JESU LI TROJKA I OPOZICIJA IZ RS FORMULA ZA USPJEH: Platforma kao ideja ozbiljnije političke prakse i napuštanja kafanskog stila

Za Dodika i dalje igra Čović, čiji HDZ ne pokazuje žurbu sklopiti koalicijski sporazum s opozicijom iz RS-a, koji je isprva bio najavljen za početak aprila. Sada je sredina maja, a Dodikovi poslušnici su i dalje u državnoj vladi, dok on slobodno putuje na Putinovu paradu u Moskvi, iako bi trebao biti uhapšen zbog rušenja ustavnog poretka BiH.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Platforma za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine – to je naziv političkog dokumenta i sporazuma koji je uz javno demonstriranje dobre volje i uz neke velike riječi potpisan u petak poslijepodne u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

Mir, stabilizacija, evropska budućnost i ekonomski napredak za Bosnu i Hercegovinu, koja je iscrpljena nemirima, nestabilnošću, tapkanjem u mjestu i siromaštvom, i to još na prijedlog vodećih opozicijskih stranaka iz Republike Srpske, sa čijim se idejama onda bez problema slože neke stranke iz Federacije?

Teško se sjetiti kada se nešto tako dogodilo s obzirom na standardnu politiku predsjednika RS-a Milorada Dodika utemeljenu na konfliktu, sabotaži i vrijeđanju.

POTPISI 10 STRANAKA, PODRŠKA OD SDA, DF-a, HDZ-a 1990

Na simboličkoj razini, Platforma predstavlja i priznanje opozicije iz RS-a da je funkcionalna BiH dobra za njena oba entiteta i da blokada državne vlasti ima i negativne posljedice na RS. To ujedno i ilustrira nerazdvojivost BiH i Republike Srpske, odbacujući Dodikove provokacije o otcjepljenju. Dodatni plus je što u komunikaciji nema dodikovske vulgarnosti i vehementnosti, već se insistira na pristojnosti i kolegijalnosti među strankama u koaliciji.

S druge strane, SDS, PDP i Nebojša Vukanović su jasni da nastupaju i u obranu RS-a, koju je Dodikova politika dovela na rub bankrota i u međunarodnu izolaciju. Platforma možda prvi put u daytonskoj BiH uspostavlja konsenzus između dijela srpskih, bošnjačkih i građanskih stranaka o tome da je za sve najbolja opcija funkcionalna država s funkcionalnim entitetima, a ne rušenje države u ime entiteta.

Izbor Parlamenta BiH kao mjesta potpisivanja ukazuje na poštivanje institucija i vraćanje politike u njih, dalje od kafana i hotela koji su postali omiljena mjesta okupljanja domaće političke elite proteklih godina.

Sa potpisivanja Plastforme (Photo: Armin Durgut/PIXSELL)

Platforma je ideja jedne ozbiljnije političke prakse u BiH, te napuštanje kafanskog stila, koje nije njegovao samo Dodik, već npr. i Željko Komšić i Zukan Helez. Treba nam što manje političara koji će se međusobno vrijeđati u javnosti i psovati mater, a to također nudi opozicija iz RS-a.

Došli smo do toga da se SDS, stranka koju je osnovao Radovan Karadžić, zalaže za mir, stabilnost i BiH u Europskoj uniji.

Platformu je već potpisalo čak deset stranaka: SDS, PDP i Za pravdu i red iz Republike Srpske, te SDP, Naša stranka, NiP, NES, Naprijed, BHI-KF i Zlatko Miletić iz Federacije BiH. SDA i DF su poručile da podržavaju tekst Platforme, ali nisu potpisali, dok su već najavljeni pregovori s HDZ 1990da podrži Platformu, kao i mogućnost njenog nadopunjavanja.

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA NEIZBJEŽNE

Trojka iz RS-a se pokazuje vrlo nagodnom u svojoj namjeri da privuče što veću političku podršku za Platformu, što bi u konačnici trebalo rezultirati formiranjem novog Vijeća ministara bez SNSD-a i Dodikovog utjecaja.

Trojka iz FBiH želi to isto, ali za Dodika i dalje igra Dragan Čović, čiji HDZ ne pokazuje žurbu sklopiti koalicijski sporazum s opozicijom iz RS-a, koji je isprva bio najavljen za početak aprila. Sada je sredina maja, a Dodikovi poslušnici su i dalje u državnoj vladi, dok on slobodno putuje na Putinovu paradu u Moskvi, iako bi trebao biti uhapšen zbog rušenja ustavnog poretka BiH.

Dragan Čović i Milorad Dodik, dugogodišnja ljubav i partnerstvo u opstruiranju države i evropskih procesa  (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Od trenutne političke blokade bi nas trebala spasiti Platforma, koja između ostaloga obećava “ubrzano usvajanje odluka i zakona u vezi s evropskim integracijama BiH, borbu protiv korupcije i svih oblika organizovanog kriminala te ekonomski rast i razvoj, kao i unapređenje životnog standarda i kvaliteta života”. Tko to ne bi potpisao?

Taj općeniti dio se onda razrađuje u 10 konkretnih tačaka, od kojih prva glasi:

“Operativan i funkcionalan Savjet ministara i Parlamentarne Skupštine BiH.”

Tu su još tačke o ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU, ali i jedna koja zvuči pomalo autoritarno: “Primjena najsavremenijih metoda i međunarodnih standarda za prezentaciju medijskih sadržaja koji mogu naškoditi javnom moralu, dobrobiti djece i mladih.” Što to zapravo znači?

Deseta tačka je indikativna, možda i najbitnija: “Reforma izbornog zakonodavstva, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, kao i dalje ubrzane aktivnosti s ciljem obezbjeđivanja pravičnog i transparentnog izbornog procesa, tako da se na opštim izborima 2026. godine proces glasanja sprovodi korišćenjem izbornih tehnologija (skeneri glasačkih listića, oprema za autentifikaciju dokumenata itd.) i poštujući usvojene preporuke ODIHR-a, GRECO-a i Evropske komisije.”

Izmjene Izbornog zakona su neizbježne i prijeko potrebne, no HDZ i njihovi koalicijski partneri iz trojke nisu još došli do zajedničkog prijedloga, pa HDZ forsira ovih dana svoj u Domu naroda, bez dogovora s ostalim partnerima i proglašavajući to testom za opoziciju iz RS-a ako žele zamijeniti Dodika u vlasti.

ČOVIĆ IZVEDEN NA ČISTINU

Problem je i što trojka nema uvjerljiv zajednički odgovor na prijedloge HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona, već odugovlači s time jer SDP, Naša stranka i Narod i pravda nemaju hrabrosti doista dogovoriti i izglasati izmjene koje bi onemogućile da se ponavlja “fenomen Komšić”, odnosno da predstavnika bh. Hrvata u Predsjedništvo BiH biraju brojčano nadmoćniji Bošnjaci.

“Pozivam kolege koji će danas potpisati Platformu, idemo sljedeće sedmice zakazati vanredne sjednice Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, usvojiti Izborni zakon, usvojiti Zakon o VSTV-u, Zakon o Sudu BiH i riješili smo pitanje unutrašnje stabilnosti i evropskog puta, odmah”, izjavio je Dragan Čović nakon koordinacijskog sastanka načelnika/gradonačelnika i predsjednika županijskih vlada iz HDZ-a BiH u Kiseljaku. Obećao je i da će proučiti Platformu pa se izjasniti o njoj.

SEDAM DANA S ČOVIĆEVOM TV: Tuđmanizmi, bizarni momenti i beskrajna ljubav prema HDZ-u

U tom smislu Platforma je dobar putokaz i plan akcije, jer ispada da svi pristaju na isto, ali na različite načine. Prema svemu rečenom, jasno je da nema smisla sastavljati novo Vijeće ministara bez jasnog plana da se cijela priča s Izbornim zakonom završi ubrzo nakon njegovog formiranja, pri čemu bi u ovoj godini trebalo završiti proces izmjena Izbornog zakona i preći na njihovo provođenje. U EU se i pazi da se izmjene izbornih zakona ne provode u godini održavanja izbora, a to je u BiH 2026.

Platforma bi zato mogla Čovića istjerati na čistac što se tiče odnosa s Miloradom Dodikom, kojem i dalje očito čuva leđa unatoč svemu što je učinio otkako je u statusu bjegunca koji je privatizirao MUP RS-a. Realno, bez HDZ-ove suradnje nije moguće prekomponirati državnu vlast.

Čović treba objasniti zašto HDZ ne podržava Platformu ako to bude konačna odluka stranke, kao i zašto blokira to da se Dodikove kadrove ukloni iz Vijeća ministara. Znakovito je da Čović ne izgleda oduševljeno idejom da Nebojša Vukanović bude ministar sigurnosti, jer bi onda tu funkciju obavljao neko ko je spreman uhapsiti Dodika. A ako Dodik doista može biti uhapšen, to znači da može i Čović, što on to itekako dobro razumije.

Najveći strah i Dodik, ali i Čović, imaju od Vukanovića u fotelji ministra sigurnosti BiH (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Zato Platformu ne treba precjenjivati. Lijep je to spisak želja, koje ne vrijede ništa ako će ostati mrtvo slovo na papiru. Bez konkretne političke moći i volje da provedu potpisano, Platforma ne vrijedi mnogo. Ako se išta trebalo dosad naučiti u postdejtonskoj politici, to je da naši političari većinom ne znaju vladati u korist narodne većine.

Ne treba odmah upasti u euforiju i platformaše proglasiti novim spasiteljima BiH. To bi mogli postati ako doista provedu svih 10 tačaka Platforme, ali se potpisnici Platforme u tome tek trebaju dokazati. Dotad zaslužuju pozitivnu ocjenu za dosad uloženi trud i prezentaciju.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

EKSKLUZIVNO: Potvrđeno pisanje Valtera, bivša gradonačelnica Karić traži saglasnost za naknadnu legalizaciju stana

ZGRADA OD 100 MILIONA: Direktor Tegeltija se poziva na vještačenje agencije koja je umanjivala vrijednost zlata otimanog u “akcijama” UIO

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.