IZNAD SARAJEVA NIČE LUKSUZNI KOMPLEKS: „Živa ograda“ uspostavlja geto za romsku zajednicu?

U sarajevskom naselju Gorica, koje romska zajednica nastanjuje već više od 400 godina, podiže se ograda; ne obična, već zid od betonskih žardinjera, složenih jedna na drugu i dodatno zasađenih drvećem.

Ono što je najavljeno kao „živa ograda“, prema izjavama stanovnika pretvara se u svojevrsni vizualni i fizički paravan između starog naselja i luksuznog kompleksa Park Residence, kojeg gradi kompanija Crni Vrh d.o.o. Sarajevo.

ROMSKA ZAJEDNICA IZA BETONSKOG ZIDA

Dvometarske betonske žardinjere sa posađenim drvećem ne samo da zaklanjaju pogled, nego i simbolično guraju stoljetnu romsku zajednicu iza zida luksuza. U isto vrijeme kada se javno hvali inkluzivnost i zajedništvo, stanovnici Gorice osjećaju da ih novo susjedstvo i sistem žele sakriti.

Dervo Sejdić, predstavnik romske zajednice i bivši apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, nedavno je na svom FB profilu upozorio kako se Gorica „pretvara u geto“.

“Naše naselje nikada nije bilo ograđeno. Sad nas bukvalno stavljaju iza zida. To vrijeđa našu zajednicu. Ignorisani smo kad smo pokušali razgovarati”, rekao je Sejdić za Valter.

Kao što je poznato, na vrhu Gorice, gdje se otvara jedan od najljepših pogleda na Sarajevo, završavaju se zgrade visoke klase. Staklene fasade, zatvoreni parking, privatni nadzor. Stanovi su već u ponudi na tržištu. No jedno pitanje visi u zraku: ko će ovdje stanovati i zašto se stari komšiluk skriva od novog pogleda?

„Ova ograda trenutno pravi geto. Zaklanja pogled na grad, ali i pogled budućih stanara na nas“, kaže Sejdić.

Iz firme The Place d.o.o. Sarajevo, nosioca projekta, Valteru su odgovorili da ne postoji namjera diskriminacije i da je sve izvedeno po propisima:

„Betonske žardinjere služe za ozelenjavanje i sprečavanje odrona. Ugrađene su na privatnoj parceli, u skladu sa urbanističkom dokumentacijom i uz saglasnost nadležnih“, naveli su, uz ostalo, u odgovorima našem portalu.

No, mještani romski zajednice ističu da je riječ o masivnim betonskim barijerama koje se postavljaju vikendima i van znanja javnosti, dok dokumentacija i dozvole ostaju nedostupni.

JAVNOST NEMA UVID U GRAĐEVINSKU DOZVOLU

Prema dostupnim podacima, investitor iza projekta The Place d.o.o. Sarajevo uključuje niz domaćih i stranih aktera: to su Emir Granov (15%), Greenmont d.o.o. Sarajevo (40%), Bellucci Investment Holding (UAE, 40%) te Meliha Hadžić (5%). Ova grupacija već je prepoznatljiva po nizu luksuznih lokacija u glavnom gradu – od Sunnylanda na Trebeviću, Hotela Igman do drugih elitnih objekata.

Općina Centar nije javno objavila validnu građevinsku dozvolu za ogradu. Sejdić navodi da mu je načelnik Srđan Mandić potvrdio postojanje „privremene dozvole“, ali bez jasnog uvida u dokumentaciju.

„Zid su postavljali vikendom. Kada sam tražio razgovor, izvođač se više nije javio. Oštećen je i asfalt, popucale su cijevi. Nama zaklanjaju pogled, a budućim stanarima zaklanjaju nas”, kaže Sejdić.

Romska zajednica je, prema Sejdiću, pokušala pregovarati:

“Da se investitor nije oglušio na naše pozive, vjerujem da bi i naša reakcija bila drugačija. Ne tražimo mnogo, samo da nas se ne izdvaja fizički i simbolički”, navodi Sejdić. No, do danas nisu dobili formalnu institucionalnu podršku.

“Ograda nije diskriminatorna”, poručuju iz kompanije.

Na pitanja Valtera, investitor odgovara da su žardinjere legalno postavljene i služe “ozelenjavanju prostora i zaštiti imovine”.

“Ograđivanje je u skladu s urbanističkim planom i ne predstavlja diskriminaciju. Posađena stabla i žardinjere predviđene su projektom zelenog pojasa”, odgovorili su iz kompanije, međutim ostali smo bez odgovora na pitanje „da li je zajednica Gorica bila konsultovana u vezi sa tekućim problemom“.

Zanimljivo je da je još 2020. godine, prije početka gradnje, Emir Granov pokušao preduhitriti kritike:

„S obzirom na to da se uvijek nastoji očuvati zelena površina i da svaka gradnja privlači pažnju, kako struke tako i građana, smatram kako ne postoji razlog za negodovanje. Na toj lokaciji i ranije je postojala građevinska parcela sa zgradom u izgradnji koja, nažalost, nikada nije završena i danas je devastirana“, naveo je tada Granov te dodao:

„Godinama je ova lokacija nemarom prethodnih vlasnika zapuštena i služila je kao leglo pasa lutalica, narkomana, a pojedinim neodgovorim građanima i kao deponija smeća. Odgovorno tvrdim da ni u kojem slučaju ne uzurpiramo niti uništavamo bilo kakvu javnu zelenu površinu, naprotiv, u našem projektu je detaljno planiran koncept hortikulture, čime ćemo to zapušteno područje oplemeniti novim rastinjem.“

Međutim, novo rastinje vjerovatno nije značilo „živu ogradu“ od dva metra.

KO SU NOVINARI DA IM NAČELNIK MANDIĆ ODGOVARA NA PITANJA

Stanovnici Gorice, pak, imaju konkretne zahtjeve: hitno uklanjanje ili smanjenje barijere, uvid u građevinsku dozvolu, obnovu oštećene ulice, uključivanje u urbanističke procese.

“Oduvijek smo bili dio ovog grada. Nismo neka pojava koju treba sakriti iza drveća i betona. Sarajevo ne smije biti grad u kojem se getoizacija dešava uz odobrenje vlasti”, poručuje Dervo Sejdić.

Odgovore na naša pitanja, upućena Općini Centar i načelniku Srđanu Mandiću, uključujući zahtjev za uvid u građevinsku dokumentaciju i konsultacije s lokalnim stanovništvom, nikada nismo dobili, što je već postala uobičajena praksa ponašanja načelnika Mandića i njegov odnos prema istraživačkom novinarstvu.

Izostanak jasne komunikacije dodatno je narušio povjerenje u lokalnu upravu, posebno među onima koji vjeruju da se odluke o urbanizaciji prostora donose daleko od očiju zajednice koja tu živi više od četiri stoljeća. Takva šutnja, kažu stanovnici, ne može se tumačiti drugačije nego kao ignorisanje.“Izostanak dijaloga ostavlja nas s osjećajem da nismo ravnopravni. Ako se odluke o zidovima koji nas dijele donose bez nas, gdje je tu inkluzija o kojoj slušamo na plakatima?”, pita jedan od stanovnika Gorice, koji je razgovarao s ekipom Valtera na terenu.

Zanimljivo i da su naša pitanja, poslana prije 10-ak dana i Ombdusmanima BiH, ostala bez odgovora.

Tako socijalna izolacija ovdje više nije metafora, već betonirana činjenica. Sarajevo, koje voli sebe predstavljati kao grad različitosti, pred ozbiljnim je testom. Sa glavnim pitanjem: hoće li se luksuz graditi preko leđa zajednica koje ovdje žive stoljećima?

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

AFERA „NEŠKOVIĆ“: Načelnik, sudija i banka umiješani u spornu prodaju zemljišta u Novom Gradu na kojem je izgrađena pumpa bez validnih dozvola

NOVI SPEKTAKULARNI TRANSFER: Novog „eksperta“ Konaković u sjedište diplomatije dovodi iz zatvora sa nabavke narezaka

—————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!