NAKON OTKRIĆA VALTERA: Firma Gordana Grlića Radmana ne odustaje od namjere gradnje tvornice za preradu životinjskog otpada

“Ako Ministarstvo ne obnovi okolišnu dozvolu, taj projekt je konačno mrtav”, poručuje aktivistkinja Edina Dodigbegović; I dok su građani Kaknja i preko izabranih predstavnika i preko nevladinih organizacija jasno poručili da su protiv kontroverznog projekta obiteljske firme Gordana Grlića Radmana u njihovoj općini, na potezu je federalna ministrica okoliša Nasiha Pozder

Foto: Fuad Fočo, Pixsell

Kada je Valter prošle jeseni prvi otvorio temu izgradnje tvornice za preradu životinjskog otpada u blizini Kaknja, što je projekt tvrtke Bioorganika d.o.o. Kakanj u suvlasništvu hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, mnogi stanovnici Kaknja i okolice nisu ni bili svjesni tih planova, kao ni spornih aspekata ovog projekta.

Jedan od njih svakako je moguće zagađenje okoliša, s obzirom na to da je zemljište na kojem je predviđena izgradnja tvornice odmah pored Repovačkog potoka, koji se ulijeva u rijeku Bosnu.

NAČELNIK BAJTAREVIĆ PROMIJENIO MIŠLJENJE

U proteklih osam i pol mjeseci stanovnici Kaknja i okolice temljito su se informirali o kontroverznom projekt firme Bioorganika d.o.o., ponajviše zahvaljujući angažmanu lokalnih aktivista, ali i interesu medija koji je pokrenula priča Valtera, pa je raspoloženje bitno drugačije: Općina Kakanj je većinski protiv tvornice za preradu animalnog otpada u naselju Bilješevo.

To se odnosi i na načelnika Općine Kakanj Mirnesa Bajtarevića (SDA), koji je sporni projekt započet još 2014. naslijedio od prethodnika i stranačkog kolege Nermina Mandre. Mandra je sve to svojedobno predstavljao kao dobru priliku za otvaranje novih radnih mjesta i hvalio se kako uspijeva privući investicije u Kakanj, ne obazirući se na moguće katastrofalne posljedice na okoliš i zdravlje ljudi.

Načelnik Bajtarević prošle jeseni nije odgovorio na pitanja Valtera, a ovaj put smo predložili i da se susretenemo licem u licem tokom naše posjete Kaknju kako bismo porazgovarali, na što nije bio spreman. No, zato nam je e-mailom poslao sljedeće očitovanje:

“Općinski načelnik je u nekoliko navrata govorio o ovom projektu i stao na stranu cjelokupne javnosti općine. U svom odgovoru upućenom nadležnom ministarstvu dali smo negativan stav po pitanju izgradnje ovog objekta, a i dalje ostajemo pri tom stavu.”

Foto: Načelnik Bajtarević nije bio raspoložen za razgovor s novinarima Valtera (Foto: Fuad Fočo, Hayat TV)

Iz Ureda načelnika Bajtarevića su nam poručili i da nisu upoznati s tim šta se trenutno dešava u vezi s ovim projektom, osim dijela da su “zajedno s predstavnicima mjesnih zajednica i nevladinih organizacija iz Kaknja dostavili svoje primjedbe.”

Drugim riječima, sada je Bajtarević protiv tvornice za preradu animalnog otpada u Općini Kakanj, što je bitna promjena u odnosu na prošlu jesen. Razlog toj promjeni nalazi se u odgovoru koji smo dobili iz njegova ureda – Bajtarević je shvatio da bi se loše proveo na sljedećim lokalnim izborima ako ne bi, kako su napisali, “stao na stranu cjelokupne javnosti općine”.

Ekipa Valtera se stoga nedavno ponovo uputila u Kakanj da bi se na licu mjesta informirala, a u ovom bosanskom gradiću nas je dočekala 34-godišnja aktivistkinja Edina Dodigbegović iz Neformalne grupe građana Za čisti zrak, koja vodi i istoimenu popularnu grupu na Facebooku koja se bavi temama zdravlja i okoliša u Kaknju.

“U Kaknju sada postoji kritična masa ljudi koja je protiv ovog projekta. On je nama na početku bio predstavljen isključivo kao dobra investicija, ali smo uvidom u dokumentaciju shvatili da bi tu moglo biti raznih problema. Već u Kaknju imamo problem s kvalitetom zraka zbog cementare, što je posebna priča, pa zar nam još ovo treba? Protiv tvornice animalnog otpada je i niz mjesnih zajednica, kao što su Modrinje, Bilješevo, Donji Kakanj, Sopotnica, Popržena Gora itd.”, priča Edina Dodigbegović.

Edina Dodigbegović i novinar Valterportala na lokaciji za izgradnju tvornice animalnog otpada (Foto: Fuad Fočo)

GRLIĆEVA FIRMA “PRITIŠĆE” MINISTARSTVO ZA OKOLIŠNU DOZVOLU

Ona ističe i da akti iz 2014. i 2019. godine, po kojima je odobrena okolišna dozvola, nisu uključivali mišljenje mjesnih zajednica i građana, što su po zakonu trebali, te da bi i to samo po sebi trebalo biti dovoljno za osporavanje okolišne dozvole.

Požalila se i na to da su svojedobno javne rasprave u vezi tvornice animalnog otpada bile zakazivane oko podne, odnosno kada bi svi zainteresirani većinom bili na poslu, pa je lansiranje cijelog projekta bilo odrađeno u tišini i bez pravog informiranja građana. S druge strane, Dodigbegović hvali angažman civilnog društva, koje je napravilo lavovski posao u podizanju svijesti građana Kaknja i borbi protiv spornog projekta u Bilješevu.

Zbog njihovog pritiska je 30. januara ove godine održana i tematska sjednica Općinskog vijeća Kaknja na kojem se raspravljalo o “o aktivnostima Općine Kakanj u vezi Zahtjeva za obnovu okolinske dozvole „Bioorganika d.o.o. Kakanj”.

Kako se navodi na službenim stranicama Općine, “na sjednici su, pored vijećnika, općinskog načelnika i pomoćnika općinskog načelnika, bili prisutni predstavnici mjesnih zajednica: Modrinje, Bilješevo, Sopotnica, Donji Kakanj i Popržena Gora; Neformalna grupa građana ‘Za čist zrak’, NVO ‘Alternative’ Kakanj, ACT- Atelje za društvene promjene, Cekor Kakanj; PD ‘Bioorganika’ d.o.o. Kakanj; Federalno ministarstvo okoliša i turizma”.

Foto: Zaključak Općinskog vijeća protiv izgradnje tvornice

U ime kompanije Bioorganika d.o.o. govorili su Stjepan Ledić i Zlatko Heruc, ali očito nisu bili dovoljno uvjerljivi s obzirom da je Općinsko vijeće s 27 glasova od 29 prisutnih usvojilo sljedeći zaključak:

“Općinsko vijeće smatra da su opravdane iznesene primjedbe, sugestije i stavovi nevladinih organizacija i mjesnih zajednica Bilješevo, Modrinje, Popržena Gora, Sopotnica i Donji Kakanj u vezi izdavanja obnovljene okolinske dozvole od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma privrednom društvu ‘Bioorganika’ d.o.o. Kakanj, te podržava njihove zahtjeve kojim se protive obnovi okolinske dozvole i izgradnji pomenute tvornice.”

Unatoč tome, Bioorganika d.o.o. ne odustaje od namjere da gradi tvornicu za preradu animalnog otpada, pa je u aprilu u vezi s tim održan i sastanak u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (FMOIT). Na njemu su prisustvovali predstavnici ministarstva, investitora, izrađivača zahtjeva i Općine Kakanj. Jedan od zaključaka tog sastanka je da će se od investitora tražiti dodatno obrazloženje razloga zbog kojih gradnja fabrike nije završena nakon izdavanja druge obnovljene okolišne dozvole.

Podsjećamo da su pripremni radovi u vezi sa izgradnjom tvornice započeli još u proljeće 2015., dok je okolišna dozvola obnovljena 2019., pa se postavlja pitanje zašto dotad tvornica nije izgrađena? 

KOMPANIJA U PROŠLOJ GODINI OSTVARILA PRIHOD OD DECET KM

U ime investitora je FMOIT-u početkom maja očitovanje poslala konsultantska firma DVOKUT Pro d.o.o. iz Sarajeva, a Valter je u posjedu tog dokumenta.

Foto: Očitovanje investitora Federalnom ministarstvu okoliša i turizma

“Ključni razlog usporavanja procesa izgradnje tvornica za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda je neprovodenje odluka i kontinuirano odgadanje donošenja zakona i odgovarajućih propisa, uskladenih sa Europskom pravnom stečevinom na razini Bosne i Hercegovine, a što je nadležnosti Vijeća ministara, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Na razini BiH još uvijek nije donesen propis koji ureduje odgovornost i obvezu osiguranja sredstava za pokrivanje troškova zbrinjavanja uginulih životinja, a koji nastaju prilikom njihove obrade u tvornici”, navodi se u odgovoru investitora, koji je u julu prošle godine zatražio da mu se opet obnovi okolišna dozvola, u vezi čega se sada vodi ključna bitka između investitora i građana Kaknja.

Indikativno je da se u odgovoru investitora navodi i da se “još uvijek čeka na donošenje predmetnih propisa”, pa bi se po toj logici okolišna dozvola mogla unedogled obnavljati.

Na kraju očitovanja investitora se ističe da mole FMOIT da “u što kraćem roku izvrši obnovu okolišne dozvole”.

Valter se obratio za komentar i firmi Bioorganika d.o.o., poslavši im upit na njihov službeni e-mail prije osam dana, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Prema podacima na internetskoj stranici CompanyWall, trenutni direktor Bioorganika d.o.o. je stanoviti Stjepan Ledić, a vlasnik Agroproteinka iz Hrvatske, obiteljska firma Gordana Grlića Radmana. U 2024. godini kompanija je ostvarila ukupan prihod od 9 KM, te je klasificirana kao mala gospodarstvo prema kriterijima definiranim Zakonom o računovodstvu Bosne i Hercegovine. Zanimljiv detalj je da je kao službeni broj Bioorganika d.o.o. naveden hrvatski broj mobitela.

Sudbina projekta Bioorganike d.o.o., protiv kojega je ujedinjen cijeli Kakanj, sada je prvenstveno u rukama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, na čijem čelu je kadar Naše stranke Nasiha Pozder.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder (Foto: FMOIT)

SVE U RUKAMA MINISTRICE POZDER

Valter se FMOIT-u obratio s pitanjem planiraju li produžiti okolinsku dozvolu koju je dobila Bioorganika d.o.o., a bez koje je ovaj projekt de facto mrtav, a dobili smo slijedeći odgovor:

“Federalno ministarstvo okoliša i turizma će u postupku obnove okolišne dozvole za Tvornicu za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda BIOORGANIKA d.o.o. Kakanj postupati u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, broj: 15/21), Uredbe o pogonima i postrojenjima koja moraju imati okolišnu dozvolu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 51/21 i 74/22), te Zakona o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ broj: 2/98 ,48/99 i 61/22). U ovoj fazi postupka, Ministarstvo detaljno razmatra sve dostavljene informacije i očitovanja učesnika u postupku, s ciljem donošenja zakonite, stručne i pravilne odluke.”

Zanimalo nas je i koji je stav FMOIT-a o tom projektu.

“Ministarstvo ne zauzima stavove koji bi implicirali podršku, ili protivljenje projektima van zakonom propisanog postupka. Odluke se donose na osnovu analize dostavljene dokumentacije, provedenog postupka javnog uvida i u skladu s važećim propisima, uz uvažavanje svih primjedbi, mišljenja i interesa učesnika u postupku”, odgovorili su iz FMOIT-a, ma šta to značilo.

Lokacija predviđena za izgradnju tvornice animalnog otpada na Repovačkom potoku (Foto: Fuad Fočo)

Iz Općine Kakanj su jasni u vezi s pitanjem treba li se okolinska dozvola produžiti ili ne.

“Smatramo da nisu ispunjeni uslovi pod kojima bi se okolinska dozvola mogla produžiti”, istaknuli suza Valter.

“Ako Ministarstvo ne obnovi okolišnu dozvolu, taj projekt je konačno mrtav”, smatra aktivistkinja Edina Dodigbegović.

Građani Kaknja su i preko izabranih predstavnika i preko nevladinih organizacija jasno poručili da su protiv kontroverznog projekta obiteljske firme Gordana Grlića Radmana u njihovoj općini. Na potezu je federalna ministrica okoliša Nasiha Pozder.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

VALTER OTKRIVA: Komšić i Bećirović uživaju u luksuzu, samo za četiri avio-leta u VIP salonima potrošili skoro 20.000 KM

AFERA „NEŠKOVIĆ“: Načelnik, sudija i banka umiješani u spornu prodaju zemljišta u Novom Gradu na kojem je izgrađena pumpa bez validnih dozvola

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.