Više od 10 miliona maraka javnog novca potrošeno je na izgradnju obaloutvrda u Goraždu koje će se, izvjesno je, morati ukloniti. Ako se na kraju obaloutvrde zaista uklone, neko bi morao odgovarati za milione potrošene u – ništa. Odgovaramo na ključna pitanja u vezi s ovim projektom kojeg bismo uskoro mogli nazvati propalim.
Sve je izvjesnije da će se izgrađene obaloutvrde u Goraždu morati srušiti. Projekat, čija je realizacija koštala više od 10 miliona maraka, tako bi mogao postati još jedan u nizu propalih, a potrošeni milioni mogli bi biti bačeni niz vodu. Rezultat je to, prije svega, aljkavog pristupa aktera uključenih u sam projekat o čijoj odgovornosti bi se tek trebala očitovati i tužilaštva, primarno Tužilaštvo BPK.
KO JE FINANSIRAO IZGRADNJU, A KO JE PROFITIRAO?
Da bismo dali odgovor na pitanje ko su odgovorni akteri, potrebno je prvo da se vratimo nekoliko godina unazad. Nakon poplava koje su zadesile Goražde početkom decembra 2010. godine, izazvanih ljudskim faktorom, vlasti odlučuju poduzeti određene mjere kako se taj scenarij ne bi ponovio.
Već tada se u javnom prostoru počela spominjati mogućnost izgradnje novih obaloutvrda. Problem je, naravno, bio novac. Rješenje će ponuditi Svjetska banka, koja je kasnije odobrila kreditna sredstva kako bi se realizirao projekat zaštite od poplava na rijeci Drini.
Kako su objavili mediji, nakon što je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, tačnije PIU Šumarstvo i poljoprivreda, proveo postupak izbora izvođača radova, u februaru 2019. godine zaključuju se i ugovori.
Za radove na sanaciji desne obale rijeke Drine nizvodno od centra grada u ukupnoj vrijednosti od 4.547.084,47 KM ugovor je potpisan sa sarajevskom firmom Mibral, dok je kao izvođač radova na sanaciji lijeve obale, u vrijednosti od 5.228.423,30 KM, odabrana kompanija Okac iz Goražda.
Tada je objavljeno i da je projekat sufinansirala Agencija za vodno područje rijeke Save u iznosu od 1.500.000 KM, te da su oni finansirali i izradu i reviziju projektne dokumentacije.
Problemi nastaju onda kada su radovi bili već u poodmakloj fazi i kada su mještani uvidjeli da će obaloutvrda u jednom svom dijelu biti i u obliku zida koji će ih fizički odvojiti od rijeke. Organizirani su potom protesti, podneseno je i više inicijativa da se radovi zaustave, ali radovi su privedeni kraju.
KO JE INVESTITOR?
Novinari Žurnala će još tokom izgradnje otkriti ključnu stvar u cijelom slučaju – urbanističku dozvolu i odobrenje za građenje izdao je nenadležni organ. Tačnije, tadašnja Općina Goražde, a ne nadležno Federalno ministarstvo prostornog uređenja.
Tadašnjem federalnom ministru Josipu Martiću nije preostalo ništa drugo nego da nezakonite dozvole poništi. Kako je obaloutvrda izgrađena bez valjanih dozvola, postalo je jasno da postoje samo dvije opcije – da se naknadno legalizira ili da se obaloutvrde uklone.
Prva opcija bila bi samo nastavak izigravanja zakona, pa je rušenje obaloutvrde postalo jedino izvjesno rješenje. S tim u vezi, a prema dostupnim informacijama, federalni inspektori su više puta naložili Agenciji za vodno područje rijeke Save da ukloni obaloutvrde i sve vrate prijašnje stanje. Iz ove agencije su žalbama uspjeli odložiti uklanjanje spornih objekata. Evo i zbog čega.
U prvim rješenjima se Agenciji za vodno područje rijeke Save naložilo da oni sami, o svom trošku, uklone obaloutvrde, a vrijednost tih radova procjenjuje se na oko tri miliona maraka. Osnovni razlog bio je taj što su samo oni prepoznati kao investitori.
Međutim, stvari nisu tako jednostavne, što su primijetili i iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja koji su naknadno ocijenili da postoje elementi za utvrđivanje solidarne odgovornosti više lica zbog zajedničkog djelovanja.
Agencija za vodno područje rijeke Save jeste dala dio sredstava za projekat. Ali, kao što smo naveli, tender je proveo PIU Šumarstva i poljoprivrede pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ovo ministarstvo je, kao investitor, navedeno bilo i na tabli.
Da stvari budu još kompleksnije, u poništenim rješenjima o urbanističkoj saglasnosti i odobrenju za građenje, kao investitor se navodi tadašnja Općina Goražde. Oni su, recimo i to, bili nadležni i za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Stoga je u posljednjem rješenju federalnog građevinskog inspektora kao investitor prozvano i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Iako su i na ovo rješenje podnesene žalbe, a kako nam je potvrđeno iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je sredinom marta odbilo kao neosnovane žalbe AVP Sava i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
„Postupajući federalni građevinski inspektor će nastaviti inspekcijski postupak u skladu sa zakonom“, odgovoreno nam je iz FUZIP-a.
S obzirom na to da su žalbe odbijene, obaloutvrde bi trebale biti uklonjene o trošku AVP Sava i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
„Ukoliko investitori ne postupe po naređenim mjerama, rješenje će se izvršiti putem pravnog lica registriranog za poslove građenja, na teret investitora“, navodi se, između ostalog, u rješenju federalnog građevinskog inspektora.
KO JE ODGOVORAN?
Iako je izvjesno uklanjanje obaloutvrda, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save Sejad Delić i dalje smatra da obaloutvrde ne treba dirati.
„Domaći i strani eksperti iz sektora voda se slažu da ovo što je izgrađeno, da to smanjuje rizik od poplava u Goraždu“, rekao je on nedavno u izjavi za bh. medije. S druge strane, gradonačelnik Goražda Ernest Imamović nema dileme – obaloutvrde treba ukloniti:
„Nama je glavno pitanje kad se treba ukloniti obaloutvrda – treba odmah! Vrlo jasan stav i vrlo jasno rješenje koje je izdao federalni građevinski inspektor. Grad Goražde se pokušao, u niz slučajeva i predmeta, uvući u finansiranje rušenja ovog zida. Mi to ne želimo, nismo bili odgovorni. Oni koji su bili odgovorni, tu se treba Tužilaštvo uključiti, kako su dobili urbanističku i građevinsku dozvolu…”
(Grado)načelnik Goražda u vrijeme izdavanja dozvola i gradnje obaloutvrda bio je Muhamed Ramović. Na čelu Službe za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica tadašnje Općine Goražde bio je Enver Adžem, koji je potpisao poništena rješenja.
U svemu ovome čudno je i kako Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije prije provođenja tendera tražilo valjane dozvole. Na čelu ovog ministarstva bio je Šemsudin Dedić (SDA). Šef Jedinice za implementaciju projekata pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio je Alojz Dunđer.
Dakle, čak tri različita subjekta, u različitim okolnostima, bili su navedeni kao investitori. Stoga i ne čudi najava direktora AVP Sava Sejada Delića da će se ova situacija „morati rješavati sudskim putem“.
POSAO ZA TUŽILAŠTVO
Ako se na kraju obaloutvrde zaista uklone, neko bi morao odgovarati za potrošenih više od 10 miliona maraka javnog novca u – ništa. Tužilaštvo BPK već je jednom odlučilo da neće sprovoditi istragu protiv odgovornih, na šta je uložena žalba Federalnom tužilaštvu. Prema informacijama kojima raspolaže Žurnal, žalba je uvažena, te se sve vratilo Tužliaštvu BPK na ponovno odlučivanje.
U svemu tome ne treba zanemariti ni izvještaj Kantonalne uprave za inspekcijske poslove BPK iz 2019. godine, kada je ustanovljeno kako se „sistemski provode nezakonite radnje od strane investitora, projektanta, organa koji izdaje odobrenje za građenje, izvođača i nadzora“.
Ne treba zaboraviti ni kako je nekim Goraždanima uzurpirano zemljište zbog izgradnje obaloutvrda, a da ih o tome niko nije ni obavijestio, o čemu smo također pisali.
Izvor: zurnal.info
