MALOLJETNIČKI BRAKOVI ILI TRGOVINA DJECOM: Svadba pod maskom rođendana, majka prodala kćerku starijem muškarcu

Foto: RFE/RL

Ombudsmani ističu da veliki problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, jer su, nažalost, često dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije koje se povezuju s trgovinom ljudima

Početkom ove godine Ured ombudsmana u BiH objavio je izvještaj o maloljetničkim brakovima u BiH. Maloljetnički brak bez provedene zakonske procedure i odobrenja policiji najčešće prijavljuju članovi porodice, zatim centri za socijalni rad i zdravstvene ustanove, iako je UN odavno zatražio od BiH da zabrani maloljetničke brakove.

Prema izvještaju, Udruženje Otaharin iz Bijeljine od 2017. prijavilo je 24 slučaja maloljetničkih brakova u Bijeljini, od čega je samo jedan ili dva spriječen od strane Centra za socijalni rad i pored njihove blagovremene prijave. Ombudsmani su rekli da se najviše suočavaju s tim da izostaje pravovremena reakcija institucija u trenutku kada treba da se zaključi brak ili kada je on već zaključen:

– Naprimjer, maloljetna djevojčica od 13 godina je rodila dijete u bolnici u kojoj niko o tome nije obavijestio Centar za socijalni rad, policiju, kao ni Tužilaštvo, iako su bili u obavezi to uraditi. Predstavnik Udruženja pohvalio je rad policije a posebno Državne agencije za istrage i zaštitu a smatra da nemaju dobar rezultat zbog nedostatka saradnje s tužilaštvom. S centrima za socijalni rad ovo udruženje nema zadovoljavajuću saradnju, mišljenja je da centri za socijalni rad ne rade u okviru svojih nadležnosti, pozivaju se na manjak kapaciteta, te dosta toga ostane neurađeno.

Udruženje Kali Sara u Mostaru je dobilo informaciju od centra za socijalni rad da su maloljetna djevojčica i njen brat, nakon što je utvrđeno da je porodica disfunkcionalna i nakon što su roditeljima oduzeta prava na roditeljsko staranje, smješteni u dom za nezbrinutu djecu koji je otvorenog tipa:

– U konkretnom slučaju nadležne institucije nisu uradile dobro svoj posao pa, naprimjer, u navedenom domu nisu mogli dati informaciju kada je djevojčica napustila ustanovu i koliko je vremena prošlo, kao i kad su to prijavili Centru za socijalni rad i policiji. Nakon nekoliko mjeseci djevojčica je prilikom slučajne kontrole automobila u Srednjobosanskom kantonu zatečena sa starijim muškarcem, kada je policiji izjavila da je silovana i prodata – izvještavaju ombudsmani.

U Tuzli su, nakon dojave romskog medijatora da se pod krinkom proslave rođendana održava vjenčanje, predstavnici policije, Centra za socijalni rad i romski medijator zaustavili svadbu.

U Sarajevu, škola je obavijestila Centar za socijalni rad i Ministarstvo da maloljetna djevojčica mjesec dana ne pohađa nastavu, predstavnici Centra su posjetili majku koja je izjavila da se kćerka nalazi kod rođaka i brine o bolesnoj osobi, čime je postupak okončan. Poslije izvjesnog vremena djevojčica je pobjegla i potom prijavila policiji da je od strane majke prodata starijem muškarcu:

– Postavlja se pitanje zašto Centar nije razgovarao s djevojčicom i zašto policija nije dalje provodila istragu.


Ombudsmani zaključuju da se maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini mogu se sklopiti samo pod uslovima predviđenim porodičnim zakonima (entiteta i Brčko distrikta BiH) i to samo u slučaju kad je maloljetno lice navršilo 16 godina života. Dozvolu za sklapanje braka daje sud na zahtjev maloljetnog lica, te uz  učešće centra za socijalni rad, koji daje svoj prijedlog i mišljenje, utvrđuje postojanje uslova za sklapanje braka, mentalnu i fizičku spremnost za brak, postojanje opravdanih razloga za zaključenje braka, vodeći se pri tom zaštitom najboljeg interesa djeteta:

– Međutim, ovu zakonsku mogućnost nikako ne bi trebali povezati i dovoditi u vezu s protivzakonitim ponašanjima koja se moraju sankcionisati, s napomenom da kažnjavanje treba biti usmjereno prvenstveno na punoljetna lica, posebno na roditelje koji takvu tradiciju, koja nije u skladu sa zaštitom najboljeg interesa djeteta, podržavaju, potiču i realizuju.

Ombudsmani ističu da veliki problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, jer su, nažalost, često dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije koje se povezuju s trgovinom ljudima:

– Porazno je za društvo u cjelini, da postoje situacije u kojima roditelji ne samo da dopuštaju takve zajednice nego i navode dijete na sklapanje braka. Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju da se na tom području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila. Siromašna djeca, posebno djeca pripadnici romske zajednice, zbog specifičnih tradicionalnih stavova, u velikom su broju slučajeva posebno ranjiva grupa te su upravo ona visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja.

U jednom od primjera navodi se da je Centar za socijalni rad Banja Luka u 2019. i 2020. postupao u dva predmeta koja su se odnosila na četiri maloljetne osobe koje su stupile u brak bez zaključivanja istog pred matičnim uredom. U 2021 – u jednom slučaju. Ali Centar za socijalni rad Banja Luka ne posjeduje tačan broj maloljetnika koji žive u vanbračnim zajednicama:

– Određene informacije dobije u maloljetničkim trudnoćama te smatraju da postoji „tamni“ broj maloljetnika koji su zasnovali zajednicu življenja – navodi se u izvještaju.

U skladu s Porodičnim zakonom Republike Srpske, u 2019. godini brak su zaključila dva maloljetnika, dok su četiri maloljetnika u 2020. godini učinila isto, a u 2021. godini dozvolu za sklapanje maloljetničkog braka dobilo je dvoje maloljetnika.

O „tamnom“ broju ovakvih brakova u Kantonu Sarajevo se ne govori u izvještaju, tek se navodi da Centar za socijalni rad KS ima podatke o jednom 16-godišnjem djetetu u 2019. i dvoje djece od 16 i 17 godina koji su sklopili brak nakon provedenog postupka u skladu sa Porodičnim zakonom FBiH.

Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da brak ne može sklopiti lice koje nije navršilo 18 godina života. Sud može izuzetno u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka licu koje je navršilo 16 godina života, ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koji proizlaze iz braka i da je brak u njegovom interesu.

Porodičnim zakonom Republike Srpske definisano je da brak ne može zaključiti lice koje nije navršilo 18 godina života, ali da iz opravdanih razloga sud može u vanparničnom postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina. Slično je i u Porodičnom zakonu Brčko Distrikta. MN Centar Banja Luka saradnju s nadležnim tužilaštvom ocjenjuje kao uglavnom zadovoljavajuću, ali se navodi da na postupci bivaju obustavljeni:

 U manjem broju slučajeva na terenu, bez obzira na dobro provođenje postupka organa starateljstva i policijskih službenika, prilikom odlučivanja po predmetu pred nadležnim sudovima i tužilaštvima, dešava se da zbog nepostojanja svijesti o zloupotrebi bračne i vanbračne zajednice, postupci bivaju obustavljeni.
Razlozi za obustavu postupka su najčešće nepostojanje dokaza ili se presuda preinači u krivično djelo nižeg ranga, npr. krivično djelo trgovine ljudima se preinači u krivično djelo zanemarivanja i zlostavljanja, odnosno radnja činjenja u radnju nečinjenja.

U Mostaru je u 2021. Centar zabilježio jedan slučaj djeteta od 16 godina koje je stupilo u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom. U 2019. i 2021. zabilježen je po jedan slučaj zaključenja maloljetničkog braka nakon postupka u skladu sa zakonom.

U Brčkom su u 2019. registrovana četiri maloljetnika koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, u 2020. – tri slučaja, a u 2021. pet slučajeva. U 2019. godini dva maloljetnika su zaključila brak nakon provedenog postupka u skladu s Porodičnim zakonom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, dok u 2020. godini nije bilo takvih slučajeva. Dozvolu za sklapanje maloljetničkog braka u 2021. godini dobio je jedan maloljetnik. Uzrast djece koja su stupila u brak u periodu od 2019. do 2021. godine je 17 godina.

U 2019. i 2020. godini Centar Tuzla je registrovao po tri slučaja djece koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok su u 2021. godini registrovana dva takva slučaja.

Javna ustanova Centar za socijalni rad Bijeljina je u 2019. godini registrovao tri slučaja djece koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok je u 2020. godini dvoje djece učinilo isto, a u 2021. godini petero djece. Djeca koja su stupila u maloljetničke brakove u 2019. godini bili su uzrasta od 16 i 17 godina, u 2020. godini dijete je imalo 17 godina starosti, a u 2021. godini radilo se o djeci uzrasta od 16 i 17 godina.

Najviše prijava nadležnim tužilaštvima u vezi sa maloljetničkim brakovima (bez zaključivanja pred matičnim uredom) zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu od 2019. do 2021. – 37. U ostalim kantonima radi se o jednom ili nijednoj prijavi na godišnjem nivou.

U izvještaju su izdate preporuke entitetskim i vladi Distrikta da razmotre mogućnosti otklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje braka za lica mlađa od 18 godina, da se intenzivira edukacija policijskih službenika, poboljša saradnja između policije, centara za socijalni rad i tužilaštava, itd.

Izvor: zurnal.info

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas