnosnika MSP-a o Cohenovim pokušajima utiče na nju, usred zabrinutosti zbog sve upornije i prijeteće prirode njegovog ponašanja.
Prema izjavama koje je podijelila sa zvaničnicima MSP-a, on joj je navodno rekao: “Trebalo bi da nam pomogneš, a mi da se brinemo o tebi. Ne želite da ulazite u stvari koje bi mogle ugroziti vašu sigurnost ili sigurnost vaše porodice”.
Jedna osoba upoznata s Cohenovim aktivnostima rekla je da je koristio “prezirnu taktiku” protiv Bensoude kao dio konačno neuspješnog pokušaja da je zastraši i na nju utiče.
Mossad se takođe navodno jako zainteresovao za članove Bensoudine porodice i došao do transkripta tajnih snimaka njenog supruga, prema dva izvora sa direktnim saznanjima o situaciji. Izraelski zvaničnici su potom pokušali da iskoriste materijal da je diskredituju.
Otkrića o Cohenovoj operaciji dio su istrage Guardiana, izraelsko-palestinske publikacije +972 Magazine i izdanja na hebrejskom jeziku Local Call, otkrivajući kako je više izraelskih obavještajnih agencija vodilo tajni “rat” protiv Međunarodnog kaznenog suda skoro čitavu deceniju.
Glasnogovornik ureda izraelskog premijera rekao je za Guardian: “Pitanja koja su nam proslijeđena su prepuna mnogih lažnih i neutemeljenih optužbi koje imaju za cilj da naškode državi Izrael.”
Cohen nije odgovorio na zahtjev za komentar. Bensouda je odbila da komentariše.
U nastojanjima Mossada da utiče na Bensoudu, Izrael je navodno dobio podršku od neočekivanog saveznika: Josepha Kabile, bivšeg predsjednika Demokratske Republike Kongo, koji je imao ulogu u zavjeri.
Otkrića o Mossadovim naporima da utiče na Bensoudu dolaze nakon što je trenutni glavni tužilac Khan proteklih dana upozorio da neće oklijevati da krivično goni “pokušaje ometanja, zastrašivanja ili nepropisnog utjecaja” na zvaničnike MKS-a.
Prema pravnim stručnjacima i bivšim zvaničnicima MKS-a, napori Mossada da zaprijeti ili izvrši pritisak na Bensoudu mogli bi predstavljati prekršaje prema članu 70 Rimskog statuta, ugovora kojim je uspostavljen sud.
Glasnogovornik MKS-a nije želio reći da li je Khan pregledao otkrića svoje prethodnice o njenim kontaktima s Cohenom, ali je rekao da se Khan nikada nije sastao niti razgovarao sa šefom Mossada.
Iako je glasnogovornik odbio komentirati konkretne navode, oni su rekli da je Khanova kancelarija bila podvrgnuta “nekoliko oblika prijetnji i komunikacija koje bi se mogle smatrati pokušajima da se neopravdano utiče na njegove aktivnosti”.
Khanova odluka da traži naloge za hapšenje protiv Netanyahua i izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta prošle sedmice bila je prvi put da je sud poduzeo mjere protiv čelnika zemlje koja je blisko povezana sa SAD-om i Evropom. Njihovi navodni zločini – koji uključuju usmjeravanje napada na civile i korištenje gladi kao metode ratovanja – odnose se na osmomjesečni rat u Gazi.
Izvor: N1
