KAD POLICIJA ODREĐUJE ŠTA SE SMIJE PRIČATI: Pokušava li trojka, poput Dodika, staviti medije pod kontrolu?

Foto: interview.ba

Novi zakon sarajevske Vlade okarakterisan je kao udar na slobodu izražavanja, a iz vlasti tvrde da on nema nikakve veze s rješenjima iz RS

Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u Kantonu Sarajevo posljednjih dana izaziva pažnju javnosti. Transparency International BiH kritikovao je namjeru vlasti Kantona Sarajevo da u novom zakonu internet definiraju kao “javno mjesto”. Iz TIBiH upozoravaju da novi zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u KS-u može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava, jer se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru.

OSNOVANE KRITIKE

– Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže, te uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti, kao i za “omalovažavanje državnih organa”, što bi usljed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora, navodi TIBiH.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk kazao je za Oslobođenje i O kanal da će predloženo zakonsko rješenje biti povučeno, izmijenjeno te vraćeno dalje u javnu raspravu.

– Vlada Kantona Sarajevo je uputila nacrt zakona i vidjeli smo da određeno negodovanje, posebno kada se radi o medijima, postoji. Mi kao zrela vlada vidimo da smo, možda, napravili i malu grešku u tom koraku, pa ćemo povući taj zakon i izbrisat ćemo taj sporni član, te ga vratiti u javnu raspravu onako kako je i planirano. Priznati da postoji određena greška nama nije strano, ali razlika između dobre i loše vlade se ogleda u tome što prihvati osnovane kritike javnosti. Svakodnevno imamo kritike javnosti o određenim pitanjima – nekada su osnovane, nekada nisu. Međutim, u ovom kontekstu jednog člana zakona, kako stvari stoje, kritika je osnovana i mi ćemo kao ozbiljni partneri sa građanima i medijima povući taj zakon, izmijeniti ga i uputiti dalje u javnu raspravu, istakao je Uk.

Podsjetimo, u Republici Srpskoj u toku je proces javne rasprave od 60 dana oko nacrta izmjena Krivičnog zakonika RS-a kojim se kleveta tretira kao krivično djelo, za koju prijete novčane kazne i do 120.000 KM.

image

Nihad Uk: Nije nam strano priznati grešku/Senad Gubelić

Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH, ističe da zakoni nisu istih razmjera, s obzirom na to da se u RS-u ide na uspostavljanje krivičnih djela koja se odnose na klevetu i uvredu, a da se ovdje radi o prekršajima.

– Međutim, može biti jednako opasno u smislu ograničavanja slobode govora, izražavanja i izvještavanja, u smislu slanja poruke i dovođenja samocenzure, ne samo kada govorimo o radu medija nego svakog pojedinca u društvu. Ono što je posebno problematično je što se kroz ovaj zakon o prekršajima vezano za javni red i mir uvode neke posebne mjere, koje nisu svojstvene zakonima o prekršajima. Imate posebne mjere za kršenje zakona koje se uvode, a koje se tiču zabrane istupanja u javnosti ili zabrane obavljanja djelatnosti, što je nešto što slabo funkcioniše čak i kada govorimo o krivičnim postupcima, a kamoli da uvodite kao posebnu mjeru za prekršaje, kaže Korajlić.

Naglašava da sama činjenica proširenja javnog prostora na internetu ne mora toliko biti sporna ukoliko se odredbe koje se tiču postupanja na internetu ograniče.

image

Ivana Korajlić: Posebno je sporno omalovažavanje institucija

– Ali, vi kada idete odmah kroz definiciju da javni prostor proširite na internet, onda se svaki prekršaj koji je tu naveden odnosi i na ponašanje na internetu. Način na koji su formulisane odredbe je zaista zabrinjavajući i sporan. Ide se sa obrazloženjem da se nastoji uvesti odgovornost, odnosno spriječiti širenje panike lažnim vijestima i slično. Međutim, ide se van toga, prije svega je apsurdno da se policiji daju ovlaštenja da tumači da li je nešto lažna vijest ili nije. Dalje se ide na širenje lažnih vijesti radi ometanja provođenja odluka organa. Ovdje se može tumačiti da se svaka kritika odluka institucija ili javnih organa može smatrati ometanjem provođenja njihovih odluka. Ili imate dio koji se odnosi na omalovažavanje institucija, što je posebno sporno. Opet se može shvatiti da svaka kritika može značiti omalovažavanje institucija. Onda se propišu vrlo visoke kazne, čak i za pojedince do 2.100 KM, a za pravna lica do 15.000 KM – što vam direktno stavlja u opasnost da će ovo biti targetirano prema medijima i organizacijama koje se bave javnim izvještavanjem o radu organa, institucija i slično, podvlači Korajlić.

TIBiH je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova KS-a da ovaj zakon vrati na doradu kako bi se kroz konsultovanje svih zainteresovanih strana izradilo kvalitetnije zakonsko rješenje. I iz Udruženja BH novinari i Linije za pomoć novinarima (FMHL) pozivaju da se povuče predloženi nacrt zakona, “budući da predložena zakonska rješenja duboko zadiru u pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, kao i ključne vrijednosti slobodnog rada medija i društvenih mreža u demokratskim društvima bez miješanja javne vlasti i neproporcionalnih ograničenja”.

– BH novinari izražavaju bojazan da se, pod krinkom širenja lažnih vijesti i mogućeg izazivanja straha ili panike kod građana, zapravo kriju namjere zakonodavca da medijima i građanima u Kantonu Sarajevo ograniči pravo na slobodu izražavanja, na slobodu kritike i debate o temama od javnog interesa, kao što su odluke i postupci iza kojih stoje sarajevske kantonalne vlasti, navodi se u saopštenju.

Ministar unutrašnjih poslova KS-a Admir Katica kazao je za Oslobođenje da je Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira proizvod policijske prakse, policijskog posla i policijske primjene zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iz 2007.

– Ovaj policijski proizvod, koji cilja da štiti javni red i mir, kao i naše građane od nasilja, ni u kojem smislu ne zaslužuje takve ocjene i procjene da se radi o bilo kakvom ograničavanju, a ako ga ima, mi smo uvijek bili otvoreni za svaku vrstu rasprave i za svaku vrstu razgovora, poručio je Katica.

Naglašava da nacrt zakona nema nikakvih dodirnih tačaka sa zakonom u RS-u.

JEDINA NAMJERA

– Mi ovim zakonom štitimo javni red i mir i, posebno potcrtavamo, štitimo naše građane od nasilja na internetu. Vjerujem da nam je svima u interesu da štitimo naše građane od nasilja na internetu. Imamo konkretne ljude, konkretne primjere, gdje im se ozbiljno prijeti i vrijeđa na internetu. Naši ljudi imaju ozbiljne psihološke posljedice. Vjerujem da ti ljudi zaslužuju zaštitu, s obzirom na to da većina tih slučajeva i prijetnji našim građanima ne završi u krivičnoj proceduri, već ostane u nekoj nekažnjivosti. Tu nekažnjivost mi želimo riješiti ovim zakonom koji donosimo. Taj zakon, dakle, treba da štiti naše ljude, građane od nasilja na internetu i to je jedini naš cilj i jedina naša namjera, kaže Katica.

Izvor: oslobodjenje.ba

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas