Krajnja desnica će, pokazuju istraživanja javnog mnijenja, ostvariti značajan uspjeh na izborima za Evropski parlament pa će nekadašnjim strankama s margine narasti uticaj u Evropskoj uniji, piše u analizi agencija DPA, prenosi Hina.
No koliki bi mogao biti taj pomak udesno i koliko će on “potresti” Evropsku uniju?
Oštro skretanje udesno
Već mjesecima politički analitičari prognoziraju da će na evropskim izborima stranke lijevog centra i zeleni izgubiti mjesta nauštrb desnog centra i krajnje desnice.
Vijeće za vanjske poslove još je na početku godine predvidjelo da će doći do “oštrog skretanja udesno” te da bi antievropske stranke mogle dobiti izbore u čak devet zemalja, među kojima u Belgiji, Italiji i Francuskoj.
To bi donekle moglo ugroziti većinu koju drže tri “srednjostrujaške” grupacije – Evropska pučka stranka (EPP) desnog centra, socijaldemokrati lijevog centra (S&D) i liberalno-centristička Obnovimo Evropu (Renew Europe).
Krajnje desni Identitet i demokratija (ID) i manje radikalni, ali euroskeptični Evropski konzervativci i reformisti (ECR) dvije su glavne grupacije koje će vjerovatno najviše profitirati na izborima.
Podaci anketa s kraja maja pokazuju da bi ID mogao dobiti 68 mjesta, a ECR 75.
Time bi oni s postojećih 118 mandata u Evropskom parlamentu skočili na 143. Kompletni Evropski parlament broji 720 mjesta.
EPP, S&D i Renew trebali bi u novom sazivu imati 404 mjesta, što je tanja većina od sadašnjih 417 mandata, ali, nadaju se, još uvijek dovoljno da sačuvaju većinu koju imaju od izbora 2019.
Ako se projekcije pokažu tačnima, parlament će ipak imati utjecajniji nacionalistički blok što će zasigurno izmijeniti i rasprave o ključnim pitanjima s kojima se Evropa suočava.
Šta je dovelo do uspona krajnje desnice?
Djelovanje na polju klimatskih promjena, rast migracija i odgovor na njih, ekonomska neizvjesnost i bijes protiv establišmenta među mnogobrojnim su razlozima kojima analitičari obrazlažu uspon krajnje desnice.
Sve navedeno, ojačano ruskim dezinformacijskim kampanjama, stvorilo je moćnu mješavinu koja je uzdigla ekstremne desničare.
Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourová, kako je citira Financial Times, požalila se da se Evropa bori protiv “lavine dezinformacija” iz Rusije.
Istrage širom EU otkrivaju dokaze o tome. Belgijski premijer Alexander De Croo u martu je rekao da su obavještajne službe njegove zemlje otkrile ruske mreže u “nekoliko evropskih zemalja” čiji je cilj utjecati na evropske izbore.
Stranke radikalne desnice istovremeno tvrde da institucije EU dominiraju svakodnevnim životom javnosti, a nemoćne su im istovremeno pomoći.
Kako će krajnja desnica utjecati na evropske politike?
Utjecaj radikala iz desnog spektra vjerovatno će spriječiti uspješnu saradnju EU na sveobuhvatnim politikama kao što su klima i migracije, u skladu s njihovim ciljem jačanja suverenih uloga zemalja.
Moguće je stoga da ambiciozne evropske politike koje traže visok nivo saradnje među državama članicama ne ugledaju svjetlo dana u mandatu sljedeće Evropske komisije.
Primjer takvih vrsta dogovorenih politika Komisije na odlasku su Zeleni plan ili Evropski pakt o migracijama i azilu.
Nesigurna budućnost za Ursulu von der Leyen
Pomak udesno mogao bi utjecati i na izbor sljedećeg predsjednika Evropske komisije, vjerovatno najmoćnije uloge u EU.
Njemačka konzervativka Ursula von der Leyen iz EPP-a želi drugi mandat, ali pronalazak parlamentarne većine koja bi joj dala podršku mogao bi se pokazati iznimno teškim jer političke grupe prilagođavaju svoje poteze sve većoj podršci birača ekstremne desnice.
Čelnica francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen rekla je italijanskom listu Corriere della Sera da želi bliže sarađivati s Braćom Italije premijerke Giorgie Meloni.
“Ako uspijemo, možemo postati druga najmoćnija grupacija u Evropskom parlamentu. Mislim da se takva prilika ne smije propustiti”, rekla je Le Pen.
Dvije stranke pripadaju dvjema različitim grupacijama u EP, Nacionalno okupljanje pripada ID-u, a Braća Italije ECR-u.
Spajanje ID-a i ECR-a moglo bi se pokazati odlučujućim faktorom za izbor budućeg čelnika EK-a i za sastav sljedeće Komisije.
U aprilu Von der Leyen nije isključila saradnju s grupom ECR i pridobila je podršku italijanske premijerke.
Izvor: fokus.ba
