Povrat PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe u BiH još je na čekanju, jer stav o tome treba da daju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i njen Upravni odbor (UO), a zatim i oba doma parlamenta BiH.
Predstavnički dom je usvojio inicijativu u decembru i zatražio od Savjeta ministara da pripremi prijedlog izmjena Zakona o PDV-u u roku od 60 dana. Savjet ministara je u februaru razmotrio inicijativu i uputio je UO UIO BiH.
Tu je i inicijativa za smanjenje PDV-a na lijekove, koju su krajem prošle godine zajednički uputili fondovi zdravstvemog osiguranja.
Inicijativa koja se odnosi na ukidanje, odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove, prema posljednjoj zamisli nadležnih, čak i ako bude usvojena, neće ni za fening uticati na cijene medikamenata koje plaćaju građani.
U inicijativi je navedeno da je samo u zdravstvenom sistemu Republike Srpske u 2022. godini za PDV plaćeno više od 100 miliona KM, dok su troškovi po osnovu PDV-a u ustanovama u oblasti zdravstva Federacije BiH iznosili više od 164 miliona KM. Takođe, BiH je jedina zemlja u regionu koja ima jedinstvenu stopu PDV-a na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17 odsto i ona je najviša u regionu.
Nažalost, sve dosadašnje inicijative koje su predviđale smanjenje stope ili uvođenje više stopa su propale.
U UIO BiH nikada nisu bili entuzijastični prema ovim inicijativama, smatrajući da entiteti trebaju pomoći socijalno ugroženim kategorijama.
Trenutno je sitacija takva da među evropskim zemljama, samo BiH i Danska primenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene stope za najosetljivije proizvode.
Stope PDV-a u Srbiji su 20% standardna stopa; 10% smanjena stopa.
U Sjevernoj Makedoniji stope su – 18% standardna stopa PDV-a, te 5% i 10% smanjene stope.
Crna Gora Stope ima 21 % opštu stopu PDV-a i 7 % sniženu stopu.
Situacija u Hrvatskoj je sljedeća- 25% standardna stopa PDV-a, 0 %, 5% i 13% smanjene stope.
Mađarska je evropska država s najvećom standardnom stopom PDV-a u iznosu od 27 posto.
U Evropi najnižu stopu PDV-a ima Švajcarska sa standardnom stopom od 8%. Osim toga, Švajcarska primjenjuje specijalnu stopu od 3,8% i sniženu stopu od 2,6% na hranu.
Neke države članice EU mijenjaju svoje stope PDV-a od 1. januara 2024. godine. U Luksemburgu su od tog datuma standardna, prelazna i snižena stopa PDV-a povećane za 1%: standardna stopa je sada 17%, prelazna 14%, a snižena 8%.
U Republici Češkoj primjenjuju se nova pravila s jedinstvenom sniženom stopom od 12%, dok standardna stopa ostaje 21%.
Estonija je povećala svoju standardnu stopu PDV-a s 20% na 22%, dok snižene stope od 5% i 9% ostaju nepromijenjene.
Iako EU teži uvođenju jedinstvene stope PDV-a, ovaj cilj još nije postignut.
Ekonomista Igor Gavran smatra da su određene stvari iz oblasti PDV-a morale biti prioritet institucijama.
“Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je ranije savjetovao vlastima da odbijaju brojne inicijative za promjenu propisa oko PDV-a koje su većinom bile u korist građana i privrede, a s druge strane ove izmjene koje su oni sami pripremili čekaju, a da ne znamo ni šta čekaju. Koliko je meni poznato te izmjene koje je pripremila UIOBiH ne sadrže ništa konkretno i zanimljivo za građane i privredu, a kamo li pozitivno, već je samo riječ o nekom formalnom usklađivanju s nekim izmjenama zakonodavstva Evropske unije u ovoj oblasti i nekim promjenama koje smo davno trebali uskladiti. Od posljednjih naših izmjena u zakonodavstvu, dešavale su se promjene praksi s kojima i mi treba da se usklađujemo, a bojim se da je od vremena kada je ovaj pomenuti Prednacrt zakona napravljen, da je u međuvremenu bilo promjena s kojim ćemo opet morati da se usklađujemo. Mislim da ta verzija zakona nakon četiri godine nema nikakvog smisla i da bi se trebala revidirati i da se ide s jednom kompletnijom izmjenom zakona”, ističe za Buku Gavran.
Izvor: Buka
