Danas je u Vilniusu u Litvi počeo godišnji summit NATO-a koji će s ogromnim zanimanjem pratiti jedan vanjski promatrač – ruski predsjednik Vladimir Putin. Na summit dolaze najvažniji svjetski lideri, poput američkog predsjednika Joea Bidena, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, britanskog premijera Rishija Sunaka, njemačkog kancelara Olafa Scholza i mnogih drugih. Predstavnici 31 članice saveza raspravljaju o tome što mogu, trebaju ili hoće najaviti o Ukrajini.
Proteklog vikenda obilježeno je 500 dana otkad je Rusija pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu. Snage Kremlja već 500 dana osvajaju ukrajinske teritorije, napadaju civile i otimaju djecu. Na zaprepaštenje Vladimira Putina, Europa i njen bliski saveznik SAD priskočili su u pomoć Ukrajini (neki brže od drugih, među njima je i Berlin), potrošivši do svibnja ove godine 165 milijardi dolara na humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć, prema podacima uglednog Instituta Kiel za globalnu ekonomiju.
Zapad ima ozbiljan problem – mora pažljivo balansirati
Proteklih 500 dana bilo je delikatno, povremeno i neugodno za pojedine europske zemlje, Europsku uniju te vjerojatno najviše od svih za vojni savez NATO, u kojem glavnu riječ vodi stari ruski neprijatelj – Sjedinjene Države, navodi BBC u svojoj najavi summita NATO-a.
Glavni problem je sljedeći: kako poslati Moskvi jasnu poruku da Zapad neće stajati po strani i dozvoliti Kremlju da prigrabi suvereni teritorij u Ukrajini ili bilo gdje drugdje u Europi, a u isto vrijeme izbjeći direktan konflikt, odnosno totalni rat s nuklearnom silom Rusijom.
Riječi Joea Bidena uoči summita su znakovite: “Ne mislim da postoji konsenzus unutar NATO-a o tome treba li ili ne uvesti Ukrajinu u NATO sada, usred rata.” Američki predsjednik je istaknuo da bi trenutni ulazak Ukrajine u NATO značio: “Ako je Ukrajina u ratu, onda smo svi u ratu. U ratu s Rusijom.”
Nakon 500 dana rata u Ukrajini balansiranje NATO-a postaje sve teže, navodi BBC u svojoj analizi.
Ukrajina je jasna – želi ravnopravno mjesto u NATO-u
Ukrajina je jasna. Želi ravnopravno mjesto za stolom NATO-a – sa svim sigurnosnim jamstvima koja idu uz to – i želi ga odmah. Ili, budući da prihvaća da NATO ne može primiti novu članicu dok je ta država u ratu, želi barem “jasan signal da će Ukrajina biti u savezu.” “Ne da su nam vrata otvorena, to nije dovoljno, već da će Ukrajina biti u njemu”, kaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ako Zelenski ne dođe na summit u Litvu, slika zapadnog jedinstva s Ukrajinom – namijenjena kao jasna poruka Moskvi sa summita – bit će katastrofalna. Glavni problem je to što je NATO već 2008. godine rekao Ukrajini da pripada savezu, davno prije ruske invazije. Očekivanja su visoka da NATO sada ponudi Kijevu nešto značajnije. Ali što?
Diplomati nekoliko ključnih zemalja NATO-a dali su izjave za BBC o toj temi, ali pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli slobodno iznijeti svoja zapažanja. Kažu da su članice NATO-a ujedinjene oko toga da Ukrajina pripada njihovoj “obitelji”. Ali ostaju podijeljene oko detalja.
Poljska i baltičke zemlje žele Ukrajinu što prije u NATO-u
Summit se održava u Vilniusu, glavnom gradu Litve. To je jedna od tri male baltičke zemlje u ruskom dvorištu koje je Sovjetski Savez na kraju Drugog svjetskog rata progutao i okupirao. Litvanci, Latvijci i Estonci suosjećaju s patnjom Ukrajine. Oni, zajedno s istočnoeuropskom Poljskom, koja se također vidi kao bivša žrtva ruske agresije, zahtijevaju da Ukrajina dobije brzi put do članstva u NATO-u nakon eventualnog prekida vatre s Moskvom.
Ali odluke NATO-a zahtijevaju jednoglasnost članica. Njemačka, SAD i Velika Britanija su među opreznijima, najprije zbog formalnih uvjeta koje savez obično želi da zemlja kandidat ispuni prije nego što postane članica.
“Koliko god Ukrajina zaslužila biti dio NATO-a, imamo iste brige sada kao i 2008.”, rekao je jedan utjecajni diplomat za BBC. “Trebamo vidjeti reforme, borbu protiv korupcije i pravilnu kontrolu nad oružanim snagama”, rekao je.
“Ukrajinci su naučili lekciju iz korupcije u ruskoj vojsci”
Ali dodao je da misli da su ukrajinske vlasti naučile jasnu lekciju iz korupcije u ruskoj vojsci koja je progutala milijarde i ostavila Ruse oslabljene i nepripremljene za bitku.
Neke se članice NATO-a također brinu da bi čvrsto obećanje da će Ukrajina biti primljena kao članica odmah nakon prekida vatre s Rusijom moglo potaknuti Moskvu da produlji svoj napad na Ukrajinu. Što, dakle, Ukrajina može očekivati od ovog summita?
Prvo, strateško strpljenje – kako to kaže Camille Grand, bivši obrambeni stručnjak NATO-a, a sada savjetnik pri Europskom vijeću za vanjske poslove. Jasno obećanje Zapada da je spreman dugoročno podržavati Ukrajinu, baš kao i slanje jasne poruke da se Rusija ne bi trebala nadati da može dočekati da Zapad izgubi interes za Ukrajinu.
“Koalicija voljnih”
Drugo, bez trenutnog članstva Ukrajine u NATO-u, skupina zemalja okupljenih oko UK-a, SAD-a, Francuske i Njemačke formira “koaliciju voljnih” da daju sigurnosna jamstva Kijevu. Oprezniji poput SAD-a to nazivaju “sigurnosnim uvjerenjima”. Više detalja očekuje se tijekom summita.
Treće, na drugi dan summita NATO će sazvati novoformirano NATO-ovo Ukrajinsko vijeće – što bi bilo posebno neugodno ako Volodimir Zelenski odluči ne doći u Vilnius. Ideja vijeća bila bi unaprijediti veze Kijeva sa savezom, pružajući mu veći pristup resursima NATO-a.
Četvrto, NATO će vjerojatno odbaciti svoj inače potreban Plan djelovanja za članstvo za Ukrajinu i tako poštedjeti Kijev barem dijela dugotrajnog i postupnog pripremnog procesa kojim kandidati obično prolaze kako bi se pridružili.
Nitko u NATO-u ne dovodi u pitanje potrebu za podrškom Ukrajini, ali…
Na kraju, nitko u NATO-u ne dovodi u pitanje potrebu za podrškom Ukrajini na kratak, srednji i dug rok. Trenutno ima gotovo neograničenu potporu za svoju protuofenzivu. Neki članovi NATO-a – posebno Italija – brinu se o tome hoće li javno mnijenje ostati u korist skupe potpore Ukrajini. Savez također mora raditi (naporno) na zajedničkom stavu o Rusiji kada rat završi.
Službeno, članice NATO-a kažu da će biti na Kijevu da odluči kada su uvjeti za pregovore o prekidu vatre s Moskvom ispunjeni. Ali iza kulisa diplomati kažu da bi mogao doći trenutak kada bi Zapad šapnuo Kijevu da bi trebao prihvatiti prekid vatre nadohvat ruke umjesto da gubi još ukrajinskih života i troši još milijarde zapadnog novca na rat koji se ne može dobiti. Iako se taj razgovor, inzistiraju, ne bi trebao voditi sada.
Izvor: index.hr
